Krajem travnja na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Hrvatska zajednica inovatora (HZI) u suradnji s Agronomskim fakultetom i Zagrebačkom udrugom inovatora, održala je Inovacijski forum „Inovacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu“.

Pozdravni govor na otvorenju Foruma održala je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Poljoprivreda je strateška gospodarska grana ne samo za nas u Hrvatskoj već za svaku zemlju koja vodi računa o svom suverenitetu i prehrambenoj sigurnosti. Poljoprivredni sektor danas je nezamisliv bez inovacija i digitalizacije jer se proizvodnja i potrošnja hrane koje se sjećaju naši roditelji bitno promijenila,  uvodno je istaknula Petir. Dodala je da utjecaj zahtjeva tržišta, klimatske promjene, prekidi u lancima opskrbe hranom i zahtjevi održivosti traže od nas korištenje svih raspoloživih alata kojima bismo smanjili negativan utjecaj na proizvodne resurse.

Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Jedan je od tih alata i poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru što je prepoznato u hrvatskoj Strategiji poljoprivrede do 2030. godine kao jedan od četiri strateška cilja, a u kojoj je planirano izdvajanje 2,5% BDP-a za inovacije do 2030. godine jer smo sada ispod prosjeka EU. Petir je istaknula kako znanost, tehnologija i inovacije mogu pomoći da na održiv način koristimo agrotehničke mjere u poljoprivredi, zaustavimo degradaciju poljoprivrednog zemljišta i podignemo stupanj kvalitete hrvatskih proizvoda, što će utjecati i na njihovo bolje tržišno pozicioniranje, posljedično i na rast konkurentnosti proizvođača i omogućiti nam da sa što manjim korištenjem resursa proizvedeno dovoljno kvalitetne hrane, hrane koja će biti dostupna svima – kako cijenom, tako i kvalitetom i u čijoj će se proizvodnji ogledati briga za poljoprivredno zemljište, hrvatsko selo i ruralne zajednice.

Osvrćući se na prevladavajuću stariju dob naših poljoprivrednika, Petir je pozvala inovatore i znanstvenu zajednicu da razmotre i predlože rješenja i inovacije kojima bi ovoj skupini naših poljoprivrednika olakšali poljoprivrednu proizvodnju uz korištenje inovacija i dali im više znanja o tehnikama i tehnologijama kojima mogu unaprijediti svoj odnos prema proizvodnim resursima, uključujući brigu o zaštiti ruralnih područja i očuvanju bioraznolikosti.

16. AGRO ARKA

Predavanje kojim je predstavljen 16. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA 2025. koji će se održati od 15. do 17. 5. 2025. u Gradu Zadru u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zadru, Gradom Zadrom i Zadarskom županijomodržao jeglavni tajnik HZI-a, Matija Žugec. AGRO ARKA će pružiti mogućnost svim sudionicima da na sajmu predstave svoju kreativnost i inovativnost kao i dosege u proizvodnji i preradi hrane. Prigoda je to poljoprivrednika i poslovnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu te sigurnosti hrane i ribarstvu uz dostignuća na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane.

Nakon uvodnog dijela, održan je Okrugli stol kojeg je moderirao prof. dr. sc. Miljenko Konjačić, prodekan za inovacije i suradnju s gospodarstvomSveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, a sudionici su bili Tugomir Majdak, državni tajnik uMinistarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr.sc. Aleksandar Mešić, dekan Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Alan Antonović, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nino Maćešić, prodekan za znanost, poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Albert Marinculić, predsjednik Udruge biofila Hrvatske i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora.

Inovacije su ključan čimbenik razvoja poljoprivrede

Svi sudionici Inovacijskog foruma u svojim izlaganjima i odgovorima na pitanja i komentare gostiju. Dali su do znanja da je poljoprivreda danas veliki potencijal gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te da nam daje prijeko potrebna dobra, nudi zdravlje i štiti okoliš. Ruralna područja Republike Hrvatske sa svojom tradicijski proizvedenom zdravom hranom i svim autohtonim vrijednostima, dodana su vrijednost koja se može verificirati kroz oznake „organsko“, „ekološko“, „izvorno hrvatsko“ ili kroz proširenu turističku ponudu (seoski turizam, agro-turizam).

Uzimajući u obzir sve osnovne i dodane vrijednosti poljoprivrede te ruralnog područja i stanovništva, jasno je da je vizija održivog razvoja, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane, ne samo dostižna već i realna vizija Hrvatske. Naime, razvijenom poljoprivredom se može učinkovito boriti protiv problema gladi i siromaštva, a kvalitetna poljoprivredna strategija osnova je opstanka i napretka cijelog društva.

Vizija Hrvatske zajednice inovatora je da će se poljoprivreda i prehrambena industrija u Republici Hrvatskoj razvijati uz poticanje inovacija koje će povećati dohodak poljoprivrede. Osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje proizvodnje vezane uz inovacije, nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju. Ono će povećati produktivnost i rada i resursa. Strateškom cilju poticanja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru osobito doprinose poboljšanje pristupa okolišnim i agroklimatskim podacima i razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava, poticanje partnerstava u poljoprivredi, jačanje veza sa znanstvenim institucijama te digitalizacija. Značajnu ulogu u tome imat će stručna podrška poljoprivrednicima putem sustava za savjetovanje poljoprivrednika. Prema tome, inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivredne proizvodnje koju do 2030. treba povećati za 30 %.

Hrvatska zajednica inovatora već 20 godina ističe da je za razvoj hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini nužna suradnja akademske zajednice i gospodarskih subjekata. Punih 17 godina će se poljoprivreda i prehrambena industrija u Republici Hrvatskoj moći razvijati samo uz poticanja inovacija.

Transfer znanja i tehnologije

Da bi unaprijediti pristup istraživanjima, razvoju, inovacijama te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivredi morat će se pojačati veza s visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama. Naime, ključni čimbenik razvoja svakoga društva je sustav znanosti i visokog obrazovanja koji nudi dugotrajne i kratkotrajne programe obrazovanja i osposobljavanja za specijalizirane savjetnike, s različitim modulima koji su prilagođeni potrebama poljoprivrednika. U tom smislu Agronomski fakultet, Veterinarski fakultet i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije uz studijske programe obrazovanja te stručnih i znanstvenih projekata posebno se bave inovacijama kao trećom misijom fakulteta.

Naime, pružanje visoko kvalitetnog obrazovanja na svim razinama te inovacije i transfer znanja i tehnologije je važno za osiguranje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Zato cilj obrazovnog i inovacijskog sustava mora biti pružanje znanja i sposobnosti mladim ljudima i poljoprivrednicima, koje će im omogućiti sudjelovanje u razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Posebne značajke takvog sustava su visoki standardikojima se osigurava kvaliteta obrazovnog i inovacijskog sustava kojeg regulira i financira Republika Hrvatska i cjeloživotno učenje kaoprincip obrazovnog sustava kojim se osigurava i cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika. Zato ovi fakulteti imaju niz stručnih i znanstvenih projekata s inovacijama za koje već godinama dobivaju nagrade na sajmovima inovacija u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Prethodni članakPrimjer uzgoja jagoda u Srednjoj gospodarskoj školi Križevci
Sljedeći članakMeđimurska županija eko regija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.