Zahtjevne prve mjere zaštite krizantema

Krizantema (Chrysanthemum indicum) je jedan od najčešće uzgajanih cvjetova na svijetu, pa tako i našoj zemlji. Prema podatcima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju proteklih sezona oko 500 hrvatskih proizvođača uzgaja cvijeće na površini oko 100 ha (gotovo 60 % te proizvodnje čini uzgoj krizantema).

Uzgoj krizantema može biti unosan posao samo ako se primjenjuju suvremeni postupci u tehnologiji uzgoja, te se dovoljno učinkovito suzbijaju uzročnici bolesti, štetnici životinjskog podrijetla i korovi.

Tradicionalni uzgoj krizantema započinje najčešće na otvorenom (sadnjom u gredice ili tegle na vanjskim površinama), a ujesen se pokrivaju plastikom. Nasuprot tome, krizanteme se vrlo uspješno uzgajaju u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima). Općenito je prihvaćeno mišljenje da u suvremenoj hortikulturnoj proizvodnji uzročnici bolesti uzrokuju nešto više od 50 % prosječnih godišnjih gubitaka očekivanog prinosa, unatoč svim provedenim mjerama zaštite.

U početnom stadiju razvoja presadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje.

Općenito vrijedi pravilo da je značenje i štetnost spomenutih bolesti veća, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.).

Preventivna zaštita

Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene. Tako valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti.

Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala. Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma. Svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.

Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida. Biramo fungicide koji u našoj zemlji imaju dopuštenje za primjenu u ukrasnom bilju i/ili cvijeću i/ili krizantemi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a prednost pritom dajemo djelatnim tvarima Al-fosetil ili propamokarb i/ili kaptan. Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-tak dana nakon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini, a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta (npr. dazomet).

Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom srpnja i prve polovice kolovoza obično se prvo pojavljuju simptomi crne ili koncentrične i smeđe pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria) odnosno bolesti kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka.

 Uzročnici pjegavosti

Razlikujemo dvije ranije vrste gljivične pjegavosti i paleži lišća krizantema: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemella). Obično se prepoznaju po promjenama na starijem lišću. S rubova lišća se razvijaju okruglaste, tamnije pjege promjera do 1 cm. Brzo se prošire, međusobno se spajaju i mogu oštetiti više od 50 % površine lista (tada uzrokuju sušenje ili palež lišća). Uzročnik crne pjegavosti izlučuje tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar “alternaria-pjege” se vide tamniji koncentrični krugovi, dok su “septoria-pjege” smeđe boje u čijem tkivu nastaju crne točkice. Epidemiološki štetne razmjere ovi poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na bijelu hrđu.

Ovim uzročnicima pjegavosti “pogoduju” suha razdoblja s malo oborina, te vrući ljetni dani s temperaturama zraka većim od 28°C, uz povišene jutarnje vrijednosti relativne vlage zraka (> 85 %) i kondenzaciju vlage na površini lišća (jutarnja rosa, magla). Ako se ne poduzmu pravilne preventivne mjere protiv ove bolesti, a infekcijski potencijal ojača, mogu nastati izravna oštećenja cvjetnih glavica (tzv. crna palež cvjetnih pupova). Snažniji razvoj pjegavosti krizantema je moguć već krajem srpnja i/ili početkom kolovoza, ako uz prestanak oborina najviše dnevne temperature porastu na 30°C. Za suzbijanje crne pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida (npr. folpet, kaptan), a vrlo su učinkoviti i strobilurini (npr. azoksistrobin, piraklostrobin).

Tablica 1. Neki važniji fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća i/ili krizantema, a prikladni za prve aplikacije

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom početnih stadija rasta i razvoja krizantema (u srpnju i kolovozu) obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus, Nezara) lisnih uši (Aphidina), te na otvorenim gredicama moguću ranu pojavu lisne nematode krizantema (Aphelenchoides ritzema-bosi). Ova se nematoda ranije vrlo uspješno suzbijala prskanjem i zalijevanjem nekih “aficida” (npr. metil-demeton), ali njihovom zabranom zadnjih godina postaje sve veći problem pri uzgoju krizanteme na otvorenim gredicama u vlažnim sezonama tijekom početnog rasta krizantema. Samo ako se pri uzgoju krizantema na otvorenim gredicama tijekom početnog rasta i razvoja umjesto sustava kap na kap koristi metoda navodnjavanja “kišenjem” odnosno ako krajem srpnja – početkom kolovoza zabilježimo učestalije kiše tada već sredinom kolovoza možemo uočiti značajne štete od lisne nematode krizantema.

Od 2017. godine u našoj zemlji je registrirana djelatna tvar fluopiram (Velum Prime) kao nematocid za primjenu u povrćarstvu kroz sustav navodnjavanja (“kap po kap”). Tijekom vrlo vrućih i sunčanih ljeta (npr. 2012., 2013., 2017., 2024.) moguća je ranija pojava stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (već tijekom srpnja i/ili prve polovice kolovoza, a pogoduju im visoke temperature i nešto manja relativna vlažnost zraka). Za suzbijanje lisnih uši i fitofagnih stjenica preporučujemo koristiti insekticid na osnovi acetamiprida (ranije smo u istu svrhu koristili imidakloprid i/ili tiametoksam), istovremeno ove djelatne tvari preventivno umanjuju početnu populaciju kalifornijskog tripsa – Frankliniella). Za suzbijanje vrlo visoke i rane populacije tripsa može se već tijekom ljeta koristiti insekticid s naglašenim akaricidnim učinkom abamektin, koji istovremeno vrlo učinkovito suzbija stakleničku (koprivinu) grinju (Tertranychus).

Za razliku od uzročnika biljnih bolesti (okom nevidljivi mikroorganizmi) većinu navedenih štetnika možemo vidjeti i brojati (naročito uz pomoć priručne lupe – povećanja). Prema dominantnim štetnicima biramo i primjenjujemo dopuštene insekticide i/ili akaricide. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, te vješanje žutih i plavih ljepljivih pločaiznad biljaka.

Tablica 2. Neki važniji insekticidi i akaricidi dopušteni u našoj zemlji  za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema, a prikladni za prve aplikacije

*registracija za insekticid Movento Sc istekla je 30.4. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 30.10. 2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 30.10. 2025.!

**dozvola za insekticid i akaricid Vertimec SC prestala je važiti 30.4. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 31.10. 2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 31.10. 2025.!

***dozvola za insekticid Exalt SC prestala je važiti 30.6. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 30.12. 2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 30.12. 2025.!

Među neželjenim organizmima krizantema u početnim mjerama zaštite preporučujemo preventivno suzbijati uzročnike bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike (slika 1), te “ljetne” uzročnike lisnih pjegavosti (Alternaria – slika 2 i Septoria – slika 3). Uz bolesti često se javljaju kritične populacije fitofagnih stjenica (štete na mladim biljčicama slika 4) i lisne uši (slika 5). Snimio M.Šubić.