Glavni tip duhana koji se proizvodi u Hrvatskoj je svijetla virginia ili flue-cured duhan. Uglavnom se uzgaja u Podravini i Požeškoj kotlini. U Hrvatskoj se proizvode i manje količine duhana tipa burley.
Duhan tipa virginia najbolje uspijeva na pjeskovito-ilovastim tlima koja se lako zagrijavaju i sadrže malo humusa. Duhan tipa burley traži teža i plodnija tla. Optimalni pH tla za duhan je 5,5 – 6. Općenito, proizvodnju duhana možemo podijeliti u tri dijela: proizvodnju presadnica, uzgoj duhana u polju i berbu duhana i sušenje.
Proizvodnja presadnica
Presadnice duhana se proizvode u polistirenskim kontejnerima (pliticama) na hranjivoj otopini (float system) u plastenicima. Za sadnju jednog hektara duhana potrebno je 28 – 30 m2 aktivne površine bazena (hidropona). Plastenici su u obliku tunela visine 2,35 m. U plasteniku se iskopa bazen širine 3,48 m, dužine prema potrebi i dubine najmanje 20 cm. Na dno i bočne strane bazena postavlja se crna folija pričvršćena za vrh okolnih dasaka.
Bazen se puni vodom iz bunara, vodovoda ili kišnicom čija električna vodljivost ne iznosi više od 300 μS/cm. U bazen napunjen vodom dodaje se prije stavljanja plitica vodotopivo gnojivo NPK 20:10:20 u količini od 750 g/m3 vode, što iznosi 150 mg/L N, 75 mg/L P2O5 i 150 mg/L K2O. Otopljena gnojiva (i fungicide) treba pumpom izmiješati s vodom. U fazi porasta, kad duhan ima 4 listića potrebno ga je prihraniti s 50 mg/L dušika u amonijsko-nitratnom obliku. Za sjetvu se koristi pilirano sjeme.
Sjetva se obavlja na automatskoj liniji za sjetvu u kontejnere napunjene supstratom za duhan (60 % bijeloga i 40 % crnog treseta bez hraniva). Duhan treba posijati u plitice i staviti u bazen između 5. i 15. ožujka.
Na što obratiti pažnju tijekom rasta i razvoja presadnica
Tijekom rasta i razvoja presadnica provode se sljedeće mjere njege: 1) uništavanje algi – dodavanje kalijevog permanganata; 2) nadopunjavanje vode i dodavanje hraniva (mjerenje EC otopine); 3) održavanje povoljne temperature i vlage zraka u plasteniku, po potrebi prozračiti plastenik; 4) šišanje vrhova listova presadnica; 5) zaštita presadnica od bolesti i štetnika (preventivno dodavanjem fungicida u hranjivu otopinu); 6) kaljenje presadnica pred kraj uzgoja (otvaranje čeonih, a kasnije i bočnih strana plastenika).
Uzgoj duhana u polju
Duhan treba obavezno uzgajati u plodoredu. Na istu površinu duhan se može saditi svake 4 godine. Najbolji su predusjevi za duhan strne žitarice. U Podravini je u plodored s duhanom tipa virginia često uključena i kamilica. Osnovna obrada tla u pravilu se obavlja u jesen oranjem na 30 – 35 cm dubine. U proljeće, čim se tlo dovoljno prosuši, provodi se zatvaranje zimske brazde drljačama ili sjetvospremačem. Kod nas su uobičajena dva načina pripreme tla: za sadnju duhana na ravno pripremljeno tlo i na tlo formirano u gredice.
Za postizanje većeg prinosa i kvalitete duhana, osobito na težim tlima, preporučuje se uzgoj na gredicama. Gredice se formiraju gredičarem koji nosi traktor.
Uz gredičanje se obavlja i podrivanje na dubinu oko 50 cm. Nakon toga se gredice rotokultivatorom fino obrade. S pripremom za sadnju u tlo se inkorporiraju i herbicidi. Gnojidba duhana vrlo je delikatna jer uz postizanje visokih prinosa treba zadovoljiti i kvalitativne norme. Gnojidba se obavlja na osnovi kemijskih analiza tla, tj. potreba biljke za hranivima, predusjevu i prethodnih iskustava u proizvodnji duhana. Za gnojidbu se koriste mineralna gnojiva i to formulacije bez ili s malo dušika, malo fosfora i najviše kalija u sulfatnom obliku (npr. NPK 0:5:30, u količini 500 – 600 kg/ha). Osnovna gnojidba se obavlja u jesen ili u proljeće prije obrade tla. Gnojidba dušikom obavlja se u dva navrata: prije sadnje s oko 150 kg/ha kalcijevog nitrata i u prihrani prilikom kultivacije, najkasnije 10 dana nakon sadnje, s 50 – 100 kg/ha kalcijevog nitrata. U uvjetima navodnjavanja može se obaviti i druga prihrana.
Ovisno o temperaturi tla i zraka, optimalno je razdoblje za sadnju duhana od 5. do 15. svibnja. Sadnja se obavlja poluautomatskim sadilicama. Kod mehanizirane berbe mehaničkim beračem, duhan tipa virginia se obavezno sadi na gredice, razmak između redova je 120 cm i 35 – 40 cm između biljaka u redu. Ako se duhan bere ručno, sadnja se obavlja na razmak između redova od 100 cm i 45 cm unutar reda. Tijekom vegetacije duhana u polju provode se sljedeće mjere njege nasada: 1) ručno podsađivanje biljaka (na mjestu osušenih presadnica); 2) kultiviranje i prihrana dušikom te prema potrebi okopavanje; 3) zalamanje cvata i sprječavanje rasta zaperaka; 4) navodnjavanje; 5) zaštita od bolesti i štetnika.
Berba i sušenje duhana
Berba duhana počinje u vrijeme tehnološke zrelosti lista, obično 65 – 70 dana nakon sadnje. Zreli listovi mijenjaju zelenu boju u žutozelenu, imaju glavno rebro svijetlije, stoje pod pravim kutom u odnosu na stabljiku te se lako otkidaju. Sazrijevanje listova počinje od baze stabljike i ide postupno prema vrhu. Obično se beru 2 – 3 lista po biljci, u 6 – 7 navrata. Berba se obavlja mehaničkim beračem ili ručno. Duhan se nakon berbe ujednačeno slaže u metalne okvire (ramove) i odmah stavlja u sušaru za duhan. Sušenje duhana tipa virginia obavlja se u tzv. bulk sušarama (sušare s okvirima) strujanjem toplog zraka iz posebnog ložišta putem sustava cijevi. U sušari se reguliraju temperatura, vlažnost i cirkulacija zraka.
Izvor: Gospodarski kalendar
