Obiteljska poljoprivredna gospodarstva čine temelj ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Kako bi se osigurala održivost malih poljoprivrednih proizvođača, sve se više potiče diverzifikacija njihovih aktivnosti, kroz dopunske djelatnosti. Dopunske djelatnosti na OPG-u definiraju se kao poslovi koji se obavljaju uz osnovnu poljoprivrednu proizvodnju, a omogućuju dodatne prihode na gospodarstvu. Obavljanjem dopunskih djelatnosti jača se konkurentnost gospodarstva i potiče održivi razvoj ruralnih područja. Međutim, obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u podliježe jasno definiranom zakonskom okviru koji propisuje uvjete registracije, tehničke i sanitarne zahtjeve te obveze vezane uz označavanje i stavljanje proizvoda na tržište. U praksi se nositelji OPG-ova često susreću s administrativnim, financijskim i organizacijskim izazovima, zbog čega je poznavanje važećih propisa i mogućnosti koje oni nude ključno za uspješno i zakonito poslovanje.

Što su dopunske djelatnosti?

Da bi znali kako pokrenuti upis dopunskih djelatnosti i koje uvjete treba imati važno je poznavati zakonsku osnovu i to Zakon o OPG-u, NN 29/18, 32/19 i 18/2023 (dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnik o upisniku OPG-a, NN 80/23. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.

Dopunske djelatnosti na OPG-u su proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a. Uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i dopunskih djelatnosti u organizacijskom obliku OPG-a je raspolaganje proizvodnim resursima potrebnim za obavljanje bilinogojstva i/ili stočarstva i s njima povezanih uslužnih djelatnosti te obavljanja upisanih dopunskih djelatnosti i korištenje stručnih znanja i vještina ako su propisani za pojedinu djelatnost.

Proizvodnim resursima osobito se smatraju: zemljište, nasadi, stoka, zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, objekti za proizvodnju u zaštićenom prostoru, objekti s opremom za čuvanje, skladištenje, preradu i pakiranje, objekti za boravak i usluge, izdvojeni pogoni, poljoprivredna mehanizacija, priključni, radni i drugi strojevi, uređaji, alati i oprema, transportna sredstva, rad, stručna znanja i vještine te stambene prostorije u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost.

Ako OPG nije napravio usklađivanje proizvodnih resursa u svom Upisniku OPG-a potrebno je najprije to napraviti u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a sukladno Prilozima 3. i 4. Pravilnika. Prostor, oprema i sredstva potrebni za obavljanje dopunske djelatnosti moraju udovoljavati tehničkim i ostalim uvjetima koji se odnose na obavljanje pojedine djelatnosti sukladno posebnim propisima. Potrebno je izabrati jednu ili više dopunskih djelatnosti kojima se želimo baviti, sukladno udovoljavanju posebnim uvjetima za pojedinu djelatnost.

Koje se dopunske djelatnosti mogu obavljati na OPG-u?

Fizička osoba može u organizacijskom obliku OPG-a obavljati sljedeće dopunske djelatnosti razvrstane u četiri glavne skupine, sukladno Zakonu:

Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u od sirovine iz vlastite proizvodnje uz kupnju dijela sirovine od drugih poljoprivrednih gospodarstava, sukladno posebnim propisima o hrani

    U ovu grupu spada proizvodnja raznih alkoholnih pića, octa, piva, vina, likera, rakija i sl. kao poljoprivrednih proizvoda zatim prerada mlijeka, mesa, voća, povrća, proizvodnja sokova, džemova, brašna, kruha, peciva, kolača, meda, proizvoda akvakulture i sl. te njihovo pakiranje i/ili zamrzavanje i/ili sušenje i/ili konzerviranje uključujući i šumske plodove, gljive, samoniklo, uzgojeno i drugo bilje i slično.

    Proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u koje su povezane sa zanimanjima tradicijskih djelatnosti

    To su različiti proizvodi od drva, pluta, slame i drugih pletarskih materijala, izrada nakita, igračaka, rukotvorina, raznih suvenira, izrada proizvoda od pčelinjeg voska, konca, vune, cvijeća, proizvodnja eteričnih ulja, tradicijskih sapuna, krema i slično.

    Pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u

    U ovoj grupi se nalaze turističke usluge (sudjelovanje u raznim radovima na gospodarstvu, iznajmljivanje prostora i opreme, vožnja kočijom, čamcem, biciklom, jahanje, pješačenje, aktivni i pustolovni turizam, edukativne i kreativne radionice i slično), ugostiteljske usluge u objektima (vinotočje, kušaonica, izletište, sobe, apartmani, ruralne kuće za odmor, prostori za kampiranje i robinzonski smještaj) te ostale usluge koje se pružaju vlastitom mehanizacijom drugim poljoprivrednicima, u komunalne i građevinske svrhe, u šumarstvu zatim usluge s radnim životinjama, usluge informacijskog društva (web prodaja) i slično.

    To su aktivnosti omogućavanja stjecanja znanja i vještina o uzgoju bilja i životinja, organiziranje tečajeva za izradu tradicijskih proizvoda i rukotvorina te drugih edukacijskih praktikuma, radionica, tečajeva, seminara. Zatim je tu proizvodnja i isporuka energije iz obnovljivih izvora, obrada i pakiranje organskih gnojiva, žetvenih ostataka, proizvoda akvakulture, divljači, žaba, rakova i slično, uzgoj nespomenutih vrsta bilja (drveće, ukrasni grmovi i ukrasno bilje, božićna drvca, mikrobilje i slično), skupljanje samoniklog bilja, gljiva i šumskih plodova. Također je to i sudjelovanje na manifestacijama prikazivanjem aktivnosti i djelatnosti OPG-a vezanih s ruralnim običajima i tradicijskim zanimanjima.

    Osim navedenih dopunskih djelatnosti OPG može upisati u Upisnik i zanimanja tradicijskih djelatnosti kao što su:

    bačvari, češljari, četkari, čizmari, čohači, drvodjelci, graditelji glazbala, grebari, češljači i predioci vune, gumbari, kapari, karikari, kipari, kirijaši, kišobranari, klobučari, kolari, kopljari, košaraši, kotlari, kovači (potkivači), kožari, krojači, krovopokrivači, krznari, kundačari, lulari, mošnjari, torbari, nožari, ostrugari, platnari, pojasari, postolari, poplunari, remenari, sapunari, sedlari, stolari, strelari, stupari, suknostriže, štavioci, tapetari, tesari, tkalci, travari, uzdari, užari, vlasuljari, voštari, ručno pletenje, vezenje, kukičanje, proizvodnja proizvoda od čipke, izrada proizvoda od filcane vune, izrada svijeća i proizvoda od pčelinjeg voska, rezbarstvo i proizvodnja intarzija, slamarstvo, unikatno šivanje i krojenje za određene svrhe, proizvodnja proizvoda od umjetnog cvijeća, proizvodnja dekorativnih i ukrasnih predmeta, proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala, ručno izrađene igračke i lutke, proizvodnja ostalih unikatnih proizvoda, izrada tradicionalnih poljoprivrednih alata i oruđa, treniranje radnih životinja. Detaljan popis svih dopunskih djelatnosti može se pronaći u Pravilniku o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

    Kao nositelj dopunske djelatnosti u Upisniku OPG-ova može biti upisan nositelj ili član OPG-a koji ispunjava potrebne uvjete za obavljanje te djelatnosti. Ako je nositelj dopunske djelatnosti član OPG-a tada su i nositelj i član OPG-a obveznici plaćanja obveznih doprinosa te poreza na dohodak ili poreza na dobit po osnovi obavljanja zajedničke djelatnosti, pri čemu se nositelj dopunske djelatnosti smatra supoduzetnikom u OPG-u, a nositelj OPG-a nositeljem zajedničke djelatnosti sukladno poreznim propisima.

    Uvjeti za obavljanje pojedinih dopunskih djelatnosti

    Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda preradom vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uz mogućnost kupnje dijela istovrsnog primarnog poljoprivrednog proizvoda koji proizvodi OPG od drugih OPG-ova i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika radi prerade grožđa u vino, prerade voća u voćno vino, proizvodnje jakih alkoholnih pića, octa, ostalih alkoholnih pića te proizvodnje piva do 2000 hl = OPG mora biti upisan u registar trošarinskih obveznika i/ili u druge registre u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Prerada vlastitih poljoprivrednih proizvoda uz mogućnost kupnje dijela primarnog poljoprivrednog proizvoda od drugih OPG-ova i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika radi prerade u ulja, biljne ili životinjske masti, proizvodnje prehrambenih proizvoda te pakiranje i/ili zamrzavanje i/ili sušenje i/ili konzerviranje prehrambenih proizvoda = OPG mora obavljati u objektima registriranim i/ili odobrenim u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Proizvodnja prehrambenih proizvoda od primarnog poljoprivrednog proizvoda iz vlastite proizvodnje, uz mogućnost kupnje dijela istovrsnog primarnog poljoprivrednog proizvoda koji proizvodi OPG od drugih OPG-ova i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika u dijelu prerade mlijeka, životinjske masti, prerade mesa te proizvodnje proizvoda od jaja = OPG mora obavljati u objektima odobrenim u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Proizvodnja kozmetičkih proizvoda od sirovine čiji karakteristični sastojci potječu iz aktivnosti OPG-a uz mogućnost kupnje sirovine od drugih OPG-ova i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika uvažavajući različitosti hrvatskog podneblja = mora se obavljati u objektima registriranim sukladno propisima kojima se uređuje takva proizvodnja (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske – Kozmetički proizvodi).

    Proizvodnja neprehrambenih proizvoda, predmeta opće uporabe i kozmetičkih proizvoda = mora se obavljati u prostorima koji zadovoljavaju uvjete uređene propisima kojima se uređuje proizvodnja neprehrambenih proizvoda, predmeta opće uporabe i kozmetičkih proizvoda, kao i gotovih proizvoda, a u slučaju proizvodnje predmeta opće uporabe mora se provesti i postupak registracije pri nadležnom tijelu (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske – Kozmetički proizvodi).

    Sakupljanje samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva te prerada drva = OPG mora imati u posjedu poljoprivredno zemljište ili šumu ili šumsko zemljište te postupati u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Proizvodnja energije iz poljoprivredne i/ili šumske biomase, stajskog gnoja, gnojovke, gnojnice i drugih izvora biomase = udio sirovina koje potječu od aktivnosti OPG-a mora biti najmanje 20 % od količine ukupno potrebnih sirovina, a preostalu sirovinu OPG može nabaviti od drugih gospodarstava i/ili dobavljača u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Proizvodnja energije iz nusproizvoda životinjskog podrijetla (stajskog gnoja, gnojovke, gnojnice), nusproizvoda kategorije 3. u skladu s propisom kojim se regulira postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi = OPG mora obavljati u objektima odobrenim u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Proizvodnja organskih gnojiva ili poboljšivača tla = OPG mora obavljati u objektima odobrenim u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga = OPG mora obavljati u objektima registriranim/evidentiranim u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Omogućavanje edukacijskih praktikuma na poljoprivrednom gospodarstvu = OPG mora sklopiti sporazum o provedbi edukacijskog programa s ustanovom koja ima odobren program u skladu s propisima kojima se uređuje ova djelatnost.

    Akvakultura kojom se OPG bavi sukladno propisima kojima se uređuje djelatnost akvakulture = OPG mora raspolagati potrebnim vodnim resursima, a obavljanje djelatnosti akvakulture na području OPG-a mora biti u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.

    Uz pojedinu dopunsku djelatnost OPG može upisati i zanimanje tradicijske djelatnosti kojom se nositelj i/ili pojedini član OPG-a bavi uz ispunjavanje potrebnih uvjeta sukladno propisima kojima se uređuje obavljanje obrta. Dokazi o ispunjavanju potrebnih uvjeta za upis pojedine dopunske djelatnosti i/ili zanimanja tradicijskih djelatnosti podnose se prilikom upisa dopunskih djelatnosti na OPG-u.

    Upis dopunske djelatnosti

    Za upis dopunskih djelatnosti u Upisnik OPG-ova potrebno je popuniti obrazac zahtjeva elektroničkim putem u AGRONET sustavu te se ispisan i vlastoručno potpisan dostavlja neposredno ili poštom nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja, prema prebivalištu nositelja OPG-a. Uz obrazac zahtjeva prilažu se dokazi o udovoljavanju uvjeta za obavljanje pojedine dopunske djelatnosti, ako je takav uvjet propisan posebnim propisom koji regulira predmetnu djelatnost, ovisno o vrsti djelatnosti i/ili zanimanja, i to:

    1. dokaz o upisu u registar poreznih obveznika sukladno poreznim propisima
    2. dokaz o upisu u registar trošarinskih obveznika u skladu s propisom kojim se uređuje trošarinski sustav oporezivanja
    3. dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom i/ili predmetima opće uporabe
    4. dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi
    5. rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u skladu s propisom koji uređuje te usluge
    6. dokaz o osposobljenosti za obavljanje zanimanja tradicijskog obrta
    7. izjava o poznavanju tradicijskih vještina
    8. dokaz o ispunjavanju potrebnih uvjeta za obavljanje usluge informacijskog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronička trgovina
    9. odobrenje za obavljanje djelatnosti akvakulture u skladu s propisom koji uređuje djelatnost akvakulture.

    Opis dopunskih djelatnosti detaljnije definiraju određene brojčane oznake koje su sastavni dio rješenja koje izdaje Agencija za plaćanja.

    Evidencije

    Sukladno zakonu, svaki OPG je dužan voditi Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, a onaj OPG koji ima upisanu jednu od dopunskih djelatnosti usluga mora voditi i Evidenciju o pruženim uslugama OPG-a. Navedene evidencije se popunjavaju u Agronet sustavu u razdoblju od 1. siječnja do 15. svibnja tekuće godine za podatke iz prethodne godine.

    Slika okvir 1 i 2. OPG koji ima upisanu jednu od dopunskih djelatnosti usluga (npr. poput filcanja vune ili proizvodnje umjetnog i sušenog cvijeća i dr.) mora voditi i Evidenciju o pruženim uslugama OPG-a

    Financiranje

    Za većinu dopunskih djelatnosti postoje Intervencije kroz SP ZPP 2023-2027, a koje se raspisuju putem natječaja nekoliko puta tijekom programskog razdoblja. Tako postoje isprogramirane sljedeće intervencije koje su direktno namijenjene dopunskim djelatnostima:

    73.11. Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda – mjera ulaganja u preradu više različitih vrsta poljoprivrednih proizvoda od sirovina biljnog i životinjskog podrijetla.

    73.11.FI Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda – provedba ovih financijskih instrumenata SP ZPP-a ide kao mjera ulaganja kroz dodjelu sredstava u obliku kredita, zajmova i jamstava od strane HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, a natječaji se otvaraju povremeno.

    73.14. Razvoj poslovanja u ruralnim područjimamjera ulaganja namijenjena onim poljoprivrednim gospodarstvima koji već imaju registriranu neku nepoljoprivrednu djelatnost.

    73.14.FI Razvoj poslovanja u ruralnim područjima  – mjera ulaganja sredstava u obliku kredita, zajmova i jamstava od strane HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, a natječaji se otvaraju povremeno.

    75.02. Diverzifikacija dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti – sredstva se dodjeljuju kao potpora poljoprivrednicima koje pokreću nepoljoprivrednu djelatnost.

    Osim toga moguće je financiranje određenih dopunskih djelatnosti i kroz još dvije intervencije:

    73.12. Potpora malim poljoprivrednicima – dodjeljuje se kao mjera ulaganja malima;

    75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika – dodjeljuje se kao potpora mladima.

    _ Vrste intervencija i natječaje treba pratiti na: https://ruralnirazvoj.hr/

    Također postoje i mjere lokalne i područne (regionalne) samouprave koje određene županije, gradovi i općine provode kroz de minimis potpore. Problem financiranja je taj što se natječaji ne objavljuju često, a obrada je dugotrajna tako da se dio projekata ne uspije realizirati.

    Uvjeti za proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odnosno preradu

    Registracija subjekata i objekata prerade proizvoda biljnog podrijetla

    Registracija subjekta u poslovanju s hranom i registracija objekta za preradu proizvoda biljnog podrijetla se provodi online popunjavanjem zahtjeva pri Državnom inspektoratu (Državni inspektorat Republike Hrvatske – evidentiranje i vođenje registra subjekata i pripadajućih objekata u poslovanju s hranom iz nadležnosti sanitarne inspekcije).

    Objekt se uređuje u skladu s odredbama Uredbe (EZ) 852/2004 o higijeni hrane.

    Uredba (EZ) 852/2004 o higijeni hrane propisuje dosta općenite i fleksibilne zahtjeve za objekte i između ostalog kaže da prostorije u kojima se posluje s hranom moraju biti čiste, održavane i u dobrom stanju. Uredba traži da budu osigurani infrastrukturni zahtjevi za objekte i opremu kao i svi ostali preduvjetni programi.

    Uredba Uredba (EZ) 852/2004 o higijeni hrane propisuje:

    • da uređenje omogući odgovarajuće održavanje, čišćenje i/ili dezinfekciju prostorija (materijali koji su nepropusni, neupijajući, perivi i neotrovni kao što su keramičke pločice, plastični paneli, epoksi smole, uljane bolje dozvoljene u proizvodnji hrane i sl.)
    • da uređenje spriječi ili smanji kontaminaciju putem zraka (mrežice na prozorima i vratima, zračne zavjese, infralampe i sl.)
    • da uređenje osigura odgovarajući radni prostor koji omogućuje higijensko obavljanje svih poslova (postavljanje potrebne opreme od primjerenih materijala kao npr. inox, plastika dozvoljena u proizvodnji hrane, staklo i sl. te prostor dovoljne veličine prema količini proizvoda i broju osoba)
    • odgovarajući garderobni prostor te odvojeno skladištenje sredstava za čišćenje, pranje i dezinfekciju (garderobni ormar i odvojeni ormarić s ključem za sredstva za čišćenje)
    • odgovarajući broj zahoda s tekućom vodom spojenih na učinkoviti odvodni sustav (ne definira gdje i koliko pa je dovoljno imati u blizini sanitarni čvor ako se radi o malim količinama i malom broju osoba koje sudjeluju u preradi)
    • odgovarajući broj umivaonika za pranje ruku, smještenih na prikladnim mjestima, s toplom i hladnom tekućom vodom, sredstvom za pranje ruku i higijensko sušenje (ne definira gdje i koliko pa će u puno slučajeva biti dovoljan i jedan umivaonik)
    • primjerena i dostatna prirodna ili umjetna izmjena zraka (prozori, ventilacijski otvori ili klima uređaji)
    • oprema za pranje pri proizvodnji hrane mora biti odvojena od opreme za pranje ruku
    • (sudoper za hranu i posuđe te umivaonik za ruke)
    • rukovanje i skladištenje pri kontroliranim temperaturama koje se mogu pratiti i po potrebi evidentirati te održavanje hladnog lanca (oprema za kuhanje, pasterizaciju, hlađenje u skladištu i pri transportu – prijenosni hladnjaci, spremnici od stiropora, termo-king uređaji, vozila-hladnjače i sl.)
    • hladna i vruća voda za piće (dokazati higijensku ispravnost vode)
    • učinkovito odstranjivanje otpadaka hrane (kanta s poklopcem u prostoriji za preradu, kontejneri izvan prostora i redovit odvoz smeća)
    • osigurana učinkovita kontrola štetnika (postavljanje mamaka od ovlaštene osobe i evidencija i praćenje)
    • termička obrada hrane mora biti učinkovita (u određenom vremenskom razdoblju svaki dio proizvoda mora se zagrijati do određene temperature, tlak i sl.)
    • pridržavanje mikrobioloških kriterija za hranu (mikrobiološke analize proizvoda, vode i briseva)
    • redovito i učinkovito čišćenje, pranje, dezinfekcija prostora i opreme te prijevoznih sredstava i/ili spremnika za prijevoz hrane (voditi evidencije)
    • kontrola sirovine i materijala za pakiranje (vizualni pregled, proizvođački certifikati)
    • ispravnost opreme (proizvođačke specifikacije, redoviti servisi, baždarenje)
    • higijena i zdravlje osoblja (visoki stupanj čistoće i urednosti te sanitarna knjižica)
    • edukacija osoblja (higijenski minimum, dobre higijenske i proizvođačke prakse, HACCP, tehnologija prerade i sl.)
    • postupci sljedivosti hrane (evidencije proizvodnih serija, rokovi trajanja)
    • postupci povlačenja i opoziva hrane s tržišta te postupak obavještavanja nadležnih tijela (opis postupanja)

    Uspostava sustava samokontrole i postupaka temeljenih na načelima HACCP-a u ovim objektima postiže se primjenom gore navedenih preduvjetnih programa te korištenjem Vodiča dobre higijenske prakse ako postoje ili HACCP planova.

    Nakon osiguranja navedenih uvjeta objekt se registrira te svoje proizvode ispravno označava i prodaje na sljedeće načine:

    • prodaja na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju (neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa) te prodaja na tržnicama na veliko;
    • izravna prodaja maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte);
    • izravna prodaja kroz kratke lance opskrbe odnosno prodaja na malo izvan prodavaonica (štandovi i klupe na tržnicama i izvan tržnica na malo, pokretna prodaja, prodaja na daljinu, putem automata, na prostoru i objektima OPG-a, na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično).
    Foto: Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

    Nadzor prodaje prehrambenih proizvoda obavlja nadležna inspekcija Državnog inspektorata dok nadzor prodaje vina, voćnih vina, jakih alkoholnih pića i bezalkoholnih pića obavlja carinska inspekcija (trošarinski proizvodi i proizvodi posebnog oporezivanja).

    Registracija i odobravanje objekata prerade životinjskog podrijetla – MLIJEKO

    Postupak registracije subjekata i odobravanja objekata za preradu mlijeka u nadležnosti je Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede i na njihovoj mrežnoj stranici se nalaze svi potrebni zahtjevi i upute: Uprava Veterinarstva.

    Registrira se sljedeće:

    Objekti u kojima se proizvodi sirovo mlijeko (dostava krajnjem potrošaču i prodaja više od 20.000 litara godišnje na kućnom pragu)

      Prodaja je dozvoljena na mjestu proizvodnje, na tržnicama ili prodajnim izložbama na području iste ili susjedne županije, u vlastitoj turističkoj ponudi, dostavom krajnjem potrošaču (prodajom od vrata do vrata) na području iste ili susjedne županije. Kod prijevoza mlijeka se mora osigurati održavanje temperature mlijeka na temperaturi čuvanja mlijeka.

      Objekti koji se primarno koriste kao privatni stambeni prostori, u kojima se priprema svježi sir i vrhnje (do 50 litara dnevne prerade) radi stavljanja na tržište

      Prodaja je dozvoljena na mjestu proizvodnje, na tržnicama, putem automata ili prodajnim izložbama na području iste ili susjedne županije, u vlastitoj turističkoj ponudi, dostavom krajnjem potrošaču (prodajom od vrata do vrata) na području iste ili susjedne županije (Grad Zagreb i Zagrebačka županija se u ovoj situaciji smatraju jednom županijom). Tijekom transporta svježeg sira i vrhnja treba koristiti spremnike samo za te proizvode s oznakom „samo za hranu“ i održavati ih na njihovoj temperaturi čuvanja.

      Za uspostavu sustava samokontrole u ovim objektima se koriste preduvjetni programi.

      Foto: Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
      Proizvodnja svježeg sira (Shutterstock)

      Mljekomati

      Temperatura mlijeka u mljekomatu mora biti vidljivo istaknuta na ekranu, mlijeko ne smije biti starije od 24 sata od mužnje, prije otpreme mora biti ohlađeno na temperaturu od 6 – 8 °C i mora se u mljekomatu održavati na temperaturi od 0 – 4 °C, mora potjecati od vlastitih životinja i imati regulirane sve obveze vezane uz zarazne bolesti, sirovo mlijeko koje nije prodano može se koristiti za preradu ili za hranu vlastitih životinja.

      Spremnik za prijevoz sirovoga mlijeka treba nakon svake upotrebe očistiti i dezinficirati, a prostori i oprema na gospodarstvu moraju udovoljavati općim zahtjevima higijene. Na mljekomatu moraju biti dostupne najmanje sljedeće informacije: opis proizvoda (»sirovo mlijeko«) i upozorenje o mogućem štetnom utjecaju na određene kategorije ljudi, s preporukom o toplinskoj obradi prije konzumacije, ime, adresa i kontakt podaci proizvođača i evidencijski broj mljekomata, datum mužnje, datum i sat punjenja mljekomata.

      Mlijeko koje se prodaje na mljekomatu kontrolira se isključivo uspostavom mjesečne kontrole kvalitete sirovog mlijeka preko SLKM-a. Na mljekomatu mora biti istaknut evidencijski broj. Prodaju sirovog mlijeka na jednom automatu može obavljati samo jedan proizvođač mlijeka, a za uspostavu sustava samokontrole u ovim objektima se koriste preduvjetni programi.

      Objekti za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva  (mini sirane)

      Ovo su objekti za preradu vlastitog mlijeka, sirovog u količini do 500 litara dnevno u razne proizvode (fermentirani mliječni proizvodi, sirutka, razni sirevi i dr.). Tijekom transporta proizvoda treba koristiti spremnike samo za te proizvode s oznakom „samo za hranu“ i održavati ih na njihovoj temperaturi čuvanja. Mlijeko se mora kontrolirati ili 4 puta godišnje (ovčje i kozje 2x) u pravilnim razmacima (uzorak uzima službeni veterinar) ili uspostavom mjesečne kontrole kvalitete sirovog mlijeka preko SLKM-a (ukupan broj mikroorganizma i somatskih stanica). Prodaja je dozvoljena na mjestu proizvodnje (na kućnom pragu), u vlastitoj turističkoj ponudi, na tržnicama ili prodajnim izložbama u cijeloj RH, u ugostiteljskim objektima u cijeloj RH, u malim trgovinama koji prodaju proizvode krajnjem potrošaču u cijeloj RH, dostava krajnjem potrošaču u cijeloj RH.

      Infrastrukturni uvjeti koje ovi objekti trebaju osigurati su sljedeći:

      • prostorija ili odgovarajući prostor s opremom za prikupljanje/čuvanje mlijeka (laktofriz, hladnjak ali uz miješanje da se brzo ohladi)
      • kako je primjenjivo ovisno o mliječnim proizvodima koje proizvodi, prostorija za kuhanje, cijeđenje, fermentaciju, sušenje, zrenje ili druge postupke koji zahtijevaju posebne mikroklimatske uvjete u proizvodnji (zasebna prostorija uz osiguranje odvojenog pranja ruku – zaseban umivaonik)
      • garderobni i sanitarni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambalaže te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela ako se nalazi unutar kruga objekta (garderobni ormar, ormar za ambalažu)
      • prostor za skladištenje gotovih proizvoda (hladnjača, hladnjak, vitrina za gotove proizvode)
      • opremu za prikupljanje i čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (kante za sirutku, spremnik za robu iz povrata s oznakom „nus proizvodi kategorije III“)

      Osim preduvjetnih programa za uspostavu sustava samokontrole u ovim objektima se koriste odobreni i/ili pozitivno ocijenjeni Vodiči.

      IZNIMKE OD REGISTRACIJE OBJEKATA: Obvezi registracije ne podliježu objekti u kojima se proizvodi do 20.000 litara sirovog kravljeg i/ili 5000 litara ovčjeg ili kozjeg mlijeka godišnje, ako se ono prodaje isključivo na mjestu proizvodnje (prodaja isključivo mlijeka, ne proizvoda).

      Odobreni objekti za preradu mlijeka

      Odobravaju se objekti koji prerađuju više od 500 litara mlijeka dnevno i koji otkupljuju mlijeko, a u odobrenim objektima malog kapaciteta (do 10.000 litara mlijeka dnevno), omogućeni su posebni, fleksibilni uvjeti u pogledu izgrađenosti, uređenja i opremanja, primjene tradicionalnih metoda u svakoj fazi proizvodnje, prerade ili distribucije kao i lakše poslovanje u regijama u kojima postoje posebna zemljopisna ograničenja. Mlijeko vlastito i svih kooperanata se mora kontrolirati isključivo uspostavom mjesečne kontrole kvalitete sirovog mlijeka preko SLKM-a, a mlijeko iz otkupa i kod prijema u sirani na prisutnost antibiotika i aflatoksina (ovisno o vlastitim kritičnim kontrolnim točkama).

      Za preradu se može koristiti i sirovo mlijeko ako odgovara svim propisanim zahtjevima i ako će krajnji proizvodi također odgovarati propisanim zahtjevima glede zdravstvene ispravnosti. Proizvodi iz odobrenih objekata mogu se prodavati na području cijele EU. Osim preduvjetnih programa za uspostavu sustava samokontrole u ovim objektima se koriste odobreni i/ili pozitivno ocijenjeni Vodiči ili HACCP planovi.

      Objekti malog kapaciteta za preradu mesa

      Postupak odobravanja objekata je u nadležnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede i na njihovoj mrežnoj stranici se nalaze svi potrebni zahtjevi i upute. Objekt malog kapaciteta za preradu mesa je objekt čija ulazna sirovina ne prelazi količinu od 5000 kilograma mesa tjedno. U objektima malog kapaciteta za preradu mesa, ako se ne ugrožava zdravlje potrošača i ne dovodi u pitanje udovoljavanje zahtjevima higijene hrane, dopušta se primjena sljedećih uvjeta:

      a) Različite tehnološke faze proizvodnje i/ili proizvodnja različitih proizvoda može se obavljati u istoj prostoriji ako je osigurana vremenska odvojenost između proizvodnih faza i da se između pojedinih faza provodi čišćenje te po potrebi pranje i dezinfekcija.

      b) Skladištenje sirovine, gotovih proizvoda i zadržanih proizvoda može se obavljati u istoj prostoriji uz odgovarajuću prostornu odvojenost, ako se spriječi moguća kontaminacija te da su zadržani proizvodi zapakirani, zatvoreni te jasno označeni.

      c) Garderobni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambalaže te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela ako se nalazi unutar kruga objekta.

      d) Dozvoljeno je korištenje istog ulaza/izlaza za sirovinu, gotov proizvod i nesukladan proizvod ako je osigurana odgovarajuća vremenska odvojenost.

      e) U objektima koji su smješteni u istom krugu gdje i privatni stambeni objekt, kao garderobni i sanitarni prostor može se koristiti privatni prostor u krugu objekta.

      Fleksibilnost ili prilagodba zahtjeva za objekte koji koriste tradicionalne metode proizvodnje ili proizvode tradicionalne proizvode ako se ne ugrožava javno zdravstveni interes i ne dovodi u pitanje udovoljavanje zahtjevima higijene hrane:

      • u objektima izgrađenim od prirodnih materijala neophodnim za posebne značajke proizvoda, i/ili
      • uz prilagodbu mjera čišćenja i dezinfekcije u objektima, uvažavajući prirodne uvjete proizvodnje (specifična ambijentalna flora),
      • korištenjem opreme i instrumenata u svim fazama proizvodnje i pakiranja, koji su načinjeni od prirodnih materijala neophodnih za tradicionalnu značajku proizvoda.

      Uspostava sustava i postupaka temeljenih na načelima HACCP-a u ovim objektima postiže se primjenom uspostave preduvjetnih programa i cjelovitog HACCP sustava. Proizvodi iz odobrenog objekta za preradu mesa (i onih odobrenih uz fleksibilne uvjete) mogu se prodavati na području cijele EU.

      Mogućnosti prodaje svježeg mesa

      Objekti koji su odobreni za preradu mesa, a meso potječe od životinja zaklanih u odobrenim objektima za klanje, mogu uz dodatnu registraciju mesnice prodavati i svježe meso i može se obavljati i narezivanje mesa, a mljevenje mesa dozvoljeno je isključivo na zahtjev kupca. U mesnicama se ne smije obavljati proizvodnja mesnih proizvoda.

      Mesnica mora imati sljedeće infrastrukturne uvjete:

      1. prostorija ili odgovarajući prostor za uskladištenje sirovine, koji, u slučaju da se mesnica nalazi na tržnici, može biti dislociran, ali mora biti u sklopu tržnice (hladnjača, hladnjak)
      2. prostorija za pripremu proizvoda (glavna prostorija)
      3. prostor za uskladištenje materijala za pakiranje (npr. ormar)
      4. prostor za pakiranje (stol)
      5. prostor za skladištenje gotovih proizvoda (vitrina, hladnjak)
      6. opremu za prikupljanje i čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (posebno označeni spremnici, zamrzivači)

      Rasječeno i mljeveno meso te mesni pripravci moraju odmah nakon proizvodnje biti upakirani u maloprodajna pakiranja i kao takvi stavljeni na tržište. Rasječeno meso mora se upakirati u maloprodajna pakiranja u slučaju kada se prodaje drugom subjektu u poslovanju s hranom, a u mesnici ga je dozvoljeno kupcu ponuditi neupakirano i upakirano. Uz ostale navode vezane uz označavanje, upakirani proizvodi moraju biti označeni evidencijskim brojem.

      Trupovi ili polovice zaklanih životinja mogu se rasijecati u objektu za preradu u vremenski odvojenom razdoblju od prerade mesa, a meso se do prodaje mora čuvati u hladnjači ili hladnjaku (u kojoj skladištimo i gotove proizvode). Sanitarni prostor za radnike te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela ako se nalazi u krugu objekta ili u sklopu tržnice.

      Proizvodima iz ovih mesnica mogu se opskrbljivati i drugi subjekti u poslovanju s hranom, a koji opskrbljuju krajnjeg potrošača, u količini do 25% od ukupne sirovine, a to je količina mesa dopremljena za potrebe objekta tijekom jedne godine.

      Osim navedenog mesnica mora ispunjavati i sljedeće zahtjeve:

      • Prostorije u kojima se posluje s hranom, prijevozna sredstva, svi predmeti, pribor i oprema s kojima hrana dolazi u dodir moraju biti čisti, održavani i u dobrom stanju.
      • Omogućiti provođenje dobre higijenske prakse, uključujući zaštitu od kontaminacije te osobito suzbijanje štetnika.
      • Osigurati prikladne uvjete za rukovanje i skladištenje pri kontroliranim temperaturama, a koji su dostatni za održavanje hrane na odgovarajućoj temperaturi koja se može pratiti i prema potrebi bilježiti.
      • Sanitarni čvor mora imati tekuću vodu i biti spojen na učinkoviti odvodni sustav te imati umivaonik za pranje ruku s toplom i hladnom tekućom vodom, sredstvima za pranje ruku i higijensko sušenje.
      • Mora biti osigurana primjerena i dostatna prirodna ili umjetna izmjena zraka.
      • Sustavi za odvod otpadnih voda moraju odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni. Prema potrebi mora se osigurati odgovarajući garderobni prostor za osoblje.
      • Sredstva za čišćenje i dezinfekciju ne smiju se skladištiti u prostorijama u kojima se rukuje hranom.
      • Iz prostorija u kojima se nalazi hrana moraju se, što je moguće prije, ukloniti otpaci hrane, nejestivi nusproizvodi i ostali otpad kako bi se izbjeglo njihovo gomilanje.
      • Voditi računa o izobrazbi/edukacijama.

      Zbog osiguranja sljedivosti potrebno je voditi i čuvati različite evidencije te propisno označavati sve proizvode uz navođenje evidencijskog broja objekta i za mesnice.

      Foto: Shutterstock

      Ambalaža i pakiranje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

      Materijal koji se upotrebljava za pakiranje i ambalažiranje ne smije biti izvor kontaminacije proizvoda. Ambalažu treba skladištiti na takav način da nije izložena kontaminaciji, a postupci pakiranja i ambalažiranja se moraju obavljati tako da se također izbjegne kontaminacija proizvoda.

      Materijal koji se upotrebljava za pakiranje i ambalažiranje ne smije biti izvor kontaminacije proizvoda. Zbrinjavanje ambalaže (primarne, sekundarne i tercijarne) koja se stavlja u prodaju u obliku prehrambenog proizvoda obavlja se sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i tretira se kao ambalažni otpad o čemu se više može pročitati na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (www.fzoeu.hr).  

      Označavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  

      Sva hrana, koja se stavlja u promet, mora biti označena oznakom (deklaracijom), bilo da se prodaje na kućnom pragu, tržnici, u trgovini ili prodajom na daljinu. Podaci o hrani trebaju biti napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, a višejezičnost je dopuštena. Oznaka (etiketa) treba biti čvrsto pričvršćena na ili za ambalažu. Sve informacije trebaju biti na vidljivom mjestu, jasno čitljive i neizbrisive. Visina slova treba biti jednaka ili veća od 1,2 mm, osim za ambalažu, čija je najveća površina 80 cm², tada visina slova mora biti jednaka ili veća od 0,9 mm.

      Pri označavanju zapakirane hrane obvezno je navođenje najmanje sljedećih podataka:

      • naziv hrane pod kojim se ista prodaje;
      • popis sastojaka (padajućim redoslijedom s obzirom na masu);
      • količina određenih sastojaka ili kategorija sastojaka (posebno istaknuti alergeni);
      • neto količina ili količina punjenja;
      • rok trajanja;
      • uvjeti čuvanja i upotrebe, gdje je to potrebno i ako mogu utjecati na trajnost hrane;
      • naziv i adresa proizvođača ili subjekta koji hranu pakira ili stavlja na tržište;
      • pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navođenja mogao krivo navoditi potrošača o pravom podrijetlu;
      • upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja;
      • stvarna alkoholna jakost za pića koja sadrže više od 1,2% vol. alkohola;
      • nutritivna deklaracija (postoje izuzeća: male količine hrane, neprerađeni proizvodi, prerađeni proizvodi koji sadrže samo jedan sastojaka, začinsko bilje, čajevi, ocat i sl.)
      • oznaka serije ili lota;
      • zemlja podrijetla glavnog sastojka hrane

      Postoje i specifičnosti dodatnog označavanja za pojedine vrste proizvoda (npr. brašno, ulje, voćni džemovi, želei, marmelade, pekmezi, octevi, vina, voćna vina, jaka alkoholna pića, konzervirano povrće, sirevi, mesni proizvodi i drugo). Te specifičnosti su propisane našim nacionalnim propisima odnosno Pravilnicima koje treba proučiti ovisno o kojoj vrsti prerade se radi.

      Uvjeti za registraciju seoskog turizma na OPG-u

      Važno je razlikovati dvije vrste usluga koje OPG može pružati odvojeno ili zajedno gostima u sklopu seoskog turizma, a to su turističke i ugostiteljske usluge. Objekt u kojem se pružaju turističke i ugostiteljske usluge na OPG-u funkcionalna je cjelina u kojem se, ovisno o vrsti, pružaju ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka uobičajenih za kraj u kojem se nalazi OPG, iz poljoprivrednih proizvoda pretežito vlastite proizvodnje, usluge smještaja te ostale usluge u funkciji turističke potrošnje.

      U pretežito vlastitu proizvodnju OPG-a spadaju:

      • poljoprivredni proizvodi proizvedeni na OPG-u koji pruža ugostiteljske usluge (ovi proizvodi se mogu nuditi samo ako su ispunjeni svi ostali uvjeti propisani za hranu – registracija ili odobrenje objekata za preradu)
      • poljoprivredni proizvodi kupljeni od drugih PG-a (koji su upisani u Upisnik i imaju sve potrebne registracije za proizvode koje prodaju)
      • nedrvni šumski proizvodi, samoniklo bilje, gljive, puževi, žabe, ribe i drugi vodeni i morski organizmi te divljač, koje član OPG-a ulovi, ubere ili kupi
      • Jela, pića i napici uobičajeni za kraj u kojem se nalazi OPG su proizvodi od pretežito vlastite proizvodnje i usluženi na tradicionalan način (domaća jela, pića i napici)

      Proizvodi za pripremu domaćih jela, pića i napitaka (brašno, riža, margarin, maslac, ulje, sol, svi začini, šećer, mineralna voda, čaj, kava i sl.) ne moraju biti iz pretežito vlastite proizvodnje.

      Turističke usluge

      Za turističke usluge (sudjelovanje u raznim radovima na gospodarstvu, iznajmljivanje prostora i opreme, vožnja kočijom, čamcem, biciklom, jahanje, pješačenje, aktivni i pustolovni turizam, edukativne i kreativne radionice i slično) nije potrebna posebna registracija niti minimalno tehnički uvjeti već se one pružaju u sklopu upisanih dopunskih djelatnosti u Upisniku OPG-a. Kod pružanja turističkih usluga aktivnog i pustolovnog turizma i za organizaciju manifestacija koje uključuju takve aktivnosti su propisani posebni uvjeti te posjedovanje certifikata/uvjerenja koje izdaje Stručno povjerenstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ili Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja. U slučaju neposjedovanja istog, može se angažirati osoba koja ima odgovarajuće domaće ili strano uvjerenje, odnosno certifikat kojim se utvrđuje sposobnost i razina vještine obavljanja aktivnosti.

      Ugostiteljske usluge

      Sukladno Zakonu u ugostiteljskoj djelatnosti OPG može pružati sljedeće ugostiteljske usluge:

      1. pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje za najviše 80 gostiju istodobno,
      2. usluživanje (kušanje) mošta, vina, voćnih vina, drugih proizvoda od vina i voćnih vina, jakih alkoholnih i alkoholnih pića te domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje u uređenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta, u zatvorenom, natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najviše 80 gostiju istodobno,
      3. smještaj u sobi, apartmanu, ruralnoj kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno za 20 gostiju istodobno, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti,
      4. smještaj u kampu i/ili kamp odmorištu s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u taj broj se ne ubrajaju djeca do 12 godina starosti,
      5. kapacitet u objektu za robinzonski smještaj se određuje prema broju gostiju koji mogu sigurno boraviti u njemu.

      Usluge se mogu pružati u više vrsta objekata do ukupno 80 gostiju istodobno. Sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na OPG-u (s prilozima) dozvoljeno je registrirati slijedeće vrste objekata na OPG-u: vinotočje, kušaonica, izletište, sobe, apartmani, ruralne kuće za odmor, kamp, kamp-odmorište i robinzonski smještaj.

      Foto: Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

      Koraci za registraciju ugostiteljskih objekata na OPG-u

      Najvažniji koraci koje treba slijediti za registraciju ugostiteljskih objekata na OPG-u:

      • zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga na OPG-u (Minimalno tehnički uvjeti koje izdaje nadležni županijski Ured za gospodarstvo)
      • on-line upis u Registar subjekata i objekata u poslovanju s hranom – objekti koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Državni inspektorat)
      • upis u Registar poreznih obveznika pri nadležnoj ispostavi porezne uprave u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti (bez obzira na visinu primitaka)
      • upis dopunskih djelatnosti u Upisniku OPG-a u nadležnom regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

      • objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge na hrvatskom jeziku, a može istodobno i na nekom drugom jeziku i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena (paušalno)
      • uz uvjete, sadržaj i cijenu usluga navesti i cijenu boravišne pristojbe
      • za svaku izvršenu uslugu korisniku izdati račun, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa (fiskalni račun)
      • omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama
      • istaknuti na ulazu u objekt radno vrijeme (najbolje navesti: uz prethodni dogovor)

      • izraditi normative namirnica, pića i napitaka kod usluga spravljanja i ponude hrane
      • kod pružanja usluga spravljanja i ponude hrane osigurati poštivanje zdravstvenih uvjeta za osobe (sanitarna knjižica i higijenski minimum)
      • vidno istaknuti na propisani način, natpis s oznakom vrste i kategorije objekta
      • vidno u objektu istaknuti oznaku o zabrani usluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadrže alkohol osobama mlađim od 18 godina
      • kod usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje voditi računa da su ispunjeni svi uvjeti propisani posebnim propisima o hrani – registracija ili odobrenje svakog objekata za preradu bilo koje hrane biljnog (Državni inspektorat) ili životinjskog podrijetla (Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane) koja se nudi gostima

      • te da su jela, pića i napitci uobičajeni za kraj u kojem se nalazi OPG
      • u objektu u kojem pružamo ugostiteljske usluge gostima treba osigurati sustav sljedivosti temeljen na načelima HACCP sustava (pisane procedure, planovi i evidencije), kako za ugostiteljski objekt tako i za ostale objekte koje imamo registrirane za preradu hrane
      • voditi popis gostiju, kod smještaja (e–vizitor)
      • osigurati goste od nesretnog slučaja kod pojedinih usluga (najbolje u svim slučajevima)
      • voditi evidenciju o pruženim uslugama OPG-a (u Agronet sustavu)

      Važno je redovito pratiti i informirati se o izmjenama propisa vezanih za proizvodnju hrane i pružanje usluga, a zbog odgovornosti koju OPG preuzima njihovom registracijom.

      Pročitajte još:

      Prerada ljekovitog i aromatičnog bilja

      Prethodni članak10 ključnih savjeta kako do drastičnog smanjenja troškova grijanja i hlađenja
      Sljedeći članakPrerada ljekovitog i aromatičnog bilja
      Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
      Rođena je u Splitu, a nakon završene srednje ugostiteljske škole u Sinju 1990. godine upisuje se na Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer stočarstvo gdje je diplomirala 1997. godine. Od 1999. godine radi kao stručni savjetnik za stočarstvo u Savjetodavnoj službi u Velikoj Gorici, a usko se specijalizirala za preradu mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima. Također je veliki dio svog vremena i rada posvetila udrugama proizvođača. OSOBNI PODACI Ime i prezime: Anđelka Pejaković Datum rođenja: 12. 10. 1970. Mjesto rođenja: Split RADNO ISKUSTVO 02. 06. 2014. – do danas, Savjetodavna služba 05. 07. 2012. – 01. 06. 2014. Poljoprivredna savjetodavna služba (od 05.07.2012. do 06.05.2013. na dužnosti pomoćnice ravnateljice PSS) 01. 01. 2011. – 04. 07. 2012, HPK, Javna poljoprivredna savjetodavna služba 15. 09. 1999. – 31.12.2010., Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, savjetnik 15. 03. 1998. – 06.05. 1999., BETA COMMERCE d.o.o., voditelj marketinga ŠKOLOVANJE Listopad 1990 - rujan 1997, Zagreb, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zvanje: diplomirani inženjer agronomije – smjer stočarstvo Rujan 1984 – lipanj 1988, Sinj, CUO Sinj, Ugostiteljsko turistička škola, zanimanje: samostalni konobar Rujan 1977 – lipanj 1984, OŠ Han USAVRŠAVANJE godina, mjesto, ustanova, područje 2000. Zagreb - Sljeme, Agronomski fakultet i HZPSS, Uvjerenje o pohađanju tečaja „Proizvodnja i korištenje travnjaka“ 2000. Stubičke toplice, HZPSS, Potvrda o završenom temeljnom tečaju za poljoprivredne savjetnike 2001. Zagreb - Sljeme, Agronomski fakultet i HZPSS, Uvjerenje o pohađanju tečaja „Proizvodnja i korištenje krmnog bilja na oranicama“ 2004. Stubičke toplice, HZPSS, Potvrda o završenom tečaju savjetničkih metoda i vještina 2004. Sv. Ivan Žabno, Veepro Holland, Certifikat o završenom međunarodnom tečaju „Menagement mliječnih farmi“ 2005. Vrbovec, Agronomski fakultet i HZPSS, Certifikat za uspješno završen praktični i teoretski program „Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih uređaja“ 2006. Zagreb, Agronomski fakultet i Zagrebačka županija, Certifikat za uspješno završen i položen teoretski i praktični program „Proizvodnja sira na OPG-u“ 2007. Karlovac, HZPSS i Agronomski fakultet, Certifikat za uspješno završen i položen teoretski i praktični program „Specijalno sirarstvo“ 2010. Zagreb, Savez Udruga malih sirara RH „SirCro“, Potvrda o završenom tečaju Dobre higijenske prakse u preradi mlijeka na OPG-ima 2011. Karlovac, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, potvrda o stručnom usavršavanju „Andragoški modeli podučavanja“ OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 1999. vozačka dozvola B kategorije 2001. osposobljena za obavljanje UO svinja STRANI JEZICI Poznavanje engleskog jezika RAČUNALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Svakodnevno korištenje Interneta i Microsoft Officea (Word, Excel, PowerPoint) OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI (socijalne, organizacijske, tehničke i sl.) Timski rad, organizacija raznih događanja, izrada raznih kataloga i brošura, mogućnost održavanja praktičnih radionica iz područja sirarstva. DODATNE INFORMACIJE 2001. objavila Brošuru "Uzgoj svinja na otvorenom" 2006. položen državni stručni ispit 2008. dobila Priznanje HZPSS za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetodavstvu 2015. dobila priznanje Savjetodavne službe za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju • Sudjeluje kao vanjski predavač u obrazovanju odraslih za zanimanje mljekar-sirar. • Sudjeluje u provođenju projekta „Ceste sira Zagrebačke regije” kao voditelj projekta. • Sudjeluje u provođenju projekta „Očuvanja proizvodnje tradicionalnih zagrebačkih proizvoda - svježeg kravljeg sira i vrhnja te zaštita robne marke “ZG Sirek” kao koordinator projekta. • Sudjelovala u projektu: IPA Componenta IV – Ljudski potencijali – Modernizacija programa obrazovanja odraslih za zanimanje mljekar-sirar. • Sudjeluje i završila više lokalnih projekata za sirarske i uzgojne Udruge Grada Zagreba i Zagrebačke županije. • Jedan od autora “Vodiča dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”. • Sudjelovala na više radionica i savjetovanja (Savjetovanje malih sirara, Uloga cjeloživotnog obrazovanja u zapošljavanju seoskih žena u prehrambenom sektoru, Simpozij mljekarskih stručnjaka, Konferencija o sigurnosti hrane, Savjetovanje ovčara i kozara, Best praktices in cattle, sheep and goat production ensuring market access for small scale farmers for Central and Eastern Europen Countries, Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika, The role of agricultural advisory in the new CAP reform, itd.) • Sudjeluje posljednjih 10 godina kao predavač na raznim stručnim predavanjima i skupovima. • Organizator dvadesetak stručnih putovanja za poljoprivrednike u zemlji i inozemstvu. • Sudjelovala na više stručnih, studijskih putovanja u inozemstvu. • Član nekoliko Povjerenstava na državnoj i lokalnoj razini. • Sudjelovala u osnivanju i radu nekoliko strukovnih Udruga (tajnik 2 sirarske Udruge i Saveza) Udana i supruga dvoje djece.