Dnevne temperature zraka od 20 ℃ i noćne od 12 – 14 ℃, najpovoljnije su za sadnju povrća u plastenicima i na polju. Tada sjeme niče, a presađene se biljke „bolje i brže primaju“.
Greška je prerano sijati i saditi u hladno tlo. Temperatura zraka u zaštićenom prostoru sa dopunskim grijanjem zraka može biti idealna, ali – grijanje tla malo tko od proizvođača ima. Isto tako, i dopunsko svjetlo koje je neophodno potrebno – malo tko postavlja.
Toplo tlo i dovoljno svjetla nužno je za dobar rast. Na temperaturi zraka manjoj od 15℃ ne bi trebalo sijati i saditi rano povrće.
Ali, neki su požurili sa pikiranjem biljčica pa će velike presadnice rajčice i paprike morati saditi u ožujku. Ovdje ćemo se prisjetiti tehnologije proizvodnje presadnica tzv. toplih povrtnih kultura. One se počinju najranije uzgajati u plastenicima -nakon jesensko- zimskih lisnatih usjeva.
Važno je znati da su mlađe presadnice kvalitetnije jer bolje podnose ukorjenjivanje ili, kako svi jednostavno volimo reći: “bolje se primaju“.
Kada je idealno vrijeme za sadnju?
Prema biološkom ritmu, idealno vrijeme za sadnju rajčice u plasteniku je mjesec i pol od nicanja, kada ona razvije 5 listova. Ukoliko presadnica rajčice ima 7 listova i tada već ima zametnutu cvjetnu granu – mora biti u lončiću promjera 5-8 cm sa dobro proraštenim korijenom u tresetnom supstratom. To je uvjet da nakon vađenja iz lončića odmah krene sa rastom u tlu
Presadnica paprike od nicanja do presađivanja treba manje dana od rajčice – oko 40 ,ali vrijeme od sjetve do nicanja u najpovoljnijoj sredini traje duže – oko 14 dana. Tada paprika razvije 2-4 lista.
Krastavac je kultura koja najbrže raste. Presadnica krastavca je gotova za sadnju otprilike za mjesec dana od nicanja, a niče na temperaturi 25 ℃ za tjedan dana.
Moja napomena je da ranija sadnja početkom travnja bez grijanja i bez osvjetljavanja znači samo nekoliko dana raniju prodaju na tržnici. Uz to prinos je manji, a troškovi su veći. Razmislite o tome za početak sezone.
Prošle godine svjedočili smo nagloj promjeni iz hladnog u toplo vrijeme. Možda će Vam ovaj savjet činiti čudnim za proljeće, ali nakon hladnoća, kad se plastenik naglo zagrije, mlade biljke treba zasjeniti za ujednačen rast korijena i nadzemne mase.
Što se događa uslijed visokih temperatura u zaštićenom prostoru?
Dolazi do jake, bolje rečeno, brze fotosinteze, a korijen se zbog niže temperature tla sporo razvija. Zato i biljke „stoje“, a dolazi i do propadanja listova.
Sa zasjenjivanjem se prestaje kada su biljke ukorijenjene i novi listovi počinju normalno rasti. Korijen ćete provjeriti čupanjem nekoliko biljaka. Kada se na njima pojave novi mladi korijenčići, to je to.
Zasjenjivanje u našim proizvodnim uvjetima se radi sa zelenim mrežastim materijalima (poput vreća za povrće), može se lagano zasjeniti i polipropilenskim materijalima poput agrila, lutrasila i slično. Ili se pokrov plastenika premaže vapnom no to se radi ljeti kad treba duže vremena stvarati sjenu odraslim biljkama.
Slijedi savjet o navodnjavanju u plasteniku za vrijeme vrućina koje su nam sve češća pojava. Nekad je bilo vrijeme za navodnjavanje bilo raspršivanjem ili kapanjem noću. Dnevne temperature su se kretale između 28 i 30 ℃. Danas su one osjetno više, prelaze 35 i idu do 38 ℃ vani, a u plasteniku se penju do 60 ℃.
Navodnjavanje treba biti ujutro kad su temperature za fotosintezu naših povrtnih kultura povoljne tj. manje od 30 ℃. Tada njihov korijen uz vodu uzima hranjiva i pretvara u organsku tvar ili plod. Hranjiva bi bilo poželjno dodavati otopljena u vodi tzv. fertirigacijom- sustavom kapanja. Biljka ih lako usvaja i fotosintetskim procesom pretvara u povrće koje jedemo. U uvjetima visokih temperatura popodne bi trebalo dodavati malo vode, čisto za rashlađivanje biljaka. Po noći nakon vrućine korijen neće uzimati hranjive tvari iz lista pa je moj savjet da navodnjavanje ne ide. Osim ukoliko je tlo baš suho.
Izvor: savjetodavna.mps.hr (Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.)
