Uzgoj salate iz presadnica omogućuje bolje planiranje slijeda berbi i duže razdoblje berbe. Uzgoj presadnica u kontejnerima sa 160 lončića ili prešanim blokovima u zaštićenom prostoru osigurava jednolično nicanje i ujednačeni porast presadnica, što je preduvjet jednolične tehnološke zrelosti.

U svaki lončić se sije po jedna sjemenka sasvim površinski ili vrlo plitko. Uz redovito održavanje vlage salata nikne za 3 do 4 dana. Ako se sije ljeti, kad su temperature visoke, kontejneri se do nicanja drže u hladnijem prostoru (16 do 18 °C), kako bi se izbjegla termodormantnost. Kad presadnice imaju 4 sasvim razvijena lista, spremne su za presađivanje. Ovisno o vremenu uzgoja (temperaturi, intenzitetu svjetla i dužini dana) uzgoj presadnica traje 3 do 5 tjedana.

Presadnice salate moraju biti dobro razvijene

Zbog što boljeg korištenja zaštićenog prostora, presadnice salate moraju biti razvijenije nego za uzgoj na otvorenom. Presadnica treba imati 4 do 5 pravih listova. Treba biti visine do 10 cm i mase nadzemnog dijela 3 do 5 g.

Naročito je važno da budu što ujednačenije, što osigurava jednolični razvoj kasnije i mogućnost jednokratne berbe. Tijekom uzgoja presadnica u zaštićenom prostoru se do nicanja kroz 3 dana održava temperatura na 20 °C. Nakon nicanja temperatura se snižava na 10 do 15 °C. Cijelo vrijeme uzgoja održava se potrebna vlaga supstrata. Ovisno o uvjetima temperature i svjetlosti, proizvodnja presadnica salate traje 20 do 70 dana. U zimskim mjesecima dopunsko osvjetljenje i primjena CO2 može skratiti proizvodnju i poboljšati kvalitetu presadnica.

Presadnice se sade plitko do korijenova vrata, koji mora ostati slobodan kako bi se smanjio napad truleži salate. Razmak sadnje ovisi o kultivaru i raspoloživoj mehanizaciji. Rane proljetne maslenke obično imaju manju rozetu pa se mogu saditi na razmak 20 x 20 cm. Razmak redova za bujnije kultivare jest 30 do 40 cm, a u redu 25 do 35 cm. U ranoj proizvodnji prednost ima uzgoj na gredicama s 4 do 6 redova. U zaštićenim prostorima se ovisno o kultivaru i vremenu sadnje sadi 16 do 20 biljaka/m2 (25 x 25 ili 22,5 x 22,5 cm). Kultivari iz grupe kristalki i lisnatih salata sade se 9 do 12 biljaka/m2 (25 x 30 ili 30 x 30-35 cm).

Malčiranjem protiv korova

Ovisno o širini objekta ili lađe, nakon svakih 5 do 7 redova ostavlja se prohod od oko 50 cm za mjere njege i zaštite. Tijekom vegetacije, osim održavanja površine čistom od korova najvažnije mjere njege su navodnjavanje i eventualna prihrana te zaštita od bolesti i štetnika. Najefikasniji način borbe je široko rasprostranjeno malčiranje, odnosno prekrivanje tla materijalima koji sprječavaju kontakt svjetla s tlom, čime je onemogućen rast i razvoj korova. Korovi se suzbijaju i mehanički, međurednom kultivacijom. Zbog kratke vegetacije primjena herbicida dolazi u obzir eventualno prije ili odmah nakon sadnje presadnica.

Navodnjavanje

Vlaga tla ne bi smjela biti manja od 65 % poljskog vodnog kapaciteta. Kako salata ima pretežito površinski korijen, navodnjavanjem je dovoljno navlažiti površinskih 15 cm. Ovisno o vremenu proizvodnje potrebno je od 150 do 250 L/m2.

Osim navodnjavanja kapanjem mogu se koristiti i sustavi za navodnjavanje kišenjem mikrorasprskivačima. Koriste se statički ili dinamički rasprskivači, srednjeg protoka (70-120 L/h) i malog dometa (3-5 m). Navodnjavanje kišenjem se obavlja u jutarnjim satima kako bi se lišće što prije posušilo i smanjila mogućnost nabada biljnih bolesti. Salata glavatica se bere kad glavica postigne veličinu svojstvenu kultivaru, kad unutrašnji listovi dobro ispune glavicu te ona postigne određenu čvrstoću, a još nema znakova prorastanja. Lisnata salata se bere kad rozeta postigne željenu veličinu i masu sa što većim brojem listova koji čvrsto priležu jedan uz drugog u sredini rozete, a prije prorastanja.

Glavatice se beru najčešće ručno, rezanjem nožem u zoni korijenova vrata. Potom se odmah čiste od svih vanjskih listova rozete, osim 3 do 4 lista koji obuhvaćaju glavicu. Pojedini kultivari kristalki beru se bez ovojnih listova rozete. Lisnatim salatama oštećuju se svi stariji i oštećeni listovi. Na manjim površinama berba je obično selektivna, u 2 do 3 navrata. Jednokratna berba može biti isplativa ako je najmanje 80 % glavica postiglo tehnološku zrelost. Prinosi salate ovise o kultivaru, razmaku sadnje, ujednačenosti usjeva, klimatskim uvjetima i dr., a mogu biti u rasponu od 2,5 do 4,0 (5,0) kg/m2.

Foto: B. Benko

Pročitajte još o uzgoju salate:

Prehrambena vrijednost salate

Tipovi, varijeteti i sorte salate 

Uvjeti za uzgoj salate, plodored i gnojidba

Izbor kultivara salate i rokovi uzgoja

Hidroponske tehnike uzgoja salate

Bolesti i štetnici salate

Prethodni članakIzbor kultivara salate i rokovi uzgoja
Sljedeći članakHidroponske tehnike uzgoja salate
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.