Biodinamička poljoprivreda se nimalo ne razlikuje od konvencionalne kad je u pitanju vrijeme sjetve/sadnje, već je glavna razlika u pristupu samome uzgoju.
Kroz zimske mjesece jednako se tako siju postrne žitarice, no većina biodinamičkih proizvođača se uglavnom odlučuje kroz zimu za zelenu gnojidbu. Prvenstveno s ciljem odmora zemlje kao i vraćanja vrijednih nutrijenata u tlo. Nadalje, bitno je ne ostavljati tlo „golim“, odnosno bez usjeva koji ga pokrivaju.
Na proljeće će se zelena gnojidba malčirati i plitko frezati kako bi se što manje uznemiravalo tlo, i mikroorganizmi koji žive u tlu ne bi izlagali suncu i toplini koji su za njih pogubna buduću da oni žive u hladnim, mračnim i vlažnim uvjetima.
Kompost
Nadalje, jedan od glavnih poslova je slaganje kompostne hrpe. Kompost se slaže u jesen iz nekoliko razloga – prvi je hlađenje hrpe. Kiša koja pada tijekom jesenskih mjeseci pomaže da se materijal koji je korišten u slaganju hrpe lakše hladi. To je bitno jer u prvoj inicijalnoj fazi kompostiranja temperatura u središtu hrpe može doseći i do 65 stupnjeva. To omogućava samozapaljenje ako je u kompostnom materijalu mnogo sijena/slame. Nakon čišćenja povrtnjaka, čišćenja strništa ili poslova tipa rušenja stabala u voćnjacima, sav organski materijal može se upotrijebiti za slaganje kompostne hrpe i time dobiti visokovrijedan kompost za uzgoj biljaka.
Rad u vrtu
Iako je zimsko vrijeme predviđeno za regeneraciju i odmor, ima poslova koje treba obaviti prije prve rane proljetne sjetve. Ako imate povišenu gredicu pokrivenu agrotekstilom (mini plastenik) potrebno je pregledati konstrukciju, učvrstiti dijelove koji se otpuste tijekom sezone i pognojiti tlo prije ponovne sjetve/sadnje. Po potrebi nastrijeti površinu malčem. U jesen, moguća je sjetva zimskih salata koje uspijevaju na niskim temperaturama. Isto tako mogu se saditi presadnice brokule/cvjetače/šenon jer oni najbolje uspijevaju na niskim temperaturama.
U kasnu jesen – rano proljeće potrebno je retirati sve površine (prije kretanja vegetacije) sumporno-vapnenom juhom kako bi se smanjila mogućnost infestacije patogenim mikroorganizmima i gljivicama.
