U rujnu mnogi vrtlari još uvijek uživaju u berbi plodova, no sada je pravo vrijeme za sjetvu i sadnju povrtnih kultura koje se beru u kasnu jesen i zimu, ali i iduće proljeće. Zahvaljujući toploj zemlji, dovoljnoj količini vlage i još uvijek dugim sunčanim danima, povrće će brzo rasti i napredovati.

Prije nego što pripremite gredice za jesensku sjetvu i sadnju, skupite sjeme biljaka koje su dobro uspijevale i spremite ga na suho, tamno mjesto za sljedeću sezonu. Nakon berbe ljetnih plodova, uklonite biljke koje su završile svoj ciklus, osobito one koje su oboljele ili zaražene štetnicima. Sav biljni materijal skupite i kompostirajte, ali izbjegavajte odlaganje biljaka koje pokazuju simptome bolesti ili prisutnost štetnika.

Sjetva lisnatog povrća

Budući da u vrtu već nedostaje salate i zelenog povrća, sada je idealno vrijeme za sjetvu tih kultura. Neke od njih bit će spremne za berbu već za 30 dana, osiguravajući svježe zalihe za nadolazeće mjesece. Mladi listovi špinata bit će spremni za konzumaciju mjesec dana nakon sjetve. Umjesto čupanja, pri berbi listove pažljivo režite, kako bi korijenje ostalo u zemlji i omogućilo nove berbe u proljeće.

Sjetvu obavite u redove ili omaške po gredici, na dubinu od 2,5 cm. Špinat se dobro slaže s rotkvicom i rikolom, pa se mogu sijati na istu gredicu. Blitvu možete sijati i brati kao i špinat, a postoji mogućnost da se već prirodno osjemenila u vrtu. Na istu gredicu mogu se posijati rotkvice i salate budući da su one dobri susjedi.

Rotkvica također brzo raste i bit će spremna za konzumaciju 5 do 6 tjedana nakon sjetve. Listovi mladih rotkvica također su jestivi. Rotkvica se sije u redove na dubinu oko 1,5 cm, a razmak između biljaka u redu treba biti najmanje 5 cm. Odgodite sjetvu ako je najavljen nastavak toplog vremena jer rotkvica ne podnosi vrućinu. Početkom rujna siju se i zimske sorte salata koje su otporne na niske temperature. Tako već u ožujku i travnju, dok tek započinjete sjetvu proljetnih sorti salata, možete uživati u svježoj salati iz vlastitog vrta. Krajem rujna potrebno je posijanu salatu presaditi. Salate se mogu sijati svakih 10 do 15 dana kako bi osigurali kontinuiranu berbu.

Mladi luk, Foto: pixabay.com

Sjetva matovilca

Matovilac se može sijati do sredine listopada. Tlo za sjetvu mora biti fine mrvičaste strukture i dobro poravnato. Obično se sjetva obavlja omaške(širom) na dubinu od oko 1 cm. Izbjegavajte sijanje matovilca na mjestima gdje su ranije bile zelena salata ili drugo lisnato povrće. Matovilac dobro uspijeva nakon crvenog luka, češnjaka, krumpira i mahunarki. Ovisno o uvjetima, matovilac će biti spreman za berbu 7 do 10 tjedana nakon sjetve, a može se brati sve do ranog proljeća.

Budući da mraz može oštetiti mlade listove matovilca, pokrivanje gredice agrotekstilom ili uzgoj u plasteniku omogućit će zaštitu od mraza, ali i raniju berbu. Osim matovilca, možete posijati i drugo lisnato povrće poput rikole, potočarke i kres salate. One brzo rastu i siju se na sličan način kao i matovilac. Prilikom berbe, režite mlade listove, a biljke će potjerati nove listove za daljnje berbe.

Sjetva kres salate, Foto: pixabay.com
Rotkvica, Foto: pixabay.com

Sadnja lučica

Sadnja lučica luka i češnjeva češnjaka započinje krajem rujna. Mladi luk najbolje se uzgaja iz lučica, koje u dobrim uvjetima mogu biti spremne za berbu za mjesec dana. Optimalno vrijeme za jesensku sadnju luka je sredina listopada, kada se koriste sitnije lučice kako bi se smanjila mogućnost vernalizacije i kasnija pojava cvjetne stabljike. Lučice se sade na uzdignute gredice ili ravnu površinu s razmakom redova 20 do 30 cm, a u redu 10 do 15 cm, na dubinu od 2 do 3 cm. Češnjak se sadi na iste razmake. Češnjak za mladi luk sadi se u rujnu, dok se ozimi češnjak, koji će se brati sljedeće godine, sadi u listopadu, a koriste se krupni, zdravi češnjevi.

Prethodni članakŠto trebate napraviti kad vam je parcela u žutom ili crvenom?
Sljedeći članakBerba rajčice za preradu
Tamara Rehak Biondić, dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica u Zavodu za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u Zagrebu. Uža specijalnost zaštita bilja u ratarstvu i nematologija. Rođena 1972. godine u Vinkovcima. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine iz područja zaštite bilja. Radila u laboratoriju za analizu kvalitete sjemena „Sjeme Slavonija“ u Vinkovcima, poljoprivrednim ljekarnama u Vinkovcima, u Lipovcu d.d bila tehnolog zaštite bilja povrćarske proizvodnje te u Poljoprivrednoj zadruzi Jankovci, voditelj zaštite bilja ratarske proizvodnje. Od 2010. radi u Zavodu za zaštitu bilja (HCPHS) u Zagrebu. Na radnom mjestu više stručne savjetnice radi u laboratoriju za nematologiju na dijagnostici zlatnožute (Globodera rostochiensis) i blijedožute (Globodera pallida) krumpirove cistolike nematode u sklopu provedbe programa posebnog nadzora. U odjelu za biljno zdravstvo sudjeluje u izradi i provedbi programa posebnog nadzora na smeđu trulež (Ralstonia solanacearum) i prestenastu trulež (Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus) gomolja krumpira, na praćenju gospodarski važnih štetnih organizama u području ratarstva u okviru izvještajno prognoznih poslova, stručnom nadzoru sjemenske proizvodnje krumpira te kao ovlaštena predavačica Ministarstva poljoprivrede sudjeluje u izobrazbi iz područja održive uporabe pesticida. Jedna od koautorica Priručnika o sredstvima za zaštitu bilja koji je namijenjen polaznicima izobrazbe. U odjelu za sredstva za zaštitu bilja sudjeluje u ocjeni dokumentacije i izradi prijedloga za registraciju iz područja učinkovitosti sredstva. Sudjelovala kao autorica ili koautorica na međunarodnim znanstvenim skupovima usmenim izlaganjima ili posterom. Kao autorica objavila je veći broj stručnih i popularnih članaka.