Maslina, kao voćna kultura, na široka vrata vratila se na cijeli obalni prostor zadnjih 30-40 godina. U svim aspektima maslinarenja stalno se događaju promjene, pa ćemo nabrojiti neke.
Novo u sortimentu
Ponijeti prikazima s interneta stječe se dojam da su nadohvat ruke neke nove sorte, koje daju silni urod, kojem ne možete odoljeti. Naš tradicionalni sortiment i naša osrednja agrotehnika traži bolje i više. Prateći jednog maslinara, amatera, s pedesetak stabala, uglavnom sorte oblica, koja je u ustaljenoj agrotehnici sklona alternativnoj rodnosti, vidjeli smo da maslinar podržava svoj voćnjak maksimalno. Prihrane i vode ne nedostaje, redovna je zaštita od bolesti i štetočina.
Rezidba u zimi, nasad je zatravljen, a urod gotovo svake godine. Ako zakaže brojnost plodova, to se nadoknadi veličinom. Poruka je da i sa starim, tradicionalnim sortimentom treba znalački raditi, i rezultat će doći. A novi vjetrovi iz sortimenta, polako se uvlače u priobalne maslinike, iako nije jasno kakav će dati rezultat. To svakako traži visoku agrotehniku: gušća sadnja, strojna, kombajnirana berba, gnojiva i voda po recepturi, itd. Ništa od ovog novog kod nas nije ispitano, ali odvažniji pojedinci su krenuli.
Novi uzgojni oblici
Maslina je voćka, a svaka voćka nad zemljom, u osnovi, ima deblo i krošnju. Visina debla je uobičajena oko jedan metar, iznad čega se račvaju grane. Ima svrhe ta visina debla od oko jedan metar, što olakšava sve radove sa zemlje i na zemlji. Od raznih uzgojnih oblika uglavnom je prisutan kotlasti oblik krošnje, ili tzv. vaza. Pogledamo li starije maslinike, u više od 80% stabala, vaza se počinje formirati ne na metru visine, nego gotovo iz same zemlje ili na 30-ak cm poviše, što je posljedica nepoznavanja, i/ili straha da će povišeno deblo vjetar prije izvaliti, jer je bilo slučajeva.
Ali bez brige, više ili niže deblo ne utječe na rodnost. Već odavno smo prešli onu staru, da se u maslinu ne smije dirati, ne treba je rezati, a ona bi rodila svake treće godine, i to je njena prirodna osobina. A zapravo, otkada maslinu redovito režemo i gnojimo, imamo znatno bolje rezultate. U zadnje vrijeme među maslinarima je trend rezidbe na polikoničnu vazu, ali taj uzgojni oblik nije čarobni štapić koji će riješiti redovan urod. Time se doista postiže nešto racionalnije korištenje prostora, nešto više zraka i svjetla. Prorijedite li odmjereno grane, provedete li drugu agrotehniku, uzgojni oblik neće biti zapreka.
Novo u zaštiti
Novost u zaštiti od bolesti i štetočina je ta što se dokida staro i postojeće. Insekticidi prikladni za zaštitu maslina sveli su se na ispod jedne polovine ranijih, pa su posebno amateri u čudu. Traže alternative s manje ili više uspjeha, a kako štetočine ne miruju, mnogi se teško mire s onom starom, da svatko mora uzeti svoj dio kolača. Proizvođači pesticida nisu stoga u dobrom položaju. Ima i novijih pripravaka, pa će vrijeme pokazati njihov opstanak. Jedan od tih je fino mljevena glina, kaolin, koja prljavštinom otjeruje štetnike s masline, i ima u tome uspjeha.
Prljavi plodovi u uljari najprije idu na ispiranje, a pranje plodova je već odavna ustaljena praksa. Problem je što svi maslinari nemaju potrebne iskaznice za pesticide. Napose male proizvođače, koji su u velikoj većini, muči birokracija, administracija i propisi. Spašava ih što među pesticidima ima dio i onih koji su u sitnom pakiranju, namijenjenim upravo njima, i najčešće za to nisu potrebne iskaznice, ali su takva pakiranja skuplja.
Novo u mehanizaciji
Naši maslinici su i mali i usitnjeni, pa je kombajnirana berba u gustoj špalirnoj sadnji nemoguća. A na našim malim posjedima, ozbiljni iskorak učinjen je uvođenjem sitne mehanizacije baterijskog pogona. Rezidba maslina je poprilično zahtjevan posao, pa se baterijske škare i pilice javljaju kao „spas u zadnji čas“. Treba tome dodati baterijske prskalice, te veliki broj tresača plodova. Procjenjuje se da više od 50% maslinara posjeduje neke od mnogobrojnih tipova škara za rezidbu voća uopće.
Tresači su posebna priča. Mahom imaju produžene ručke, teleskope, čime dosegnu visoke grane, pa su ljestve skoro bespotrebne. Cijela je poplava raznih tipova tresača po dizajnu i po cijeni. Ima ih od 300 do 1500€. Dva vješta radnika s tresačima, imaju učinak kao 8 njih, kada beru ručno. Naravno da ova radnja ima potrebu razviti prostirke ispod maslina. Na ravnom, travnatom terenu, mreže, a na neravnom, osobito kamenitom terenu, specijalne cerade. Agrocentri Sjeme imaju sve što maslinarima treba.
