Električna energija ima brojne prednosti u odnosu na ostale izvore energije, omogućuje lako prenošenje od izvora do potrošača, jednostavno se pretvara u druge oblike energije, olakšava i pojednostavljuje upravljanje strojevima i aparatima te ima veliku ekonomičnost.
Električna energija donijela je veliku korist stanovnicima ruralnih krajeva, kako kroz poboljšanu poljoprivrednu produktivnost tako i kroz opću kvalitetu života. U poljoprivredi električna energija služi za pogon poljoprivrednih strojeva i uređaja, ali može biti i uzrok ozljeda.
Instalacija treba biti ispravna
Električna struja se smatra tihim ubojicom na većini radnih mjesta jer je nevidljiva. Struja se ne može čuti, vidjeti, omirisati ili okusiti. Kao rezultat toga, većina radnika nije svjesna svoje potencijalne izloženosti električnim opasnostima koje mogu biti prisutne u njihovom radnom okruženju.
Najčešći uzroci nastajanja ozljeda su neispravno izvedene i loše održavane električne instalacije, alati, strojevi i uređaji.
Propisi iz zaštite na radu nalažu kako postavljanje i održavanje električnih instalacija treba povjeriti stručno osposobljenim osobama. Električne instalacije moraju u svakom trenutku biti u ispravnom stanju. Instalacija treba biti ispitana, a nakon obavljenog ispitivanja mora se dobiti isprava koja potvrđuje da je instalacija izvedena sukladno propisima o električnim instalacijama i pravilima zaštite na radu te da je sigurna uz ispravno korištenje. Sve osobe koje obavljaju poslove na poljoprivrednom gospodarstvu trebaju biti upoznate s ispravnim i sigurnim načinom rada te uporabom električnih strojeva i uređaja.
Neispravne električne instalacije su često uzrok požara poljoprivrednih objekata te teških ozljeda koje mogu završiti smrću unesrećenog.
Nesreće zbog neispravnih instalacija
Uslijed preopterećenja sustava električne mreže može doći do požara na razvodnoj kutiji kao primjerice prije nekoliko godina u Čazmi. Naime, prema podacima MUP-a, u srpnju 2020. na razvodnoj kutiji za električnu energiju na farmi u Bojani, naselju u sastavu grada Čazme, došlo je do požara uslijed preopterećenja električne mreže. Na farmi je u vrijeme izbijanje požara bilo u tijeku mužnja oko tisuću krava te su bili uključeni mnogi potrošači električne energije kao što su laktofrizi, sustav ventiliranja farme, rasvjetna tijela, sustav za mužnju krava, razne pumpe i ostalo. Neispravne instalacije mogu imati imati ekonomske implikacije.
Životinje su osjetljivije na električne struje niskog intenziteta od ljudi. Čak i manji strujni udar može imati izrazito nepovoljan učinak na prinos gospodarstva. Primjerice blagi strujni udar kod pojilišta može rezultirati smanjenim unosom vode i manjoj proizvodnji mlijeka. To predstavlja ekonomski gubitak za poljoprivrednika.
Osim unutarnjih električnih instalacija opasnost od električne energije predstavljaju niskonaponski i visokonaponski dalekovodi koji prolaze iznad poljoprivrednih površina i građevina. Nepravilno rukovanje dugačkim predmetima i približavanje tim vodovima može dovesti do vrlo teških pa i smrtnih ozljeda. Potonje na prvu zvuči kao apstraktna priča. Opće prihvaćeno mišljenje kako nedvojbeno svi razumiju opasnost dalekovoda, no kako bilo, nesreće se svejedno događaju.
Krajem svibnja ove godine, na području grada Sinja, dotrajali dalekovod srušio se na pašnjak u trenutku ispaše te je prouzročio strujni udar koji je ubio više goveda. Vlasnik je sam spašavao ostatak stada, unatoč opasnosti, jer je struja bila uključena još dva sata nakon nesreće. Nažalost, prije više godina zabilježena je i neopisivno veća tragedija u kojoj su smrtno stradale dvije osobe. Na području Đurđevca, nedaleko mjesta Virje prilikom podizanja tovarnog sanduka kombajna, uslijed doticanja žice desetkilovoltnog dalekovoda, došlo je do provođenja električne energije na radni stoj pored kojeg su se nalazili dvojica poljoprivrednika. Od strujnog udara muškarci su na mjestu preminuli.
Udar struje
Strujni udar nastaje kad se ljudsko tijelo ili dio tijela uključi u strujni krug. Izmjenična struja čiji je napon 50 volti i više smatra sa opasnom za čovjeka. Opasno djelovanje struje na čovjeka nastaje kada je on u izravnom dodiru s dvjema točkama, među kojima je električni napon. To se može dogoditi kada se dotaknu dva vodiča strujnoga kruga, kada se dotakne vodič pod naponom i zemlja, kada se dotakne metalni dio nekog stroja ili postrojenja koji su greškom došli pod napon, kada je čovjek u blizini visokonaponskog postrojenja pa dođe do proboja zraka i do zatvaranja strujnog kruga preko njega u zemlju te kada se čovjek nađe između dviju točaka na površini zemlje među kojima vlada razlika potencijala zbog prolaza struje kroz zemlju.
Posljedice mogu biti bezazlene ili kobne, što ovisi o brojnim čimbenicima kao što su tehničke osobine struje, otpor tkiva, duljina izloženosti i put prolaska struje kroz tijelo. Mokra ili vlažna koža ima manji električni otpor pa pogoršava posljedice strujnog udara.
Rizici povezani s električnim opasnostima na farmi povećavaju se prisutnošću vlage, koja je uobičajena kod uzgoja stoke u zatvorenom prostoru. Električna struja na organizam djeluje na više načina, mehaničko djelovanje manifestira se razaranjem tkiva i to uglavnom na mjestu ulaza i izlaza struje iz organizma, to jest na mjestima dodira tijela sa strujnim krugom. Na tim mjestima pojavljuju se duboke i oštro ograničene, unutarnje i vanjske opekline što se smatra toplinskim djelovanjem struje. S obzirom da strujni udar nekada odbaci žrtvu, ona može zadobiti druge mehaničke ozljede.
Kemijsko i biološko djelovanje struje označava fiziološke promjene organizma pod utjecajem električne energije u smislu snažnih mišićnih grčeva koji mogu dovesti do pucanja mišića i koštanih prijeloma. Grč mišića može potrajati i nekoliko minuta nakon prestanka dodira sa strujom. To u slučaju zahvaćenosti mišića za disanje dovodi do prestanka disanja. Osoba koja je rukama primila vodič pod naponom neće je moći ispustiti zbog grča mišića ruku. Prolasci struje kroz srce i kroz mozak mogu izazvati trenutnu smrt zbog zastoja srčanog rada i oštećenja centra za disanje u mozgu.
Zaštitne mjere od električne struje treba provoditi primjenom odgovarajuće osobne zaštitne opreme i izolacijskih materijala kao i primjenom zakonskih propisa vezanih za uporabu električne struje. Osim toga svaki prostor u kojem postoji opasnost od električnog udara mora biti pravilno označen. U slučaju strujnog udara spasilac prije svega mora paziti na vlastitu sigurnost. Ako je moguće potrebno je koristiti osobnu zaštitnu opremu odnosno gumene rukavice i čizme. Ako je unesrećeni još uvijek u strujnom krugu, treba ga što prije osloboditi. Ovisno o situaciji strujni krug se prekida izvlačenjem utikača iz utičnice, vađenjem osigurača ili odvajanjem električnog vodiča od tijela pomoću predmeta od izolirajućeg materijala što može biti plastika, guma, suho drvo i slično. Eventualni požar na mjestu nezgode ne smije se gasiti vodom.
Mjere oživljavanja (reanimacije) unesrećene osobe
Ukoliko je unesrećeni bez svijesti, utoliko provjerite disanje i krvotok te po potrebi započnite mjere oživljavanja.
Postupak kardiopulmonalne reanimacije sastoji se od vanjske masaže srca i umjetnog disanja. Ono se izvodi kod odraslih osoba u omjeru 30:2, odnosno trideset kompresija na prsom košu nakon čega slijedi upuhivanje dva umjetna udisaja.
Kompresije se trebaju izvoditi frekvencijom od oko sto u minuti. Vrijeme trajanja kompresija i otpuštanja treba biti jednako. Nakon trideset kompresija slijede dva upuha, svaki u trajanju od oko jedne do dvije sekunde, a provode se tehnikom usta na usta, preko maramice ili gaze. Prilikom upuhivanja zraka potrebno je pratiti podizanje i spuštanje prsnog koša kako bismo bili sigurni da je dišni put otvoren i da doista upuhujemo zrak u pluća.
Nakon dva učinkovita upuha, bez odgađanja, nastavlja se s kompresijama i umjetnim disanjem u omjeru 30:2. Svake dvije minute ili nakon četiri serije masaže srca i umjetnog disanja provodi se procjena vitalnih znakova. Postupak oživljavanja provodite se sve dok unesrećena osoba ne počinje pokazivati znakove života ili do dolaska tima hitne medicinske službe. U slučaju umora, ako je moguće, neka masažu srca preuzme druga osoba.
Postupak oživljavanja se prekida nakon tridesetak minuta ukoliko nije uspostavljen rad srca jer se smatra da je nastupila smrt. Osobu koja je bez svijesti, a normalno diše okrenite u bočni položaj. Važno je utvrditi kako je došlo do strujnog udara i koji je napon električne mreže, radi li se o naponu za kućanstva, 220 volti, nižem od toga ili o visokom naponu. Prema smjernicama za rad izvanbolničke hitne medicinske službe osobe izložene izvoru visokog električnog napona treba uvijek prevesti u bolnicu i opservirati radi mogućih naknadnih srčanih aritmija. Ako je nakon izlaganja električnom naponu u domaćinstvu ili izvoru niskog električnog napona osoba bez simptoma i bez ozljeda nije uvijek potreban rutinski prijevoz u bolnicu. Uvijek imajte na umu da i naizgled manje ozljede mogu prikrivati teška unutarnja oštećenja tkiva.