U sklopu trećeg Hrvatskog šumarskog foruma (CROFOR) na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu održan je panel pod nazivom »260 godina kasnije: Hrvatsko  šumarstvo između tradicije i inovacije« kojim je obilježeno isto toliko godina organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.

Dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (FŠDT) prof. dr.sc. Josip Margaletić kazao je uvodno da organizacijom trećeg Hrvatskog šumarskog foruma nastoje akademskoj zajednici, studentima, šumarskoj i drvno-tehnološkoj struci te sveukupnoj javnosti predstaviti bogatu povijest i aktualna pitanja koja tako snažno i višeslojno obilježavaju šumarsku struku.

Prirodne šume i urbano šumsko zelenilo

Prema dekanovim riječima, moderno šumarstvo je znanost, posao i umijeće gospodarenja šumama te s njime povezanoga zemljišta za trajnu dobrobit gospodarstva, društva i okoliša. Zahvaljujući bogatoj tradiciji od 127 godina kontinuirane visokoškolske nastave u šumarstvu i iskoraku u posljednjih dvadesetak godina, ova sastavnica Sveučilišta u Zagrebu spremno dočekuje izazove budućnosti. Fakultet u skladu s europskim i nacionalnim strateškim okvirom aktivno podupire jačanje konkurentnosti i inovativnosti, digitalnu i zelenu tranziciju, energetsku i resursnu učinkovitost te jačanje regionalne konkurentnosti.

Slaveći 260. godina organiziranog šumarstva u RH, generacijama je potvrđeno održivo, ekološko i uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima radi optimalnoga prinosa šumskih proizvoda, očuvanja vode, zraka i tla te očuvanja biljnoga i životinjskoga svijeta u prirodnim šumama, ali i važnost urbanih šuma i ekosustava urbanog šumskog zelenila.

Margaletić drži da je znanstveno-istraživački rad od posebnoga interesa za RH u sektoru šumarstva i drvne tehnologije jer je temelj modernoga sveučilišnoga obrazovanja i međunarodno je mjerilo za ocjenu akademske kvalitete i kompetitivnosti Fakulteta. On omogućuje doprinos akademske zajednice strateškim interesima države u vidu poticanja i potpora modernizaciji šumarske struke, jačanju istraživačke infrastrukture i ljudskih resursa, povezivanje s uspješnim istraživačkim institucijama u zemlji i inozemstvu te snažnije povezivanje i transfer tehnologije u gospodarstvo s ciljem prevladavanja jaza između istraživačkog i poslovnog sektora te provedbe aktivnosti koje doprinose razvoju nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture.

FŠDT treba biti, napominje, predvodnik u kreiranju promjena u šumarskom i drvno-tehnološkom sektoru s prepoznatljivim znanstvenicima i studentima visokih moralnih i etičkih kvaliteta spremnih na rad i unaprjeđivanje društvene zajednice, a kao zalog stvaranju bolje budućnosti.

–Put prema jačanju društvene svijesti o važnosti očuvanja šumskih ekosustava koje proklamira hrvatsko šumarstvo, pogotovo u ovo današnje izazovno i zahtjevno vrijeme, neće biti ni lagan ni jednostavan, ali ne sumnjam u uspješan konačan ishod i dosezanje zacrtanih ciljeva, zaključio je dekan FŠDT.

Važna uloga biogospodarstva

Na panelu, Margaletić je kazao da znanstveno-istraživački rad mora biti financiran iz opće korisnih funkcija šuma, jer drži da to nije bespotrebno trošenje novca, već držanje koraka sa svijetom i ušteda za budućnost kada se radi o očuvanju šume, vode i tla.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir kazala je da su šumarski i poljoprivredni sektor kroz drvnu industriju i proizvodnju biomase, potencijalni pokretači zapošljavanja i stvaranja zelenih radnih mjesta u ruralnim i regionalnim gospodarstvima. Upravo oni, smatra, mogu dovesti do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti te ostvarenja dodatnih prihoda za proizvođače pa time i do pojačanog interesa za život i rad u ruralnim područjima.

Petir drži da pokretač daljnjeg razvoja na šumi baziranih industrija, treba biti finalizacija proizvoda i zaustavljanje rasta izvoza siriovina, što podrazumjeva modernizaciju proizvodnje i ulaganje u znanje i istraživanje te osiguranje potpore ulaganjima i kreiranje fincijskim instrumenata kojima e see povećati dodana vrijednost proizvodnje. Pri tome važnu ulogu ima biogospodarstvo, što je potvrdila i Europska komisija istaknuvši kako RH s bogatim izvorima biomase, ima jedan od najvećih potencijala u EU, ali je taj potencijal, kao i bolje upravljanje europskim i nacionalnim sredstvima za rast sektora, trenutno neiskorišten, upozorila je Petir.

Direktor Sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama mr.sc. Krešimir Žagar kazao je da Hrvatske šume moraju ulagati u modernu tehnologiju rada u šumi jer trenutno imaju manje od tisuću sjekača, što je težak i zahtjevan posao u šumi, dok su ranije imali 1400 sjekača. On je upozorio i na ekološku pošast koja je ugrozila 40.000 ha jasena u Podravini i Posavini, za čije vraćanje, a teško ga je sačuvati, te se sadi zamjenska topola i druge vrste drveća, postoje i EU sredstva.

Šumarima, kaže, na putu stoji i ograničavajući program zaštite prirode Natura 2000 koja obuhvaća 37 posto teritorija RH, od čega su polovina šume, a koje obuhvaćaju gotovo polovinu državnog teritorija RH. O brojnim izazovima u gospodarenju šumama danas govorila je i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva Silvija Zec.

Šumarski sektor zadržati u nadležnosti države

Kako se čulo, drvo kao materijal treba uključiti u društveno  odgovornu zelenu javnu nabavu, te je ukazano na potrebu i važnost provedbe raspodjele drvne sirovine.

Na skupu je upozoreno i na izazove koje stavljaju pred šumarski sektor nove europske politke i Strategija EU-a za šume do 2030. te je rečeno da ih treba shvatiti ozbiljno i zastupati hrvatske interese kako bismo očuvali i zaštitili naše šume, inzistirajući na tome na važnosti prepoznavanja i vrednovanja specifičnosti i različitosti šumskih područja u Uniji i zadržavanju šumarstva u nadležnosti  država članica.

Voditelj Odjela za EU fondove i programe u šumarstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva mr.sc. Goran Gregurević kazao je da kompenzacija za izgubljenu dobit u šumama  po hektaru iznosi 200 eura, što je simboličan iznos. Tu je i 8,7 milijuna eura EU sredstava za šumoposjednike, koja nije toliko mjera, ali je drži poticajnom.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA