U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora sredinom listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održani su 22. međunarodna izložba inovacija-ARCA i 15. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji-AGRO ARCA. Izložba i sajam tradicionalno se organiziraju s ciljem promocije inovatorstva i inovacija.
Ove godine inovatori iz Hrvatske i inozemstva predstavili su oko 300 inovacija i novih tehnologija iz raznih područja ljudskog rada.
Treba podići inovacijski sustav u Europi
Prigodnim riječima nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatske zajednice inovatora Miljenko Šimpraga istaknuvši da bez inovacija nema razvoja gospodarstva niti društva u cjelini što su pokazale najrazvijenije zemlje svijeta. Spomenuo je da je nedavno bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi u izvješću o konkurentnosti europskog gospodarstva upozorio da Europa kasni u prijenosu novih tehnologija i inovacijama za SAD-om i Kinom. Stoga će se izdvojiti veća sredstva kako bi se unaprijedio inovacijski sustav u Europskoj uniji i podigla njezina konkurentnost u svijetu.
–Kad je u pitanju gospodarski razvoj šaljemo poruku političarima da u Hrvatskoj 90 posto gospodarskih subjekata spada u mikro, mala i srednja poduzeća, a nemaju dovoljno potencijala za razvoj novih tehnologija i inovacija. Samo 1 posto velikih poduzeća ima razvojno istraživačke centre i nove tehnologije. Stoga Hrvatska u gospodarstvu kasni za razvijenim zemljama na europskoj razini, upozorio je Šimpraga.
Naglasio je da Hrvatska treba slijediti zemlje koje su razvile inovacijske sustave, a u početku su imale ministra za inovacije bez portfelja koji je koordinirao suradnju akademske zajednice i gospodarskih subjekata, te su uspostavile Ministarstvo za visoko obrazovanje, znanost i inovacije.
–Brzina uvođenja inovacija, naprednih tehnologija u svakodnevni život i poduzetništvo je pitanje opstanka i držanja koraka s razvijenim zemljama, tvrdi Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Stoga je Vlada RH u strateške dokumente inovacije uvrstila kao jedan od temelja budućeg razvoja.
Kad je riječ o inovacijama, Tušek je istaknuo da se kroz strateški plan Ministarstva poljoprivrede ide u dva smjera.
–Jedan smjer je sudjelovanje inovatora, tvrtki, obrazovnih institucija u europskom inovativnom partnerstvu, gdje financiramo formiranje i razvoj operativnih skupina koje traže rješenja kako primijeniti inovacije u poslovanju i staviti ih u praktičnu primjenu. Drugi smjer je financiranje uvođenja novih tehnologija i inovacija u praktičnu primjenu kroz investicijske projekte, naveo je Tušek.
Inovacijski forum i tematske radionice
Održan je Inovacijski forum „ Inovacije kao poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske“, tematske radionice te predavanja među kojima su „Pametna poljoprivred: Kako Hrvatski telekom digitalizira poljoprivredu“ i „ Inovacije i održiv razvoj u poljoprivredi i prehrambenoj industriji kroz EIT food“.
Menadžer za razvoj ICT pametnih rješenja u Hrvatskom telekomu Nikola Brebrić je u svom predavanju predstavio rješenje za uspješniju poljoprivredu. Rješenje Pametna poljoprivreda (Smart Agriculture) predstavlja spoj pametnih uređaja za prikupljanje agronomskih podataka, platforme koju čine baza prikupljenih podataka te mobilne ili web aplikacije za pregled istih.
Hrvatski telekom je razvio senzoriku koja prati agronomske i vremenske podatke putem suvremene 5 G mreže. Ona prenosi podatke preko platforme na pametne telefone (IOS i Androide).
–Razvili smo tri linije proizvoda; AgriBox koji ima čip, bateriju i SIM karticu. Na njega se mogu vezati razni agrometerološki uređaji, AgriStick koji se lako može montirati u polje. Treći proizvod AgriSensor je meterološka stanica koja se fiksno postavi na lokaciju i mjeri puno veći broj parametara. Uređaji mjere temperaturu i vlagu zraka, temperaturu i vlagu lista, količinu oborina i svaki sat vremena šalju podatke. Oni su ključni i agronomima da procijene kad treba navodnjavati, javlja li se neka bolest plodova, treba li vinovu lozu tretirati nekim sredstvom i slično, objasnio je Brebrić.
Poljoprivreda ima potencijal za daljni razvoj
Naglasio je da je HT iskoristio 5G mrežu za digitalizaciju poljoprivrede, jer je prepoznao da poljoprivreda ima potencijal za daljnji razvoj.
Voditelj EIT food Hub-a Hrvatske dr. sc. Miro Hegedić je u predavanju predstavio njihovo iskustvo u inovacijama u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji. EIT food Hub Hrvatska je dio globalne mreže Europskog instituta za inovacije i tehnologiju. Osnovan je s ciljem poticanja inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i održivom razvoju.
–U Hrvatskoj EIT food Hub programe koje EU nudi kroz EIT food predstavlja poljoprivrednicima, start-upovima koji rade inovacije u području poljoprivrede, prehrambenim kompanijama, državnim agencijama i ministarstvima. Oni kroz ove programe educiraju svoje zaposlenike da budu usklađeni s misijama koje promovira EU kroz EIT food, rekao je Hegedić.
Jedan od takvih programa je EIT food Jumpstarter, a namijenjen je ljudima koji žele pokrenuti svoj posao u području prehrane. Šestomjesečni program nudi polaznicima edukaciju i mentorstvo. Po završetku programa polaznici dobivaju određena sredstva za pokretanje posla. Ostali programi podrške start-upovima su EIT food Sales Booster, EIT food TeamUp i EIT food TestFarms.
EIT food EWA program
U Hrvatskoj se drugu godinu zaredom provodi EIT food EWA program. Ovaj program nudi polaznicima više od 30 sati personaliziranog mentorstva od iskusnih stručnjaka za razna područja, prilagođene on line i off line treninge o određenim poslovnim temama te do 10.000 eura financijske potpore za razvoj poslovne ideje.
–Za EIT food EWA program se ove godine u Hrvatskoj prijavilo više od 50 poduzetnica koje inoviraju u području prehrane. To su osobe koje razvijaju tehnologiju za poljoprivredu ili vlastite inovativne ideje u području proizvodnje hrane. Izabrano je 10 poduzetnica s različitim idejama. One će 21. studenog prezentirati poduzetničke ideje i boriti se za nagradu od 10 ili 5 tisuća eura, kazao je Hegedić.
Jedan od EIT food program koji se provodi u Hrvatskoj je Food Educators. Ovaj program pruža djeci znanje za donošenje održivih i zdravih prehrambenih izbora i približava mogućnost karijere u poljoprivredno-prehrambenoj industriji učenicima srednjih škola. Od 30 lekcija iz programa je sedam prevedeno na hrvatskom jeziku koje nastavnici mogu prezentirati učenicima. U program je uključeno 415 nastavnika iz 150 škola, a lekcije je prošlo više od 2,5 tisuća djece.
–Europska unija je odlučila uložiti 2,94 milijarde eura u razvoj inovacija u različitim područjima, između ostalog u razvoj inovacija u području prehrane. Naš cilj u EIT foodu je prevladati izazove prehrambenog sustava ubrzanjem inovacija. Sve kako bi smo izgradili prehrambeni sustav prilagođen budućnosti koji proizvodi zdravu i održivu hranu za sve, poručio je Hegedić.
Tijekom tri dana trajanja izložbe i sajma posjetitelji su mogli razgledati radove inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova, te inovativnih i start-up tvrtki.
Sustav higijene pčelinje zajednice
PIP d.o.o. koji će uskoro proslaviti 35 godina svog djelovanja predstavio je Inovativni sustav za opstanak pčela i održivo pčelarenje. To je sustav za suzbijanje najvećeg problema u pčelarstvu.
–Riječ je o pčelinjem nametniku koji se zove Varroa destructor. On uzrokuje virusne i bakterijske bolesti te jedan nered u pčelinjoj zajednici. Ovim projektom želimo napraviti higijenu pčelinje zajednice, smanjiti invaziju nametnika, smanjiti virusne i bakterijske bolesti. Zato se zove Sustav higijene pčelinje zajednice, objasnio je osnivač tvrtke Ivan Bračić.
Sustav uključuje inovativno peletirano gorivo BeeSmoke i BeeSmoke forte te pomoćno sredstvo ApiBonum ib koje sadrži biljne ekstrakte s zaštićenom formulacijom i mravlju kselinu.
PIP d.o.o je predstavio i svoje nagrađivane proizvode. Među njima su Propolis sprej i kapi, Nasopip džepni inhalator, medni i mednopropolisni sirupi, pastile s propolisom, Dermapip krema i losion.
Među izlagačima je bio i OPG Hrustek iz Međimurja, čiji je vlasnik Igor Hrustek. OPG se bavi uzgojem haskapa (sibirske borovnice) te je predstavio inovativni uređaj za čišćenje sibirske borovnice od lišća i grančica koji je ujedno sortirač nezrelih, trulih plodova. Predstavljeni su također proizvodi od ekološki uzgojenog i certificiranog haskapa. To su primjerice ljubičasti senf, preljev od haskapa s kakom koji je idealan za razne deserte, slatki te ljuti umak koji je idealan za roštilj, ali i gulaše.
Velik dio izloženih inovacija bio je rad učenika osnovnih i srednjih škola.
Sirutko- inovativan i zdrav proizvod
Udruga „Pušlek“ Agronomske škole Zagreb predstavila je inovativan i zdrav proizvod „Sirutko“
–To je mješavina sirutke i voćne baze. Osmislili smo taj proizvod jer većini ljudi sirutka organoleptički nije prihvatljiva. Zato smo u sirutku dodali 20 posto voćne baze od jagode i višnje. Sve kako bi se zadržao blagotvoran učinak sirutke, a ljudima bi bilo ukusnije kao da piju sok, rekao je učenik Ivan Bartolić Zebec.
Preporučio je da se ovaj napitak popije ujutro kao dodatak prehrani.
Nastavnica strukovnih predmeta Marijeta Jareš istaknula je kako je sirutka proizvedena na OPG-u od domaćeg sira i prirodno je kiseljena, a voćne baze od voća uzgojenog u školskom vrtu kojeg obrađuju sami učenici.
–Ovaj proizvod je vrlo ukusan i učenicima škole. Može se kupiti na manifestacijama na kojima škola sudjeluje, ali i u dućanu škole, gdje se prodaju drugi proizvodi učenika, rekla je Jareš.
Pohvalila je trud učenika koji na praktičnoj nastavi i vježbama osmišljavaju uz mentorstvo nastavnika nove proizvode, sudjeluju u procesu proizvodnje te osmišljavaju deklaraciju za finalne proizvode koje i pakiraju.
-Naši proizvodi su upakirani u staklene ambalaže, koje se mogu koristiti više puta, deklaracije su papirnate, mogu se reciklirati. Među našim proizvodima je primjerice ajvar, veliki asortiman zimnice. Sve što učenici proizvedu nalazi svoje kupce, istaknula je Jareš.
Trenutno učenici škole sudjeluju u procesu proizvodnje domaćeg čipsa od jabuke. Proizvest će i domaći kremasti med koji će sadržavati zdrave dodatke.
Pametni vrt
Učenici I. Tehničke škole Tesla iz Zagreba predstavili su inovaciju „ Pametni vrt“ s organskim supstratom. Ona je nastala u suradnji s tvrtkom Smart Garden. Riječ je o uređaju koji omogućuje uzgoj biljaka na lakši i učinkovitiji način. Pametna zemljica sastoji se od patentiranog materijala s dodatkom hranjivih tvari. Hidroponski uzgoj biljaka uz pomoć tehnologije omogućava rast biljaka u organskom supstratu. Preko supstrata do korijena dospijeva hranjiva otopina. Iz supstrata i vode biljka uzima potreban kisik. Pametni vrt ima spremnik koji biljkama pruža vodu do mjesec dana. Ovim proizvodom je riješen problem zalijevanja i manjka svjetlosti u zatvorenom prostoru.
–Pametan vrt je za kućnu uporabu. U njega se može posaditi začinsko bilje. Lijepo se uklapa u ambijent kuhinje, pokreće se putem mobitela i može se vremenski programirati, rekla je nastavnica Ružica Lončar.
U okviru istraživanja napravljena su tri pametna vrta s običnom zemljom u koju su posađene biljke, a učenici I. Tehničke škole su napravili i uređaj koji je mjerio abiotičke čimbenike biljaka. Jedan pametan vrt je imao 5 sati svjetlosti dok ostala dva 15 sati i bez svjetlosti.
–Ovim istraživanjem smo dokazali važnost pametne tehnologije. Dokazali smo da pametna tehnologija utječe na rast i razvoj biljaka. U pametnom vrtu u kojem se koristila pametna tehnologija biljke su se puno bolje razvile, nego gdje se koristila obična sunčeva svjetlost. To je održiva poljoprivreda, istaknula je Lončar.
Foto: Ivana Vranješ
