Prošlo je vrijeme prelaska preko tuđih parcela i profitabilne poljoprivrede na rascjepkanim i udaljenim parcelama. Nema loše zemlje, ali može biti loše provedene komasacije, zato treba čuti glas poljoprivrednika!
U Hrvatskoj je, iz godine u godinu, sve više starog stanovništva, sve je više i napuštene i zapuštene zemlje, čiji su vlasnici umrli, ili su odselili iz Hrvatske. Tu su i hektari na kojima su neriješeni ostavinski postupci, a zbog rascjepkanosti poljoprivrednog zemljišta, da bi došli do komada svoje zemlje, poljoprivrednici su prinuđeni prolaziti preko tuđih parcela. Rješenje svih tih, ali i mnogih drugih problema na terenu, trebala bi biti komasacija. Prvo veće okrupnjavanje zemljišta na ovim prostorima, unatrag tri desetljeća, trebalo bi olakšati rad poljoprivrednicima. Trebalo bi omogućiti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj.
Iz komasacijske gromade dodjeljuje se novo zemljište jednake vrijednosti i u što manjem broju katastarskih čestica. Time se stvaraju povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi. Postupkom komasacije se također uređuju i nesređeni vlasnički, stvarnopravni i drugi odnosi na zemljištu.
„Javni poziv za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju kroz provedbu NPOO-a 2021. – 2026.“ objavljen je prije točno tri godine, 5. listopada 2021. Njime je Ministarstvo poljoprivrede pozvalo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na iskaz interesa za sudjelovanjem u provedbi postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta iz sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz reformsku mjeru koja se odnosi na unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta, komasaciju i ulaganja. Rok za iskazivanje interesa bio je 60 dana od objave Javnog poziva.
Već iduće godine donesen je i Zakon o komasaciji, kojim se nastoji omogućiti stavljanje u funkciju poljoprivredne proizvodnje rascjepkanog i zapuštenog zemljišta kojem je otežan pristup. Među prvima koji su, nakon raspisivanja Javnog poziva ‘probili led’ je Grad Novska. Gradonačelnici tog grada, Mariji Kušmiš, u studenom 2023. tadašnja je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković, uručila Odluku o odabiru područja na kojem će se provesti komasacija. S njom će se okrupniti više od 890 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Novske.
Što se od tada, pa do danas, učinilo na tom planu, ima li konkretnih pomaka i do kuda se stiglo, te što za taj mali, ali vrlo napredan grad, znači komasacija, pitali smo pročelnicu Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, dipl.oec. Boženku Spahić i Željka Mirosavljevića, jednog od vodećih poljoprivrednika tog kraja i vlasnika tvrtke Korina.
Zašto se Grad Novska odlučio upravo za komasaciju, koja se u prvom redu preporučuje županijama s manjim brojem prosječno većih zemljoposjednika te koji je bio vaš prvi korak na tom putu?
–Kad je Ministarstvo poljoprivrede, nakon izglasavanja novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, krajem 2022. godine, raspisalo Javni poziv za odabir određenog područja za provođenje komasacije u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine., Grad Novska je pokrenuo postupak podugovaranja poslovnog subjekta koji će nam pomoći u izradi potrebne dokumentacije za prijavu na Poziv. Dobar razlog za to vidjeli smo u ranije provedenoj komasaciji u susjednom naselju Roždanik. Tamo su ovakve aktivnosti prije 30 godina dovele do uređenosti parcela i do funkcionalnije poljoprivredne proizvodnje.
–Zakon o komasaciji i Akcijski plan imaju za cilj provedbu komasacije najmanje 18 tisuća hektara, do kraja prvog kvartala 2026. godine. Odlukom o odabiru područja na kojem će se provesti komasacija na području Grada Novske okrupnit će se više od 890 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Što je do danas učinjeno po tom pitanju te provedbeno zahtjevne reformske aktivnosti, u kojoj ste trenutno fazi i koji su daljnji koraci?
–Kao Grad, u konstantnoj smo komunikaciji s Ministarstvom poljoprivrede. Ono nam je od samog početka bilo podrška u prijavi na Javni poziv, a sada i u pripremnim radnjama za sam postupak komasacije. Svu proceduru sada provodi Ministarstvo koje je najprije oformilo Povjerenstvo za komasaciju u kojem imamo svoje predstavnike, a tako i sve informacije na vrijeme. U ovom trenutku je potpisan ugovor s izvođačem, zajednicom ponuditelja. Njihov prvi zadatak je da u roku od 6 mjeseci, koji teče od rujna 2024. godine, izrade prijedlog komasacije. Samu komasaciju moraju završiti do kraja 2025. godine.
Koliko bi se, po vašoj procjeni, rascjepkanog i zapuštenog zemljišta kojemu je otežan pristup komasacijom, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem drugih radova, stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje?
–Ovdje se radi o površini preko 890 ha, o 1711 katastarskih čestica i o većinskom vlasništvu RH. Tek 10% je u vlasništvu fizičkih osoba. Na tom području su započeti puno ranije postupci komasacije, prema zakonima od 1979., 1984. i 1987. godine, ali se nikada nisu proveli u katastarskom operatu niti je dokumentacija dostupna zbog proteka vremena. Također se već dugi niz godina koristi sukladno zakonskim propisima kojima se uređuje raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Sada je potrebno sve te radnje uskladiti s katastrom i urediti mrežu puteva i kanala gdje to bude potrebno.
–Vjerujemo da će određeni postotak biti iskorišten upravo za mrežu puteva i kanala. Ono što je najvažnije da se napravi jest da se riješe ‘enklave’ u velikim tablama. Radi se o pojedinačnim, manjim česticama unutar tabli u vlasništvu RH, a komasacijom će se taj problem riješiti. To će svakako utjecati na lakše raspolaganje državnog zemljišta Gradu Novskoj, a zakupcu će omogućiti funkcionalniju proizvodnju.“
Jedan od uzroka usitnjenosti poljoprivrednih površina u Hrvatskoj je i uvriježeno nasljedno pravo, kao i prodaja dijelova parcela. Ima li na vašem području slučajeva u kojima bi se upravo komasacijom riješili i takvi višegodišnji, ali i nesređeni vlasnički, stvarnopravni i drugi odnosi na zemljištu?
-Da, naravno. Kao i svugdje, i kod nas je jako puno starijeg stanovništva, vlasnika zemljišta koji su umrli, nedostupni, neriješeni ostavinski postupci, rascjepkanost, korištenja prolaza preko tuđih parcela da bi se došlo do svojeg… Da, puno je problema i iskreno vjerujem da je komasacija jedino moguće rješenje. Tamo gdje je ista provedena prije 30 godina, uglavnom su pozitivna iskustva. Tako ti ljudi žele komasaciju i na drugim područjima gdje imaju svoje parcele.
-A opet, imate i onih koji su nezadovoljni, jer je sada pored njihove parcele kanal za odvodnju vode koji pak nije dobar kada je suša. Uglavnom, imamo potreba za prijavom još područja na Javni poziv Ministarstva za odabirom područja za komasaciju, ali moramo čekati najavljenu promjenu Zakona i vidjeti hoće li uvjeti za prijavu biti mogući za nas.
Kakav je u bio početku, a kakav je danas interes poljoprivrednika u Novskoj za provođenje komasacije?
–Interes poljoprivrednika je dobar, ali još uvijek nedostatan. Pratimo eSavjetovanja, komuniciramo s Ministarstvom i rado bismo da se utroše svi oni osigurani novci za komasaciju i da Novska prijavi bar još jedno područje. Kada je išao prvi iskaz interesa za komasaciju, vidjelo se da postoji interes. Sada još samo treba omogućiti uvjete za prijavu i apelirati na poljoprivrednike na suradnju, jer bez njih bilo kakav posao na uređenju funkcionalnosti zemljišta nema smisla. Zaista smatram da je prošlo vrijeme prelaska preko tuđih parcela i profitabilne poljoprivrede na rascjepkanim i udaljenim parcelama.
Komasacija je dragovoljni postupak pojedinaca, pa je tako Zahtjev za postupkom komasacije moguće i odbiti, ako se, primjerice, utvrdi da bi se provođenjem komasacije sudioniku pogoršali uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju ili da nisu osigurane propisane mjere zaštite tla, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Koje razloge, primjedbe i prijedloge navode oni koji se protive davanju suglasnosti za okrupnjavanje zemljišta?
–Uz ranije spomenute razloge, uglavnom je tu strah da će netko nekome nešto oteti. Uvijek idemo s objašnjenjem da je potrebno napraviti prijedlog komasacije, da se on daje na javni uvid i da je moguće dati primjedbe. Osobe koje imaju više parcela dobiju informaciju da će im se oformiti jedna parcela na mjestu gdje imaju više parcela. Doista pokušavamo svakome dati odgovor na njegovo pitanje i svaki postupak u komasaciji bismo s njima iskomunicirali. I nama je u interesu da svi dobiju sve informacije na vrijeme i da se popravi, ako nešto treba popraviti. Svi mi skupa živimo u našem gradu i cilj nam je napraviti posao na zadovoljstvo svih.
Troškove komasacije ne osjete sudionici tj. vlasnici poljoprivrednih površina koji su ušli u komasacijsku gromadu, no imaju li gradovi i općine troškove u postupku komasacije?
–U ovom trenutku, Grad Novska je imao trošak izrade dokumentacije koja je bila potrebna za javljanje na Javni poziv. Druge troškove nismo imali. Javni poziv je definirao izvore sredstava za provedbu komasacije.
Izgradnja vodnih građevina, odnosno hidromelioracijske i druge infrastrukture, zahtjevan je dio projekta. Pod čijom će nadležnošću biti ta nova infrastruktura, tko će biti u obavezi održavanja puteva/cesta koje se moraju izgraditi, ali i ostale infrastrukture, ukratko, kako je zamišljeno financiranje tog sustava u budućnosti?
–I sada se zna što je u čijoj ingerenciji sukladno pozitivnim zakonima RH. Tu komasacija neće ništa promijeniti. Jedinice lokalne samouprave održavaju poljske puteve i to činimo od prihoda koje dobivamo raspolaganjem državnog poljoprivrednog zemljišta. Zakon o vodama isto definira ingerenciju Hrvatskih voda. Komasacija ne čini neko područje iznimkom u nekom zakonu.
Očekuje se da će komasacija, uz to što će olakšati rad poljoprivrednicima, biti i pokretač privatnih investicija. Imate li već sada nekih naznaka na tom planu, postoji li interes investitora koji čekaju upravo provođenje komasacije?
–Mi na svome području imamo velike proizvođače. Naše tvrtke i OPG-a. Oni funkcioniraju i bez komasacije, ali su svjesni da bi komasacija dovela do bolje iskorištenosti zemljišta i nižih troškova, a time i većih prihoda. Zasada nemamo naznake za nove privatne investitore. Naši poljoprivrednici, bili oni nekome mali ili veliki, konstantno ulažu u svoju proizvodnju i šire svoje poslovanje. Na nama je da im osiguramo što bolje preduvjete, ako za to dobijemo priliku.
Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta dovodi do promjene agrarne strukture – koliko je sada PG-a na području Grada Novske, a na koliko bi se, komasacijom, taj broj mogao smanjiti?
–Na području Novske registrirano je 538 PG-a, s 31. prosinca 2023. Ono što je za napomenuti da nisu svi PG kojima je poljoprivreda primarna, niti je svima potrebna velika količina zemlje tako da komasaciju ne možemo gledati kao nekakav uvjet ili preduvjet koji direktno utječe na broj PG-a. Niti je svaki vlasnik zemljišta aktivni poljoprivrednik, niti je svako poljoprivredno gospodarstvo vezano za zemlju u tolikom obujmu. Ako imate zemlju prije komasacije, imat ćete je i nakon nje. Samo će biti uređenija i pristupačnija.
–Dobiti na raspolaganje komasirano zemljište jednako je kao i za rascjepkano, ali je poljoprivredni rezultat za onog koji proizvodi drugačiji. Raspolaganje državnim zemljištem određeno je Zakonom i to se promijeniti neće, a privatno zemljište je određeno vlasnikovom odlukom. Ako će vlasnik dobiti oformljenu i pristupačnu cjelinu, odlučit će hoće li je sam koristiti ili dati drugome na korištenje. Zemlja je resurs i zna se koji je cilj poljoprivrednog zemljišta. To sigurno nije obrastanje raslinjem i propadanje vrijednosti.
Prema podacima koje su prezentirali stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 2018. u Hrvatskoj je bilo registrirano 157.394 OPG-a, s prosječno 7,2 ha površina, u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Kakvi su spomenuti podaci za Grad Novsku, kolika je prosječna veličine posjeda OPG-a sada te kakvo stanje predviđate nakon provedene komasacije?
–Na 891 ha, prosječna veličina (udjela) k.č. je 0,49 ha. Ovo je podatak iz našeg Prijedloga Idejnog rješenja komasacije koji smo predali kod Javnog poziva. Ovaj podatak govori sve. Imamo podatak i novih parcela, ali zasad još ne znamo hoće li tako biti kada zajednica ponuditelja izradi svoj prijedlog. Ali, za potrebe ovog razgovora i članka u Gospodarskom listu, reći ću da smo mi kod javljanja na Javni poziv, u prijedlogu Idejnog rješenja imali da bi nove parcele, a nakon provedene komasacije, bile velike otprilike 19 ha, u prosjeku.
Vaš zaključak i poruka poljoprivrednicima, na temu komasacije?
–Komasacija nije jednostavan proces. Uključuje cijelu lokalnu zajednicu i njen uspjeh ovisi o svima – o državi, o gradu ili općini, o vlasnicima čestica. Imati strahove je logično, ali puštati strahovima da upravljaju vama, ili da ne rješavate ono što vas straši, nije logično. Dostupni smo za sve informacije. Kako postupak bude odmicao, tako ćemo sve nove informacije dati javnosti, putem medija. Komasacija može riješiti mnoge probleme na neuređenom poljoprivrednom zemljištu i dati puno više dobrobiti vlasnicima i korisnicima nego što je to slučaj sada, dok je sve rascjepkano, bez osiguranog prilaza svakoj čestici, poplavljeno, u slučaju elementarnih nepogoda i slično.
–Vlasnici ne sudjeluju u troškovima komasacije, a na kraju će dobiti uređene parcele, s osiguranim pristupom. Imat će objedinjenu proizvodnju na jednom području, a ne na više njih, manje troškove proizvodnje i posljedično veće prihode. Grad Novska će dobiti mogućnost lakšeg raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, sukladno Zakonu. To je cilj. Osigurati ostvarivanje dodane vrijednosti na zemljištu, a ne njegovo zarastanje i agrotehničko propadanje. Ako nam je išta pokazalo koliko je poljoprivreda bitna, onda je to bilo u vrijeme Covida 19. Zato trebamo omogućiti funkcionalniju poljoprivredu, a komasacija je proces koji do nje može i dovesti.
Foto: Sanja Rapaić
