Naslovnica Rubrike Povrćarstvo Krumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda

Krumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda

Objavio

mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.

13. veljače 2025.

115

Krumpir, lat. Solanum tuberosum L je zeljasta višegodišnja biljka koja pripada porodici Solanaceae. Različite divlje vrste krumpira rasprostranjene su na jugu Sjeverne Amerike, u Meksiku, centralnoj Americi i po cijeloj Južnoj Americi.

Pradomovina krumpira je Južna Amerika, u području Anda (Peru, Bolivija), gdje je Inkama, uz kukuruz, bio glavna hrana. U Europu se prenosi u 16. stoljeću te ga prvi put spominje švicarski botaničar Kaspar Bauhin 1596. god. pod nazivom Solanum tuberosum esculentum. U naše krajeve donijeli su ga graničarski vojnici krajem 18. stoljeća. Krumpir je jedna od najintenzivnijih ratarskih kultura i jedan je od najznačajnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kod nas. Ovakvo značenje proizlazi iz njegove visoke reproduktivne sposobnosti po jedinici površine, odnosno ostvarivanja visokih prinosa s velikim sadržajem hranivih tvari. Najznačajnije svojstvo krumpira je njegova prehrambena vrijednost kao namirnice i povoljan odnos hranjivih tvari kao što su : škrob, bjelančevine, vitamini i minerali.

Na uzgoj krumpira vremenske prilike imaju velik utjecaj

Utjecaj vremenskih prilika na uzgoj krumpira

Za uspješan uzgoj krumpira vremenske prilike imaju veliki utjecaj. Prvenstveno se ovo odnosi na količinu i raspored oborina u toku vegetacijskog razdoblja koji pored utjecaja na prinos gomolja utječe na njihov broj, krupnoću i kvalitetu. Najveće prinose i najujednačenije gomolje krumpir ostvaruje ako je tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja ujednačen raspored oborina. U godinama s povećanom količinom oborina u prvoj polovici vegetacije i sušnom nastavku vegetacije formira se veliki broj gomolja koji ostaju sitni. U slučaju obrnutog rasporeda oborina formira se se manji broj, ali krupnijih i ujednačenijih gomolja. Krumpir ne podnosi velika kolebanja temperatura tijekom vegetacije, kao ni za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu.

Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji treba biti 6-8 °C. Stabljika s lišćem izmrzava na -1 do -2°C. Optimalna temperatura za rast gomolja je 17-20 °C. Na višim temperaturama formiranje gomolja i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja prestaje. Za uzgoj krumpira najpogodniji su lakši tipovi tla- propusna, rastresita, pjeskovita i pjeskovito-ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata humusom, mineralnim i organskim materijama, s povoljnim vodozračnim svojstvima sa što dubljim oraničnim slojem. Ne odgovaraju mu teška močvarna tla s visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH za uzgoj je 5,4-6,5. Najbolji predusjevi za krumpir su leguminoze od kojih se posebno ističu crvena djetelina i lucerna jer iza sebe ostavljaju porozno tlo bogato dušikom. Strne žitarice su također dobar predusjev jer ostavljaju poslije žetve dovoljno vremena za pravilnu pripremu tla.

Krumpir ima veće zahtjeve u pogledu gnojidbe

Krumpir je biljka koja iz tla iznosi velike količine hraniva, pa stoga ima i znatno veće zahtjeve u pogledu gnojidbe u odnosu na ratarske kulture. Najveći prinos postiže se kombinacijom organske i mineralne gnojidbe, a gnojidbu je potrebno provesti prema planiranom prinosu i analizi tla. Za planirani urod krumpira od 30-35 t/ha potrebno je ovisno o tipu proizvodnje gnojidbom unijeti u tlo:

MAKROELEMENTI	TIP PROIZVODNJE
	Rani krumpir	Kasni krumpir
N	100-140	140-200
P2O5	110-150	110-150
K2O	160-260	200-350

Sorte krumpira koje se danas nalaze na našem tržištu možemo podijeliti prema duljini vegetacije i namjeni za koju se proizvode. Iako se najvećim dijelom krumpir koristi u ishrani ljudi, prema namjeni sorte možemo podijeliti na: sorata namijenjena za hranidbu životinja, sorte za industrijsku preradu i sorte namjenjene ljudskoj ishrani. Sorte krumpira namijenjenog industrijskoj preradi mora udovoljavati određena fizikalno kemijska svojstva ovisno o namjeni za koju se proizvodi (krumpir za proizvodnju škroba, proizvodnju alkohola ili za proizvodnju dehidriranih i smrznutih proizvoda od krumpira).

Sorte koje se koriste u ljudskoj ishrani također se razlikuju (npr. sorte za pripravu salata, sorte pogodne za izradu pirea itd.). Prema duljini vegetacije sorte krupira dijelimo na: vrlo rane i rane (duljina vegetacije 60-80 dana), srednje rane (80-100 dana), srednje kasne (100-130 dana) i kasne (130-150 dana). Korištene količine sjemena pri sadnji ovisi o više faktora i znatno variraju. Na količinu sjemenskog gomolja utječu: gustoća sadnje, veličina odnosno težina gomolja, sorta, zemljište, intenzitet gnojidbe i dr.