Intenzivnim uzgojno-selekcijskim radom u svinjogojstvu tijekom proteklih nekoliko desetljeća ostvarene su značajne promjene u sastavu svinjskog trupa. One su rezultirale povećanom mesnatošću tovljenika i manjim sadržajem pripadajućeg masnog tkiva u trupu.

S uvođenjem udjela mesa u trupu kao glavnog kriterija za ekonomsko vrednovanje tovljenika uvedeni su sustavi za što točniju procjena mesnatosti na liniji klanja. Postupak razvrstavanja (klasifikacije) i označavanja svinjskih trupova i polovica na liniji klanja postao je neizostavni dio klaoničke prakse.

Zašto su klasifikacija i označavanje klaoničkih trupova važni

Pravilno provedeni postupak razvrstavanja i označavanja svinjskih trupova i polovica na liniji klanja od ključne je važnosti za sve dionike u lancu proizvodnje svinjskog mesa, od uzgajivača svinja, klaoničara i meso-prerađivača do trgovaca i potrošača, jer olakšava trgovinu opisujući komercijalno značajna svojstva trupa na način razumljiv svim sudionicima na tržištu. Dobiveni podaci o razvrstavanju i mesnatosti trupova i polovica koriste se za određivanje prodajne cijene zaklanih svinja. Osim za određivanje cijene, klasifikacija i označavanja trupova pomažu:

  • uzgajivačima u proizvodnji svinjskih trupova više kakvoće i vrijednosti
  • pri selekciji, kao mjera napretka u ostvarivanju uzgojnih ciljeva i otkrivanju superiornih uzgojnih linija
  • u promociji proizvoda i postavljanju standarda/certifikaciji proizvodnih programa (npr. robne marke, oznake kvalitete i sl.)

Kako se razvrstavaju svinjski trupovi i polovice?

Uvjeti, kriteriji i postupak razvrstavanja svinjskih trupova i polovica na kategorije i klase na liniji klanja propisani su važećom zakonskom legislativom. Njome se određuje način i postupak razvrstavanja, ocjenjivanja i označavanje trupova i polovica propisanim oznakama, uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe koje provode postupak razvrstavanja (klasifikatori) te nadzor provedbe postupka klasifikacije.

U praksi, uz pretpostavku zdravstvene ispravnosti sirovine, što se utvrđuje veterinarsko-sanitarnim pregledom prije i nakon klanja, kao i negativnim nalazom obvezatnog pregleda uzoraka ošita na prisutnost ličinki Trichina spirallis, na klaonički obrađenim svinjskim trupovima utvrđuje se klaonička masa (najkasnije 45 minuta nakon klanja) nakon čega se obavlja njihova identifikacija i razvrstavanje na kategorije prema dobi/masi te SEUROP klase prema mesnatosti (Tablica 1 i 2) od strane ovlaštenih klasifikatora.

Razvrstavanje u SEUROP klase provodi se samo za trupove iz kategorije ¨T1 – utovljene svinje¨, koja je i najzastupljenija, a čine je klaonički obrađeni trupovi i polovice svinja obaju spolova s masom toploga trupa >60 – 120 kg, te kategorije ¨N – mladi nerastovi¨, koja je u našim klaonicama rijetka.  Razvrstavanje se provodi nakon procjene udjela mišićnog tkiva u svinjskim polovicama temeljem mjerenja debljine leđne slanine (S) i dugog leđnog mišića (M) na propisanim mjestima na trupu primjenom metoda jedne ili dvije točke i odgovarajućih  pomagala/uređaja.

Naime, između mjera S i M te udjela masnog odnosno mišićnog tkiva u čitavom trupu postoji visoka usporedivost (pozitivna korelacija) te se uvrštenjem izmjerenih vrijednosti u odgovarajuće matematičke formule može s visokom pouzdanošću procijeniti ukupni udio (%) mišićnog tkiva u trupovima tovljenika.

Provjera točnosti formula za procjenu mesnatosti svinja na liniji klanja provode se temeljem usporedbe procijenih vrijednosti i stvarnih udjela pojedinih vrsta tkiva koji se određuju disekcijom (pažljivim rasijecanjem na mišićno, masno, vezivno i koštano tkivo) reprezentativnog uzorka svinjskih polovica nacionalne populacije svinja od najmanje 120 svinjskih polovica. Naravno, veći udio mesa i viša klasa znače i veću cijenu isporučenih tovljenika, pa je što manje odstupanje procijenjenih od referentnih vrijednosti od primarne važnosti za čitav lanac proizvodnje svinjskog mesa. Iz tog razloga potrebno je pratiti i prema potrebi obaviti korekciju formula za procjenu udjela mišićnog tkiva u svinjskim polovicama. Također, vrlo je važna i redovita i nepristrana kontrola točnosti rada samih klasifikatora kako bi se udio pogreške pri razvrstavanju trupova u klase sveo na najmanju dopuštenu mjeru (< 20 %).

Označavanje svinjskih trupova

Svinjski trupovi i polovice mogu biti stavljeni na tržište, držani na zalihi radi prodaje ili korišteni u preradi samo ako su propisno označeni naljepnicom, odnosno privjesnicom (oznakom) ili žigom. Naljepnica ili privjesnica mora biti otporna na oštećenja i dobro čitljiva bez mogućnosti mijenjanja podataka. Sadrži podatke o klaoničkoj masi, kategoriji i klasi, datumu i rednom broju klanja, vlasniku grla, državi rođenja, tova i klanja, klaonici, kao i ostale zakonski propisane podatke. Oznaka se stavlja nakon kategoriziranja i klasiranja, a prije početka hlađenja trupa s unutarnje strane rebarnog dijela svake polovice. Pri označavanju žigom na potkoljenicu ili na vanjsku stranu buta stavlja se oznaka kategorije i klase za trupove koji se razvrstavaju u klase, neposredno nakon kategoriziranja i klasiranja.

Tablica 1. Kategorije svinjskih trupova

KategorijaOznakaMasa toplog trupa (kg)
OdojciO≤ 22
PrasadPR> 22 – 60
Utovljene svinjeT1> 60 – 120
Utovljene svinje većih završnih težinaT2> 120
KrmačeKŽenske životinje najmanje jednom oprašene
Mladi nerastoviN60 < 80
Stariji nerastovi i kastratiNK> 80
(Pravilnik o razvrstavanju i označivanju goveđih, svinjskih i ovčjih trupova te označivanju mesa koje potječe od goveda starih manje od 12 mjeseci, Narodne Novine 76/21.)

Tablica 2. Klase svinjskih trupova i polovica (samo za kategorije T1 i N)

  Klasa  Udio mišićnoga tkiva trupa u %
S60 i više
E55 i više, ali manje od 60
U50 i više, ali manje od 55
R45 i više, ali manje od 50
O40 i više, ali manje od 45
Pmanje od 40
                              (Pravilnik o kakvoći svinjskih trupova i polovica, Narodne Novine br. 02/2009., 144/10., 3/11.)

Mjesto određivanja mjera S (debljina slanine u mm) i M (debljina leđnog mišića u mm) na trupu putem mjerne trake (Metoda ¨dvije točke¨)

Pravac mjerenja na presjeku leđa između 2 i 3 rebra straga primjenom ubodne sonde Hennessy Grading Probe (HGP7) uređaja (Metoda ¨jedne  točke¨)

Označavanje svinjskih polovica žigom s oznakom kategorije (T1) i klase (S)

Prethodni članakVinistra 2025. ove godine u Poreču početkom svibnja
Sljedeći članakSlinavka i šap pred vratima Hrvatske – kako spriječiti zarazu?
Prof. dr. sc. Danijel Karolyi
Dr.sc. Danijel Karolyi rođen je 6. studenog 1970. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine i stekao naziv diplomiranog inženjera agronomije – stočarstva. Na istom fakultetu završava poslijediplomski studij Stočarstva i 2002. godine brani Magistarski rad pod nazivom: ¨Kakvoća buta švedskog landrasa u tehnologiji istarskog pršuta¨. Doktorsku disertaciju pod naslovom ¨Utjecaj genotipa na sastav masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva svinja¨ obranio je 20.ožujka 2007. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof.dr.sc. Ivana Jurića. Od završetka dodiplomskog studija dr.sc. Danijel Karolyi zaposlen je na matičnom fakultetu u Zavodu za opće stočarstvo. U znanstveno-nastavno zvanje docent izabran 26. veljače 2008. godine, za izvanrednog profesora 23. siječnja 2013. godine, a u redovitog profesora 15. svibnja 2018. godine. Od usvajanja Bolonjskog procesa sudjeluje u prilagodbi studijskih programa i uvođenju novih predmeta. Nositelj je dva modula na preddiplomskom studiju Animalne znanosti (Uvod u animalne znanosti i Prerada mesa na OPG-u), tri modula na diplomskim studijima Proizvodnja i prerada mesa i Genetika i oplemenjivanje životinja (Ocjena i kakvoća trupova i mesa, Genetika mesa, Toplinski obrađeni mesni proizvodi), te suradnik na još nekoliko modula svih razina sveučilišnih studija. Kao gostujući nastavnik na Veleučilištu Marka Marulića u Kninu bio je nositelj modula ¨Opće stočarstvo¨ na Stručnom studiju Poljoprivreda krša – stočarstvo krša. Kao mentor ili član povjerenstva sudjelovao u izradi većeg broja završnih ili diplomskih radova te disertacija. U znanstvenom radu dr.sc. Danijel Karolyi usmjeren je poglavito na istraživanja čimbenika kakvoće klaoničkih trupova i mesa tovljenika domaćih životinja te mesnih proizvoda. Kao autor ili koautor do sada je objavio preko 100 znanstvenih radova, od čega 32 rada u skupini A1. Održao brojna izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima, na kojima je u više navrata predsjedavao i bio član znanstvenog odbora skupa. Bio voditelj znanstvenog projekta Povijest poljoprivrede – prilozi za povijest gospodarstva Hrvatske (Ministarstvo znanosti i tehnologije, 2007.-2012.) i sudjelovao na nacionalnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima: ¨Korelacije između mliječnosti i rasta u selekciji simentalca u Hrvatsko¨ (Ministarstvo znanosti i tehnologije, 2002.-2006.), ¨Influence of animal diet on fatty acid composition of pork¨ (EUREKA Project, 2003.-2006.) i ¨Ruminant Fatty Acids¨ (EUREKA Project, 2007.-2010.); tehnologijskom projektu ¨Slavonski domaći kulen¨ (Ministarstvo znanosti i tehnologije, 2001.-2005.) te VIP i MPPPP projektima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva: ¨Istarski pršut u funkciji oživljavanja gospodarstva i konkurentnosti na tržištu EU¨ (1998.-2001.), ¨Turopoljska svinja u funkciji proizvodnje pršuta i plećke¨ (2001.-2003.), ¨Stvaranje Samoborske salame kao Županijske robne marke¨(2003-2005.), ¨Izrada specifikacije hrvatske mlade junetine¨(2006.-2008.), ¨Dopuna specifikacije za oznaku izvornosti drniškog pršuta¨ (2006.-2008.), ¨Integrirana proizvodnja svinja na šaranskim ribnjacima¨ (2014.), ¨Aplikacija mikrobnih kultura u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje tradicionalnih kobasica od divlje svinje¨(2014.), ¨Revitalizacija uzgoja „Banijske šare“ svinje¨(2015.-2017.) i ¨Održiva proizvodnja svinja na području Banovine¨ (2016.-2018.). Bio je koordinator za Hrvatsku međunarodnog znanstvenog projekta ¨Diversity of local pig breeds and production systems for high quality traditional products and sustainable pork chains¨ financiranog iz programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor 2020 (akronim TREASURE, br.ugovora 634476, 2015.-2019.). Trenutno je sudionik HRZZ Projekta ¨Primjena inovativnih metoda u praćenju proteolitičkih, lipolitičkih i oksidativnih procesa tijekom proizvodnje pršuta¨ (2017.-2021.) i EU COST Akcije ¨Innovative approaches in pork production with entire males¨ (CA1521 IPEMA, 2016.-2020.). U više navrata boravio je u inozemstvu na kraćim usavršavanjima iz područja kakvoće i sigurnosti mesa te dobrobiti životinja. Član je European Federation of Animal Science (EAAP). Od 2008. godine je član je uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa "Meso" u kojem je objavio veći broj članaka iz područje tehnologije mesa i nutricionizma. Član je komisija za ocjenu svojstava i kvalitete domaćih suhomesnatih proizvoda te u suradnji s udrugama proizvođača i resornim Ministarstvom aktivno radi na standardizaciji, promociji i zaštiti autohtonih mesnih proizvoda, te popularizaciji i legalizaciji prerade mesa na poljoprivrednom gospodarstvu. Autor je brojnih tehničko-tehnoloških elaborata iz područja prerade mesa na gospodarstvu, te specifikacija za zaštitu oznaka izvornosti i zaštićenog zemljopisnog podrijetla hrvatskih mesnih proizvoda (drniški pršut, slavonski kulen/kulin) na nacionalnoj i EU razini. Od 2012. godine član je užeg uredničkog odbora časopisa Stočarstvo, te je imenovan kao urednik za animalne znanosti časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus ACS za mandatno razdoblje 2016-2020. godina. Aktivno govori i piše engleski jezik.