Bila su to tri iznimno sadržajna dana, uz 514 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, mnoštvo poslovnih sastanaka i stručnih predavanja, nikad bogatiji vanjski izložbeni prostor te brojne nagradne igre. Bio je to Viroexpo na kojem se i ove godine moglo pronaći sve – od igle do lokomotive. Sajam s dušom ponovno je privukao više od 31.000 posjetitelja koji su imali priliku vidjeti 28. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2025. Kada se sve zbroji, organizatori su zadovoljni.

Impresije izlagača i posjetitelja potvrđuju da se naš trud, upornost i rad isplate. Bilo je mnoštvo izlagača i usluga, raznovrsnih događanja, kvalitetnih predavanja te zabavnog sadržaja, što je rezultiralo izvrsnim pokazateljima. Zahvalni smo svima na dolasku i podršci te se okrećemo sljedećem, 29. Viroexpu, kazao je direktor Viroexpa Bojan Mijok.

Izlagači su doista oduševljeni. Prema anketi koju je provela i obradila HGK Županijska komora Virovitica, čak 98 posto izlagača najavilo je dolazak i na 29. Viroexpo. Gotovo 90 posto ostvarilo je nove poslovne kontakte, dok je 93 posto anketiranih sajmu dalo ocjene vrlo dobar i odličan. Osim toga, 90 posto izlagača zadovoljno je prodajom svojih proizvoda. Viroexpo je i ove godine opravdao očekivanja, no organizatori sajma već se okreću novim izazovima.

Viroexpo je tri dana bio jedna od najznačajnijih pozornica za naše obrtnike, male poduzetnike, gospodarstvenike i poljoprivrednike iz cijele Hrvatske. Nakon svakog sajma, pa tako i ovog, pristižu nam brojne pozitivne impresije. No već smo usmjereni na budućnost jer nam nedostaje unutarnjeg prostora za sve koji žele biti dio sajma. Naša je želja u budućnosti izgraditi novu halu s dodatnih oko 1.000 četvornih metara zatvorenog izlagačkog prostora, čime bismo ispunili potrebe svih zainteresiranih izlagača,  naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora Viroexpa.

Izvor i foto: virovitica.net

Prethodni članakDvojbe pri opterećenju trsa u zimskoj rezidbi
Sljedeći članakStabla oraha također zahtijevaju njegu i zaštitu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.