Studenti Mediteranske poljoprivrede i Agronomije Mediterana sutra će u Donjim Glavicama kod Sinja ručno, na tradicionalan način, posaditi tisuću sadnica sorti vinove loze – pošip, maraština, grk, prč, debit, chardonnay, graševina, vugava, žilavka, crljenak, cabernet sauvignon, merlot, plavina, plavac, vranac i trnjak. Uz studente i profesore prijediplomskog studija Mediteranske poljoprivrede i diplomskog studija Agronomija Mediterana, sadnji će prisustvovati i rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić i prorektor za strateško planiranje u upravljanje prof. dr. sc. Boris Maleš.

Sadnice su donacija čak 5 rasadnika, Prud, Dominant i Čoto iz Metkovića, Fragaria (Zagreb), Mršić iz Imotskog. Sadnja vinograda inicijativa je studentice diplomskog studija Agronomija Mediterana. Njezina obitelj je upravo na temelju znanja koja je ona stekla tijekom studija razvija svoj OPG i sadi nove vinograde. Upravo je ideja vodilja pokretanja diplomskog studija bila da se mladim ljudima omogući nastavak studiranja na splitskom Sveučilištu. Značajan je broj onih koji ne mogu ići u druge gradove i napustiti svoj OPG.

Rektor Ljutić i gradonačelnik Sinja Miro Bulj potpisali su ugovor o davanju zemljišta u koncesiju Sveučilištu za potrebe studija Mediteranske poljoprivrede, odnosno Agronomije Mediterana, u veljači prošle godine. Nakon sadnje i žetve zobi, i ova je aktivnost na pokušalištu važna za studente koji stječu znanja utemeljena na tradiciji, ali i na tehnologijama budućnosti.

Izvor: dalmatinskiportal.hr

Foto: pixabay.com

Prethodni članakUloga agrosolara u optimizaciji rasta i prinosa borovnica, jabuke i vinove loze
Sljedeći članakŠto se događa s uljanom repicom u Hrvatskoj?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.