Povodom Svjetskog dana seoskih žena portal Mojnovac je u suradnji s belgijsko-hrvatskom tvrtkom IPS konzalting u Zagrebu sredinom listopada organizirao konferenciju pod nazivom „Žene za poljoprivrednu budućnost“. Cilj konferencije bio je podići svijest o ključnom doprinosu žena u ruralnim područjima, njihovoj ulozi u očuvanju poljoprivrednih gospodarstava, ali i približiti probleme s kojima se susreću.
Konferencija je okupila šezdesetak žena poljoprivrednica i onih koji se namjeravaju baviti poljoprivredom. Prigodnim riječima nazočne je pozdravila poduzetnica i osnivačica portala Mojnovac.hr Kristina Ercegović koja je objasnila da su za bavljenje poduzetništvom pa i poljoprivredom bitni pozicioniranje odnosno što i za koga radimo, osvještavanje vlastite vrijednosti, vizualni identitet, odnosno logo i pakiranje proizvoda, brendiranje, prodaja, marketing i prepoznatljivost, odnosno vidljivost.
Izazovi žena u poljoprivredi
Vlasnica tvrtke IPS konzalting Ana-Marija Špicnagel je rekla da je u Hrvatskoj 164.000 OPG-ova, od toga je 35.000 samoopskrbnih (SOPG). Međutim, žene su nosteljice tek 29 posto hrvatskih OPG-ova.
–Na razini EU je 42 posto žena poljoprivrednica starije od 65 godina. Samo je 4,2 posto mlađe od 35 godina. Potrebna je jedna generacijska obnova, kazala je Špicnagel.
Navela je da su izazovi žena u poljoprivredi otežan pristup poljoprivrednom zemljištu, ekonomska ovisnost, slabija uključenost u donošenje odluka te nedovoljna financijska sredstva i poticaji. Međutim što se tiče stila vođenja žene su sklone manje riskantnim odlukama, preradi proizvoda s dodanom vrijednošću, uzgoju visokoprofitabilnih kultura i diversifikaciji djelatnosti, primjerice agroturizam.
Špicnagel je pojasnila kako doći do EU sredstava za ulaganje u poljoprivredi.
–Bitna je faza planiranja. Poljoprivredinici se trebaju informirati o tome koji se natječaji najavljuju, kako se svojim resursima prijaviti na natječaj. Nadalje ide kvalitetna projektna ideja te kvalitetna razrada projektne dokumentacije. Priprema je 40 posto posla, a sve ostalo dolazi u fazi realizacije,jer ne postoji projekt bez izazova i problema. Stoga je bitno naći stručni tim kojeg čine investitor, knjigovođa, konzultant, dobavljači i izvođači, rekla je Špicnagel.
Osvrnula se i na poljoprivredu budućnosti istaknuvši da se bazira na održivosti, implementaciji digitalnih rješenja, ali i daljnjoj edukaciji poljoprivrednika o dobrim praksama. Jedan od primjera digitalizacije u segmentu poslovnog planiranja i prijave na EU natječaje predstavljaju i besplatni online alati EVPG kalkulator i EU kalkulator koje je razvio IPS konzalting.
Što se tiče digitalizacije prosjek EU je 25 posto, a u nekim zemljama se penje i na 40 posto. Špicnagel je istaknula da digitalizacija u poljoprivredi rezultira i s do 30 posto uvećanim prinosima i produktivnošću kao i do 20 posto smanjenim troškovima.
Primjeri poslovnog pita žena u poljoprivredi
O uspješnom brendiranju poljoprivrednih proizvoda govorila je vlasnica brenda Jedem doma Željka Maras.
–Bitno je odrediti kome se obraćamo, način komunikacije. Također trebamo osmisliti dobar logotip, dobru ambalažu i web stranicu. Bitna je i prisutnost na društvenim mrežama, rekla je Maras.
Naglasila je da se mogu proizvoditi svima poznati proizvodi, posve inovativni proizvodi i poznati proizvodi u novom formatu. Kod njihovog brendiranja potreban je drugačiji pristup.
U sklopu konferencije održan je panel na kojem su nagrađivani poljoprivrednici predstavili svoje proizvode i govorili o poslovnom putu.
Matea Vuletić, vlasnica OPG-a Mandarinet za uzgoj i preradu ekoloških proizvoda od agruma iz Opuzena je rekla da OPG agrume i proizvode od agruma dostavlja svojim kupcima na kućni prag u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.
–Imamo svoj pogon u sjevernom dijelu Hrvatske. Timovi berača, vozača i pakirača su u Opuzenu, te u Sloveniji i Austriji. ProIzvodimo pet vrsta marmelada od agruma i sušenu slasticu od mandarina, mandarina cake.To je inovativan proizvod. U ponudi imamo i sedam vrsta proizvoda koji su nagrađeni zlatom na svjetskim natjecanjima, kazala je Vuletić.
Josipa Barčić, vlasnica brenda Škatula za proizvodnju tradicionalnih korčulanskih slastica već više od 26 godina radi posao koji voli i koji ju ispunjava. Osim kolača u ponudi su limun krema te namazi od naranče i rogača.
–Proizvodnja slastica je u Lumbardi, a imam i kušaonicu i suvenirnicu. S timom ljudi radim poslovne pakete, ali i edukacije s školama i dječjim vrtićima. Djeca iz tih odgojno-obrazovnih ustanova uče raditi kolače kod nas, rekla je Barčić.
OPG Matulić na otoku Pašmanu postoji više od deset godina. U ponudi su aceto od smokve i aceto od maraske (balzamični ocat), aromatizirana sol te razna kozmetika.
–Suprug Krsto proizvodi začine, a ja kozmetiku. U dućanu prodajemo otočni paket emocija. Puno ulažemo u brendiranje i prepoznatljivost proizvoda. Naš je cilj da kupci koji kušaju negdje naš proizvod dođu na Pašman, rekla je Ana Matulić, suvlasnica POG-a Matulić za proizvodnju delikatesa i kozmetike.
OPG Rosa Petalis iz Lipika je poznat po svojim proizvodima od ružinih latica. Trenutno se na imanju uzgaja više od 300 grmova ruža. U ponudi su namaz od ruže, dekor šećer aromatiziran laticama ruže i sušene latice ruže, namaz od mrkve s mandarinom, namaz od mrkve s cimetom, džem od lubenice, džem od kruške s rumom i džem od jabuke s mentom, te ocat od ružinih latica.
–Prije tri godine sam počela uzgajati ruže. Fokus je bio na proizvodima od ružinih latica i prvo se krenulo s namazom od ružinih latica.No, proširujemo proizvodnju s proizvodima od drugih sastojaka. U fazi smo testiranja naših proizvoda da vidimo što je tržištu najinteresantnije. Zacrtali smo da faza testiranja traje četiri godine kako bi ispitali što je tržištu interesantno s obzirom na to da proizvodi od ružinih latica nisu uobičajeni, ispričala je Sanja Penić, umirovljena IT stručnjakinja i vlasnica OPG-a Rosa Petalis.
Monika Kovač bavi se uzgojem i preradom aromatičnog i ljekovitog bilja, te maslina i voćki. S prijateljicom Nives Matić je razvila brend KuSshh na otoku Krku.
–U poduzetništvu sam bila dvadeset godina i deset godina sam poljoprivrednica. O poljoprivredi nisam znala ništa. Moj moto je bio da idem nešto fizički raditi, jer kao bivša košarkašica sam naučila na fizički trening, ispričala je Kovač. Stoga je kupila zapuštenu zemlju koja je pretvorena u ekološku plantažu.
Na 31 000 četvornih metara površine je 85 000 sadnica i više od 40 različitih biljnih vrsta u ekološkom uzgoju. Kovač i njezina prijateljica posadile su smilje, kadulju, ružmarin, lavandu, lovor, neven i matičnjak. Uz ovo bilje su i stabla masline, badema, bazge i agruma. Brend KuSshh koji su osmislile dvije prijateljice nudi više od 30 proizvoda. Riječ je o alkoholnim i bezalkoholnim pićima, kozmetici za lice, sapunima, eteričnom ulju i maslinovom ulju.
Diskriminacija žena
Na konferenciji je istaknuto kako žene čine više od polovice radnika u cijeloj Europi, ali je njihov ekonomski doprinos znatno manji. Situacija je jednaka sa ženama u poljoprivredi. Više od jedne trećine žena na prostoru Europske unije je uključeno u proizvodnju hrane, te više od polovice u usluge povezane s proizvodnjom hrane, dok među vlasnicama poljoprivrednih zemljišta u Europi žene čine oko 30 posto.
Seoske žene čuvaju tradiciju, kulturu, identitet, vrijednosti i jezik naroda te to uče i svoju djecu, ali ova njihova uloga nije dovoljno prepoznata i priznata. Uloga seoskih žena u proizvodnji hrane vrlo je značajna dok je njihova pozicija na tržištu rada jako loša.
O svojevrsnoj diskriminaciji žena govore statistike koje su pokazale da iako žene svojim radom čine veliki postotak proizvodnje u poljoprivredi. one dobivaju mnogo manje financijske pomoći i mnogo manje koriste mogućnosti koje nudi Zajednička poljoprivredna politika. Naime, pokazalo se da su korisnici mjera Zajedničke poljoprivredne politike većinom poljoprivrednici s većim farmama, obrazovaniji i mlađi. To su obično muškarci dok su žene te koje su manje obrazovane, s manjim farmama i starije životne dobi.
Gotovo polovica ruralnih žena nikada ne odlazi na godišnji odmor, u vrlo maloj mjeri sudjeluje u procesima donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mali broj njih su nositeljice poljoprivrednih gospodarstava dok većina nema udjela u vlasništvu nad zemljištem ili gospodarstvom te su ekonomski ovisne o svojim supruzima.
Žene u ruralnom prostoru nisu homogena skupina što ograničava njihov prostor djelovanja u zastupanju zajedničkih interesa i poboljšanja položaja. Dodatnu prepreku na žalost stvara i medijska slika o ženama u poljoprivredi i ruralnim područjima. Ona većim dijelom kreira negativno mišljenje javnosti o njima.
Ženama je potrebno olakšati pristup zemljištu te osigurati sva socijalna prava koja trenutno nemaju. Njihov rad na poljoprivrednom gospodarstvu nije prepoznat i vrednovan. Potrebno je regulirati profesionalni status ruralnih žena i podupirati njihovu ekonomsku neovisnost, spriječiti rizik od siromaštva i nezaposlenosti, jačati zastupljenost žena u tijelima za donošenje odluka, omogućiti im pristup obrazovanju i cjeloživotnoj edukaciji.
