U saborskom Odboru za poljoprivredu, zajedno s pčelarskim sektorom, razmatraju se potrebe hrvatskih pčelara koje nadilaze investicije u pčelarsku opremu u okviru Nacionalnog pčelarskog programa i intervencija u Sektoru pčelarstva u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Marijana Petir, sudjelovala je na nedavnom obilježavanju 70. obljetnice Hrvatskog pčelarskog saveza. Pritom je pohvalila suradnju s Hrvatskim pčelarskim savezom.
Pčelarima je potrebno osigurati financijsku i savjetodavnu potporu
Podsjetila je da izazove s kojima se zbog klimatskih promjena susreću hrvatski poljoprivrednici, osjećaju i pčelari. Tako da ako želimo zadržati održivi razvoj autohtone hrvatske „sive pčele“ – potrebno je osigurati i financijsku i savjetodavnu potporu.
–Pčelari imaju potrebe poput nabavke kamiona, investiranja u punionice i kušaonice meda, financiranje troškova skladištenja i ambalaže, te je potrebno osmisliti model koji bi omogućio realizaciju tih investicija, rekla je Petir.
Petir je navela da na razini Europske unije sektor pčelarstva, promatrajući s gospodarskog aspekta, doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Istaknula je kako je potrebno vrednovati doprinos koji našoj poljoprivredi i cjelokupnom gospodarstvu daju hrvatski pčelari.
Poziv na sadnju medonosnog bilja na javnim površinama
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pozvao je općine i gradove na sadnju medonosnog bilja na javnim površinama, ustanove u vlasništvu države, lokalne i regionalne uprave da kroz kratke lance opskrbe hranom nabavljaju med i druge lokalne proizvode, poljoprivrednike da održivo koriste pesticide, a potrošače da med kupuju izravno od hrvatskih pčelara.
-Veliki problem našim pčelarima stvara nelojalna konkurencija. Zbog toga je Odbor za poljoprivredu pozvao na povećanje broja kontrola koje se provode na terenu i dao podršku izmjenama Direktive o medu. One su prihvaćene u svibnju 2024. godine. Njima se uvodi obveza navođenja zemlje porijekla meda, a u mješavinama meda i postotci udjela koji svaka od tih zemalja predstavlja, istaknula je Petir.
Proglasila je to pobjedom jer kako je rekla, kao zastupnica u Europskom parlamentu bila je svjedokinjom blokada izmjene ove Direktive. One su uglavnom dolazile iz onih država članica Europske Unije koje su na tržište stavljale više meda nego su ga proizvodile.
Mješavine meda kao plodno tlo za prevaru potrošača
U Hrvatskom pčelarskom savezu smatraju da bi korak u pravom smjeru bila potpuna zabrana mješavina meda. One uglavnom nemaju dovoljnu kvalitetu. Vrlo često se ne radi o mješavini raznih vrsta pravog meda, već o dodacima s glukozno-fruktoznim sirupom. On se onda prodaje kao med, što je varanje potrošača. Patvoreni med sve je teže otkriti, čak niti najsuvremenijom opremom u laboratorijima. Navode na etiketi neće se moći provjeriti, već će se vjerovati punionici na osnovu njihove dokumentacije. Tu su opet mogućnosti prijevare enormne. Dodatni problem je i (sumnjivo) niska cijena koja privuče dio kupaca. Zapravo se radi o nelojalnoj konkurenciji koja šteti domaćim pčelarima.
Marijana Petir rekla je kako bi uspostava referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Republici Hrvatskoj i pristupanje izradi Peludnog atlasa kojim bi se utvrdila peludna svojstva i markeri koji su jedinstveni za Hrvatsku i njezine mikroregije, doprinijeli boljoj kontroli i otkrivanju prijevara povezanih s medom.
–Situacija u pčelarskom sektoru se poboljšava što pokazuje i trend rasta udjela pčelara mlađe generacije u Republici Hrvatskoj. Niz pokazatelja potvrđuje našu konstatnu posvećenost pčelarskom sektoru, no dosta posla još je pred nama. Stoga će Odbor za poljoprivredu i nadalje podupirati inicijative Hrvatskog pčelarskog saveza koje su usmjerene prema jačanju pčelarskog sektora i očuvanju hrvatske autohtone „sive pčele“, zaključila je Marijana Petir.
Izvor: Hrvatski odbor za poljoprivredu, Hrvatski sabor
