U sklopu 5. po redu konferencije „Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva“ koja je održana sredinom prosinca 2025. u termama Tuhelj, održane su brojne prezentacije i panel rasprave. Prezentacija pod nazivom „Bolesti životinja: trendovi, rizici i održivo stočarstvo“ te panel rasprava „Epidemije u porastu: kako se stočarstvo prilagođava?“, zbog njihove važnosti za zdravlje životinja, ali i ljudi, te sigurnost prehrane stanovništva , u nastavku ovog članka bit će detaljnije opisane.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva organiziralo je ovaj dvodnevni godišnji skup koji je okupio oko 500 predstavnika institucija, poljoprivrednika, udruga, članova akademske zajednice, te drugih dionika iz sektora poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, te im kroz mnogobrojne prezentacije i panel rasprave pružio priliku za razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse.
Važnost otpornosti poljoprivrednog sustava i proizvodnje hrane
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, koji je u svom obraćanju istaknuo značaj sigurnosti hrane i otpornost poljoprivrednog sustava, ulaganja koja jačaju konkurentnost, te osobito proizvodnje i podizanje kvalitete hrane.
Premijer je iznio podatak da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 3,1 milijardu eura. Naglasio je također da za veću samodostatnost u proizvodnji hrane, Hrvatska mora poticati proizvodnju s većom dodanom vrijednošću, snažniju preradu i tržišnu orijentaciju, te da je stočarski sektor, unatoč pojavi bolesti poput afričke svinjske kuge, uspio stabilizirati proizvodnju kroz isplatu 40 milijuna eura pomoći za oko tri tisuće uzgajivača svinja.
Jedna od značajnijih programskih tema prvog dana održavanja konferencije, bila je prezentacija pod nazivom „Bolesti životinja: trendovi, rizici i održivo stočarstvo“ te panel rasprava „Epidemije u porastu: kako se stočarstvo prilagođava?“
U prezentaciji na temu „Bolesti životinja: trendovi, rizici i održivo stočarstvo“, dr. sc. Ljupka Maltar, dr. med. vet, načelnica Sektora za zdravlje i dobrobit životinja, iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, vrlo je detaljno govorila o aktualnoj situaciji pojava i širenja zaraznih bolesti životinja u Europi i Hrvatskoj. Dr. sc. Ljupka Maltar je u svom izlaganju istaknula da bolesti domaćih životinja predstavljaju stalni i veliki rizik, jer uzrokuju znatne ekonomske štete u stočarskoj proizvodnji, mogu ugrožavati ljudsko zdravlje ako su zoonoze, imaju veliki negativni učinak na zdravstvenu ispravnost hrane životinjskog porijekla, uzrokuju rizik povećanja razine antimikrobnih rezistencija na lijekove, te predstavljaju opasnost za zagađenje okoliša.
Promet životinjama je najčešći način širenja zaraza
S obzirom da je promet životinja najčešći način širenja bolesti, naglašen je vrlo zabrinjavajući podatak da je od 1. 1. 2015. do 9. 12. 2025. godine, u Europi došlo do pojave 21 vrste zaraznih bolesti životinja na 21 461 farmi. U 2025. godini u Europi je došlo i do pojave najopasnijih zaraznih bolesti u smislu da najviše ugrožavaju zdravlje životinja, brzo se šire i izazivaju velike gospodarske štete, Te bolesti su: slinavka i šap, afrička svinjska kuga, bolest kvrgave kože, kuga malih preživača – ovaca i koza, newcastleska bolest, visokopatogena influenca ptica, te boginje ovaca i koza. Pa je tako izbijanje slinavke i šapa kod vodenih bivola u siječnju 2025. u Njemačkoj izazvalo nevjericu u veterinarskim službama i opću paniku. U travnju 2025 se slinavka i šap pojavila kod goveda i svinja puno bliže Hrvatskoj i to u Mađarskoj i Slovačkoj.
Koliko veliki i permanentni rizik pojave i širenja zaraznih bolesti predstavlja promet, odnosno veliki uvoz životinja u Hrvatsku, pokazuje primjer da je, sredinom prosinca 2025. godine prvi puta u povijesti došlo do pojave kuge malih preživača u našoj državi. Terenska veterinarska služba je pravovremeno dijagnosticirala bolest, odmah je usmrćeno 26 ovaca i tako je spriječeno širenje ove vrlo zarazne bolesti.
Ovčje i kozje boginje nisu zoonoza
Prometom se u 2025 godini proširila i zarazna bolest ovčjih i kozjih boginja. Do 17. 10. 2025. godine je u Grčkoj, Bugarskoj, Turskoj, Rumunjskoj i Srbiji došlo do pojave ove bolesti na čak ukupno 1382 farme. Hrvatska se dosad uspješno brani, pa do pojave ove bolesti kod nas još nije došlo.
Važno je naglasiti da su ovčje i kozje boginje zasebna bolest životinja, koju ne treba miješati s ljudskim ovčjim boginjama. Ovčje i kozje boginje kod životinja je bolest uzrokovana zasebnim virusom koji se zove capripoxavirus i ova zaraza se ne prenosi na ljude. Ljudske ovčje boginje, odnosno varičela, zasebna je bolest uglavnom djece, koja se tako zove zbog sličnosti simptoma s ovčjim boginjama kod ovaca. Ovčje boginje kod ljudi – varičela je uzrokovana drugim virusom koji se zove varicella-zoster virus, koji se također ne prenosi na ovce.
Slika 4: Ovčje boginje-varičela kod djeteta, izvor: dinasuvadu.com
Slinavka i šap je vrlo zarazna bolest
Radi suzbijanja i sprječavanja širenja slinavke i šapa u 2025. godini, samo u Mađarskoj eutanazirano je oko 20 000 bolesnih, sumnjivih i ugroženih životinja, što svinja, što goveda. Hrvatska je uvela nacionalne stroge mjere radi sprječavanja „uvoza“ ove bolesti pa je osim zabrane uvoza i provoza živih životinja, tjedan dana bio zaustavljen i promet proizvodima životinjskog porijekla iz tih država. To je dovelo do poremećaja opskrbe i rasta cijena hrane, posebice kravljeg mlijeka.
Zahvaljujući izuzetno kvalitetnoj i učinkovitoj međuresornoj suradnji Ministarstva poljoprivrede, naročito Uprave za veterinarstvo, Državnog inspektorata, Ministarstva obrane, Civilne zaštite Republike Hrvatske na nacionalnoj razini, te međunarodnih institucija, mjere za sprječavanje pojave i širenja slinavke i šapa su bile uspješne i ova devastirajuća bolest životinja nije se pojavila u Hrvatskoj.
U svojoj prezentaciji je dr. Ljupka Maltar govorila i o aktualnoj situaciji s afričkom svinjskom kugom koja je izazivala proteklih mjeseci i godina najviše medijske pozornosti. Trenutno je situacija primirena zbog sezonalnosti pojave ove bolesti. Afrička svinjska kuga najviše se pojavljuje u proljeće.
Već je ranije u ovom članku spomenuto da je promet životinja najčešći način širenja bolesti, pa je naglašeno da je od 1. 1. do 30. 10. 2025.godine, Hrvatska uvozila žive životinje iz sljedećih 19 država: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Irska, Italija, Litva, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švicarska, te Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova intenzivna prekogranična trgovina živim životinjama predstavlja veliki i permanentni rizik pojave i širenja zaraznih bolesti životinja u Hrvatskoj.
Kako spriječiti pojavu i širenje zaraze kod životinja ?
U svojoj izvrsnoj prezentaciji dr. Ljupka Maltar je govorila i o ključnim preventivnim mjerama za sprečavanje pojave i širenja zaraznih bolesti životinja. Te ključne mjere su:
- Biosigurnosne mjere
- Vakcinacija protiv bolesti za koje postoji cjepivo
- Redoviti veterinarski monitoring stada, posebno stada u koje dolaze životinje iz drugih uzgoja i država
- Temeljita laboratorijska dijagnostika
- Dobrobit životinja u pogledu optimalnih uvjeta njihovog držanja, hranidbe i njege
- Vjerodostojno evidentiranje zdravstvenog stanja na farmi s podacima o pojavama bolesti, uginućima, laboratorijskim nalazima, liječenjima i provedenim vakcinacijama
- Redovito stručno usavršavanje veterinara, agronoma i farmera
Svi ovi postupci su jednako važni i samo njihovom pravilnom, kombiniranom i temeljitom primjenom može se na farmi smanjiti rizik od pojave i širenja zaraznih bolesti. Usprkos stalnom i velikom riziku pojeve zaraznih bolesti životinja, u ovom predavanju je ukazano na činjenicu da vlasnici životinja sve manje koriste veterinarske usluge, a to dodatno povećava rizik da se bolest pojavi i da ne bude brzo dijagnosticirana te tako oboljeva više životinja i bolest se više širi na druge farme u bližoj i daljoj okolici.
Aktivnosti za sprječavanje pojave i širenja zaraznih bolesti životinja
Na panel raspravi na temu „Epidemije u porastu: kako se stočarstvo prilagođava?“ ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, dr. med vet. Tatjana Karačić navela je aktivnosti Uprave u sprječavanju pojava i širenja zaraznih bolesti životinja i naglasila da Uprava koordinira akcije terenske veterinarske službe, organizira suradnju s drugim službama, kao na primjer s policijom, veterinarskom inspekcijom, te po potrebi sa vojskom i civilnom zaštitom. Uprava također u slučaju pojave zarazne bolesti određuje mjere suzbijanja bolesti na konkretnoj farmi, na primjer eutanaziju svih životinja na toj farmi, zatim zabranu prometa životinja, zone zaštite od širenja zaraze, i druge obavezne postupke. Uprava donosi zakonske propise s ciljem suzbijanja i sprečavanja širenja bolesti te naređuje dijagnostičke postupke za utvrđivanje vrste bolesti i uzročnika. Dr Tatjana Karačić je naglasila da usprkos problema nedostatka terenskih veterinara, veterinarka služba dobro funkcionira jer radi danonoćno, te nedjeljama i praznicima
Slika 6: Sudionici panel rasprave (s lijeva): Kristina Čirjak, mr. sc.Tatjana Karačić,dr. med. vet, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ivan Zemljak,dr. med. vet., predsjednik Hrvatske veterinarske komore, prof. dr- sc. Petar Džaja, posebni savjetnik ministra poljoprivrede, Mato Božić, član Uprave Žito grupe, Goran Jančo, dr.med. vet., predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije, foto: Milan Husnjak
Vrijeme je najbitnije
Na pitanje koje su mjere za otkrivanje, suzbijanje i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja najvažnije i najučinkovitije, profesor sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Petar Džaja, naglasio je da je najbitnije vrijeme, to znači da je od presudne važnosti da se bolest otkrije i laboratorijskom dijagnostikom utvrdi vrsta i uzročnik te bolesti što je moguće brže, i to u prvim danima i već kod oboljenja prvih životinja na farmi. Smanjenje broja oboljelih životinja, sprječavanje širenja bolesti te tako i smanjenje ekonomskih šteta je u biti prava bitka s vremenom.
Profesor Džaja je dao preporuku da se veterinarska inspekcija iz Državnog inspektorata vrati u Upravu za veterinarstvo, jer bi se tako skratilo vrijeme protoka informacija i koordinacije provedbe kompleksnih mjera otkrivanja, suzbijanja i sprječavanja širenja zaraznih bolesti životinja između veterinarske službe na terenu, inspekcije te Uprave za veterinarstvo. Kao profesor sudskog i upravnog veterinarstva, primjećuje da često nema optimalne suradnje vlasnika životinja i veterinara, iako je neprijavljivanje zaraznih bolesti kazneno djelo, pa takvi neodgovorni postupci povećavaju rizike pojave i širenja zaraznih bolesti i nastanka ogromnih gospodarskih šteta u vidu smanjenja stočarske proizvodnje u Hrvatskoj.
Veterinarska znanost nije dovoljno angažirana
Goran Jančo, dr. med. vet., predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije, u svom je izlaganju govorio kako se svinjogojci u Slavoniji i Baranji bore s pojavom afričke svinjske kuge. Jančo je skrenuo pažnju na činjenicu da je veliki dio uzgajivača svinja u Slavoniji starije životne dobi od 60 do 70 godina i da je njima jako teško pratiti, razumjeti i provesti mnogostruke mjere i pravilnike, te stručno-administrativne poslove koji su obavezni kod pojave ove opasne i vrlo zarazne bolesti svinja. Također je naglasio da je potrebno puno više poljoprivrednih savjetnika i veterinara na terenu, da bi tim starijim ljudima stigli dati podršku informacije i edukaciju kako provoditi biosigurnosne i druge mjere i postupke za sprječavanje pojave i širenja afričke svinjske kuge na njihovim malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Posebno je Jančo naglasio da su eksperti i znanstvenici za zarazne bolesti s fakulteta i instituta premalo prisutni na terenu, na televiziji i drugim medijima, iako oni imaju najviše i najnovija znanja o starim i novim zaraznim bolestima životinja. Na ovo se nadovezao i profesor Džaja primjedbom da, iako Hrvatska ima tri veterinara akademika, oni nikad nisu pozvani u javne medije da daju svoja mišljenja i preporuke, iako su eksperti za virusne bolesti, koje su najčešći uzročnici opasnih zaraznih bolesti životinja.
Potrebno je više suradnje vlasnika domaćih životinja i veterinara
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore, Ivan Zemljak, dr. med. vet., na panelu je govorio o potrebi za mnogo većom suradnjom, međusobnim povjerenjem i razumijevanjem vlasnika domaćih životinja i veterinara na terenu. Zajednički napori vlasnika životinja i veterinara, mogu najučinkovitije uroditi time da se bolesti u štali najbrže otkriju, provedu postupci liječenja i sprječavanja širenja tih zaraza. Koji puta je neizbježno usmrćivanje svih životinja na farmi, kao što je to slučaj kod izbijanja afričke svinjske kuge.
U takvim slučajevima, osim što usprkos državnoj novčanoj naknadi, nastaju velike ekonomske štete na farmi, poljoprivrednike psihički i emocionalno traumatizira ta radikalna mjera. U ovakvim situacijama je također potrebna ljudska i psihološka stručna podrška za očuvanje mentalnog zdravlja poljoprivrednika, jer za njih njihove životinje nisu roba, one su njihovo blago i živa bića koja imaju osjećaje, slično kao i ljudi. Veterinar Zemljak je skrenuo pozornost da je terenskih veterinara premalo da bi kvalitetno 365 dana u godini bili u svakodnevnom kontaktu s poljoprivrednicima što je neophodno u slučajevima izbijanja zaraznih bolesti životinja.
