Creska ovca jedna je od devet izvornih hrvatskih pasmina ovaca. Uzgojno područje ove pasmine čine otoci sjevernog dijela Jadranskog mora – prvenstveno Cres te u manjoj mjeri Lošinj.
Creska ovca potječe od autohtonih otočnih ovaca križanih sa španjolskim, francuskim i talijanskim merinom uz presudan utjecaj okoliša. Ovčarstvo je na otoku Cresu stoljećima bilo osnova egzistencije stanovništva. Ovce su, od prapovijesti do danas, na surovom otočkom tlu bile značajan izvor hrane i inspiracija za arhitekturu. Već 1513. godine spominje se u zapisima Mletačke Republike prodaja janjadi s Cresa u Veneciji. Prema popisu iz 1870. na otoku je uzgajano 45.320 ovaca. Iako procijenjena veličina sadašnje populacije iznosi svega oko 15.000 jedinki, ova je pasmina od iznimnog značaja za lokalni ekosustav.
Jeste li znali?
Na otoku Cresu prevladavaju krški pašnjaci (60 %) oskudni vegetacijom te je samim time bila vrlo važna prilagodba creske ovce na lokalne uvjete. Tako je glava creske ovce razmjerno malena, uska i šiljasta što joj omogućava dohvaćanje sitne trave među uskim pukotinama kamenja. Prema dužini repa, spada u skupinu dugorepih ovaca (rep joj seže ispod skočnog zgloba). Ovce su većinom bezroge, ali se u pojedinim stadima nalazi 1 do 3% ovaca s rudimentiranim rogovima, dok ovnovi redovito imaju dobro razvijene rogove.
Zahvaljujući okolišu u kojem je nastala i koji se do danas nije znatnije promijenio, creska je ovca srednje veličine tjelesnog okvira, ali prilično živahna, spretna i okretna, otporna i skladne tjelesne građe. Noge creske ovce su duge, tanke, ali čvrste, s čvrstim i zdravim papcima. Većina ovaca je bijele boje s otvorenim do poluotvorenim runom. Današnje creske ovce tjelesno su razvijenije, tj. većeg su tjelesnog okvira i tjelesne mase u odnosu na raniju populaciju (prije 50-ak godina), što se ponajviše može zahvaliti poboljšanim uvjetima hranidbe i držanja, ali i genetskom utjecaju povremeno introduciranih ovnova drugih pasmina.
Creske ovce su po tjelesnom okviru (visina grebena 60,62 cm i tjelesna masa 41,58 kg) slične ličkoj pramenki i dubrovačkoj ovci – rudi, donekle i paškoj ovci, malo krupnije od krčke ovce, a znatno sitnije od travničke pramenke. Plodnost creske ovce tipična je za mediteranske izvorne pasmine te se u adekvatnim hranidbenim uvjetima godišnje od 100 ovaca dobije uglavnom 120 – 140 janjadi. Naime, nekada su ovce na otoku Cresu bile prepuštene same sebi i malo se brige vodilo o njihovoj hranidbi, napajanju i smještaju. Danas se hranidbi i smještaju ovaca posvećuje znatno više pozornosti tijekom cijele godine, a osobito zimi.
Foto: Shutterstock
Ovca za meso, mlijeko i vunu
Creska ovca pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih osobina (meso-mlijeko-vuna), a važnost njezinih proizvoda tijekom povijesti poprilično se mijenjala, ponajviše ovisno o zahtjevima tržišta. Nekada je glavni proizvod creskih ovaca bila vuna i na otoku se svako veće domaćinstvo bavilo preradom vune i tekstilnom proizvodnjom. Međutim, danas je glavni ovčji proizvod na otoku Cresu meso, odnosno mlada creska janjetina koja pretežno potječe od janjadi oba spola u dobi 3 – 4 mjeseca pri klanju i uglavnom se plasira na tržište u obliku cijelog trupa.
Za razliku od zemalja zapadne Europe, još uvijek je na hrvatskom tržištu konfekcioniranje (sječenje) janjećeg mesa kao i priprema pojedinih dijelova (npr. janjeći biftek ili ramstek, kotlet) više iznimka nego pravilo. Proizvodnja ovčjeg mlijeka također je više iznimka nego pravilo na otoku Cresu te samo nekolicina uzgajivača prerađuje mlijeko u punomasni, tvrdi ovčji sir. Prosječna klaonička masa janjadi iznosi oko 20 kg (od 15 do 25 kg) uz iskoristivost trupa od 52 do 55 %. Meso je posebnog okusa i mirisa zbog lokalne ispaše koja je bogata aromatičnim mediteranskim biljem punim morske soli.
Razlika odraslih od mesa janjadi
Za razliku od mesa janjadi, meso odraslih grla karakterizira tamnija crvena boja, izraženije prisustvo masnog tkiva, deblja mišićna vlakna, grublja struktura, izražen miris „po ovci“ i sporija probavljivost te se takvo meso većinom koristi za proizvodnju rasnih mesnih prerađevina.
U dostupnoj literaturi nema podataka o randmanu odraslih grla pasmine creska ovca, ali obično zbog velike varijabilnosti tjelesne mase ove kategorije grla randman neutovljenih ovaca iznosi od 42 do 46 %, a utovljenih od 48 do 52 %. Klaonička masa trupa creskih ovaca prilično je varijabilna, s vrijednostima u rasponu od 14 do 26 kg, dok prosječna masa trupa iznosi 19,57 kg, što je znatno manje nego u travničke pramenke (31,98 kg) i istarske ovce (30,44 kg).
Međutim, trgovina izlučenim rasplodnim ovcama uglavnom zanemarivo doprinosi ukupnom dohotku uzgajivača ovaca na otoku Cresu, a i šire. Prema dostupnim podacima, proizvodi od ovčjeg mesa u Hrvatskoj uglavnom se svode na kaštradinu – autohtoni suhomesnati proizvod od ovčjeg mesa dobiven postupcima soljenja, salamurenja, dimljenja, sušenja i zrenja. Međutim, ovčje meso dobiveno klanjem izlučenih životinja može koristiti za preradu u različite proizvode: suhomesnate proizvode, paštete, polutrajne i trajne kobasice te ostale termički obrađene proizvode od ovčjeg mesa i iznutrica.
Izvor: Gospodarski kalendar
