Koraba ili korabica (lat. Brassica oleracea), poznata i kao žuta koraba, švedska repa ili broskva, nastala je križanjem kupusa i repe. Ova se kupusnjača bere od početka svibnja, tijekom lipnja, pa i u srpnju, a jesenska, kasna korabica može se brati sve do kraja listopada i prodaje se bez lišća. U Hrvatskoj se koraba najviše uzgaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i vrtovima u kontinentalnom području.
Kasna jesenska korabica dobro se čuva u podrumu, pa može pridonijeti raznolikosti zimske prehrane u kućanstvima. Prema hranidbenim vrijednostima ne zaostaje za ostalim kupusnjačama, a prema nekima čak i premašuje vrijednosti.
U 100 g jestivog dijela korabe glavni sastojci su:
| Voda | 85,5-92,7 |
| Sirove bjelančevine | 1,03-2,5 |
| Sirove masti | 0,1-0,15 |
| Ugljikohidrati | 3,57-7,50 |
| Vlakna | 0,98-1,40 |
| Minerali | 0,89-1,0 |
Izvrstan okus korabici daju organske kiseline: jabučna, limunska, jantarna i fumarna kiselina. Količina minerala nešto je veća, a u jestivom dijelu važniji su minerali u mg/100g:
Kalij 240-500 Natrij 3-32 Kalcij 41-195 Magnezij 43-48 Fosfor 44-66 Željezo 0,5-2,6
Te su vrijednosti utvrđene u jestivom dijelu zadebljale stabljike, a mlado lišće još je bogatije. Sa zdravstvenog stanovišta koraba je jednako vrijedna kao i ostale kupusnjače.
Karoten 0,006-0,45 Vitamin B1 0,022-0,075 Vitamin B2 0,039-0,50 Vitamin B3 0,3-2,62 Vitamin B6 0,097-0,14 Vitamin K 0,08-3,0 Vitamin C 28-66
Važna ravnomjerna opskrba vodom
Korabica je dvogodišnja biljka. U prvoj godini nakon četvrtog do sedmog pravog lista počinje zadebljanje stabljike, koja do tehnološke zrelosti poprimi kuglast, kuglasto splošten ili ovalan oblik. Svijetlozelene je ili ljubičaste boje. Optimalna temperatura za rast i formiranje pravilne zadebljale stabljike jest 14 do 20ºC danju, a temperatura tla viša od 8ºC. Temperature više od 20ºC pospješuju rast lišća na račun zadebljale stabljike. Za pravilan rast korabe osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

Tlo i proizvodna područja
Za ranu proljetnu proizvodnju korabice prikladnija su lakša tla, koja se brže zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljnija su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju pH 6 do 7,5. Na kiselijim tlima potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kontinentalna klima sjeverozapadne Hrvatske omogućuje uzgoj rane proljetne korabice, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može pospješiti berbu za 7 do 14 dana. Za ljetno razdoblje berbe mogu se uzgajati samo kultivari otporni na končavost uz navodnjavanje po potrebi. Jesenski uzgoj kasnijih kultivara omogućuje berbu do kraja listopada. Koraba se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Do ponovne sadnje na isto mjesto trebale bi proći najmanje 3 sezone. To je često teško izvesti, jer zbog kratke vegetacije koraba često dolazi kao pretkultura, međuusjev ili drugi usjev. S obzirom na razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti, korabi treba osigurati sva potrebna hraniva u lako pristupačnom obliku kako bi bila iskoristiva za rast i razvoj.
Uzgoj iz presadnica
Kao i ostale kupusnjače najviše se uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenom prostoru uz temperature više od 14ºC. U sandučićima ili kontejnerima te na gredici se može uz sjetvu 2 g/m² proizvesti do 500 presadnica golog korijena. Ipak najviše se proizvode u kontejnerima veličine lončića oko 30 cm³. Za jesensku proizvodnju presadnice golog korijena siju se na gredice na otvorenom ili u kontejnere na zaklonjenom prostoru uz učestalo orošavanje. Kod presađivanja obično se i dio supstrata zajedno s presadnicom sadi u tlo iz razloga boljeg primitka.
Priprema tla za sadnju i sadnja
Rana koraba se sadi na uzdignute gredice, koje treba pripremiti barem 2 tjedna prije planiranje sadnje, da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne PE folije omogućuje brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvjete za rast biljaka nakon sadnje. Za jesenku proizvodnju gredice nisu nužno potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti. Rokovi sjetve i sadnje korabe ovise o klimatskim uvjetima i kultivaru, a podaci iz tablice mogu biti za orijentaciju:
Kultivari/mjesec/tjedan Sjetva/mjesec/tjedan Sadnja/mjesec/tjedan Berba Kontinentalno područje Rani i srednjerani 2./1.-3./1. 3./2.-4./1. 5./1.-7./2. Srednjekasni i kasni 5./2.-6./3 6./2.-7./3. 9./1.-11./3. Mediteransko područje Rani i srednjerani 1./3.-2./2. 3./1.-3./3. 4./3.-5./4. Srednjekasni i kasni 5./4.-6./4. 6./4.-8./1. 9./1.-11./4. 
Njega nasada
Ako se prije sadnje primjenjuje herbicid, treba ga pažljivo odabrati i pritom vodeći računa o dužini vegetacije i kulturi koja dolazi poslije na određenu parcelu. Međuredna obrada uz prihranu dušikom može se provesti kad stabljika počne odebljavati. Najvažnija je mjera njege održavanje vlage iznad 65% poljskog vodnog kapaciteta, da u slučaju oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Kod zaštite od štetnika treba paziti na karencu sredstava kod primjene.
Berba i prinosi
Koraba se najviše bere ručno, režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istovremeno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. Prinosi rane korabe mogu biti 20 do 30 t/ha, a jesenske kasne korabe i do 50 t/ha. Norme kvalitete za Europsko tržište predviđaju klasiranje u prvu i drugu klasu. Pakira se u letvarice ili kutije sa zadebljalim stabljikama iz kraće stranice. Jesenska koraba bez lišća pakira se u letvarice ili mrežaste vreće.

Foto: Mihaela Paviša, mag. ing. agr.






