OPG Ivan Đurišević u Virju od 2011. godine gradi super priču o kremastim medovima nastalim simbiozom voćarstva, egzotičnog voća i pčelarstva. Glavnu ulogu u priči igra Ivan, diplomirani agronom, magistar ekološke poljoprivrede i agroturizma, ujedno vlasnik Family ranch Reza & company u Virju.
Prije 13 su godina zajedničkim snagama dvije obitelji posadile prvi nasad. Upravo se tom obiteljskom pričom u kojoj svako ima svoj zadatak, ponose.
Isključivo ekološka proizvodnja
–Bavimo se isključivo ekološkim uzgojem voća i to egzotičnih voćki koje na našem podneblju nemaju nametnika, ali su itekako komplicirane za uzgoj jer se nitko s njima ne bavi. Indijanske banane s kojima smo krenuli pred više od desetljeća u međuvremenu su postale popularne, ali pred 13 godina nitko nam nije znao objasniti kako i zašto im je primjerice opalo lišće, pa čak ni čovjek koji nam je sadnice prodao, objašnjava Ivan.
Počelo se na skromnoj površini od 0,16 hektara na kojoj im se nije isplatilo saditi vinograd. Ubrzo se Ivanov otac na jednom sajmu spojio s čovjekom koji je uvoznik egzotičnog voća i ponudio mu sadnice s porukom da ih sin, kao magistar agronomije, bolje prouči.
–Onda sam još studirao, no krenuli smo i digli kredit za prve sadnice indijanskih banana koje su bile itekako na cijeni. Da bi što bolje iskoristili prostor voćnjaka, nabavili smo mongolske borovnice koje smo sadili između indijanskih banana. Onda nam je međaš ponudio i svoj vinograd. Tako danas imamo pola hektara voćnjaka s 950 grmova mongolske borovnice i 50-ak stabala indijanske banane. Riječ je o voću koje ima relativno kratak rok trajanja. Kratka mu je vegetacija i sezona, borovnici dva tjedna, banani mjesec do mjesec i pol dana.
Liofilizator
–Počeli smo razmišljati kako da napravimo ponudu na cijelu godinu, a s obzirom na to da se zahvaljujući tastu bavimo i pčelarstvom, prije šest je godina krenula priča kremastog meda s mongolskom borovnicom. Ovo što proizvodimo danas, neusporedivo je s onim s čim smo krenuli u početku. Trebalo nam je jako puno da ljude nagovorimo da probaju to što radimo. To su proizvodi, kakvi ne postoje na tržištu, ali ne s ovakvom kombinacijom egzotičnog voća.
–Danas nudimo sedam okusa. Osim mongolske borovnice tu su jabuka i cimet, malina, indijanska banana, kopriva, kombinacija s cvjetnim prahom odnosno super med. Najnoviji proizvod nam je ledeni kralj, odnosno kremasti med s mentom, govori Ivan koji je, kako bi njegov proizvod bio vrhunske kvalitete, čak nabavio liofilizator. Riječ je o uređaju kojeg koristi NASA pri konzerviranju hrane za astronaute. Sirovinu ne isušuje nego ju smrzava i pomoću vakum pumpe izvlači kristale leda. Na taj način u voću zadržava 97 posto nutritivnih tvari.
Treba pratiti novitete na tržištu
Ivan je inače profesor poljoprivrednih predmeta u školi u Pitomači. To od njega zahtijeva da je stalno u žiži, da proučava novitete pa je tako otkrio i liofizirano voće. Njegov je otac s nekog sajma hrane donio vrećice liofizirane jabuke i jagode.
–Probali smo i nismo mogli shvatiti od čega je to pa sam počeo istraživati, a klupko se počelo odmotavati. Kao i za indijansku bananu, nitko nam nije znao puno reći nego smo sve otkrivali sami, a tako i nastavljamo jer treba pratiti novitete na tržištu, objašnjava ovaj agronom po struci.
Đuriševićevi kremasti medovi izrađuju se najviše s bazom od cvjetnog meda koji postiže najbolju kremoznost. Različite vrste meda na različite načine kristaliziraju, a onda oni miješalicom na određenoj temperaturi proces ubrzavaju. U tu bazu od kremastog meda umiješa se liofilizirano voće, odnosno njegov prah.
–Ja smućkam, pa svi kod kuće isprobavamo. To dosta dugo traje, radi se kroz čitavu godinu. Trenutno je sezona indijanskih banana pa osim što ju beremo, vadimo njenu pulpu i smrzavamo je tako da kroz čitavu godinu imamo materijala koji stavljamo po potrebi, otkriva nam. Dodaje kako su u pčelarstvo krenuli s tek tri košnice, a danas pčelare s njih dvjestotinjak, na lokacijama u Virju i Kozarevcu, ali i pašnjacima u Slavoniji.
Kredit za podizanje nasada
U posao su krenuli s vlastitim sredstvima, odnosno kreditom za podizanje nasada. Za pčelinjak su dobili sredstva od pokojne bake na posudbu, dok državne poticaje koriste tek zadnje tri godine. Od Koprivničko-križevačke županije nisu dobili nikakve poticaje ni subvencije, no nadaju se da će ih s vremenom i oni prepoznati.
–Aplicirali smo na EU fondove mjera 73.12 za male poljoprivrednike do 30 tisuća eura i prema prvim listama smo prošli. Kroz to smo pisali voćarski traktor, još jedan liofilizator s puno većim kapacitetom, naručili smo i malčer koji će moći u voćnjak. Vizija nam je da proizvodimo na malo, fokusiramo se na specifičnosti i koristimo pčele u zaštiti okoliša, kaže Ivan.
Veći lanci nisu im u fokusu
Robu plasiraju uz pomoć lokalnih turističkih zajednica i to one Grada Koprivnice i TZ Središnja Podravina, na sajmovima, a njihove proizvode moguće je kupiti i u Podravinoteki na gradskoj tržnici u Đurđevcu. Dobra je i prodaja putem društvenih mreža, a kroz koji bi dan trebali svoje proizvode nuditi i u zagrebačkim trgovinama Mrkva. Veći lanci nisu im u fokusu. Budući da je ovo tek dodatna obiteljska djelatnost, ne bi ih ni stigli opskrbljivati dovoljnom količinom robe.
Berba super voća do kraja listopada
Trenutno ovih dana imaju najviše posla oko berbe indijanske banane koja spada u kategoriju super voća.
–Indijansku bananu plasiramo kao svježe voće, odnosno neprerađeni sirovi plod, jer ima izvrstan tropski slatki, sočni okuskoji je kombinacija banane, manga i ananasa. Zadnjih mjesec i pol dana, svaki dan beremo oko 11 ujutro i navečer možemo ponovo u berbu. Već smo ubrali 400, a preostaje nam još 350 kilograma indijanske babane. Ove je godine malo uranila, a berba će trajati do kraja listopada. Imamo toliko upita za svježe plodove da radimo po principu rezervacije. Cijena kilograma je šest eura.
–Indijanska banana izuzetno je zdravo voće, ima u sebi anonicin, spoj koji ima 10 tisuća puta jače djelovanje od kemoterapije te razne minerale, magnezij i mangan, s kojim ćete, ako ju pojedete zadovoljite potrebe za njima za tjedan dana. Energetski je to najjače voće na svijetu. Spada u skupinu bobičastog voća, raste u grozdovima, a Indijanci su koristili i njeno lišće jer anonicin ima halucinogeno djelovanje, tumači Ivan. Dodaje da biljka nije zahtjevna za uzgoj, a još jedna joj je prednost što nema nametnika ni zabilježenih bolesti koji bi ugrozili njezin uzgoj na europskom tlu.
Foto: Sonja Badalić, dipl. nov.
Pročitajte još:
Prirodna pomoć od pčelinjih proizvoda
Čokoladni med zavoljela i djeca
Apilina – kombinacija meda i algi za podizanje energije uz vrhunski okus
