Ovce su, uz krave i koze, najvažniji domaći preživači u svijetu. Ljudi ih uzgajaju zbog mesa, vune i mlijeka već tisućama godina. No, da bi bilo proizvodnje, mora biti i razmnožavanja.
Reprodukcija ovaca zanimljiv je prirodni proces koji uključuje niz hormonalnih i fizioloških promjena te promjena u ponašanju, a dobro razumijevanje tog ciklusa ključno je za uspješan uzgoj i brigu o stadu. Većina pasmina ovaca su sezonski poliestrične životinje što znači da pokazuju izražen spolni ciklus u određeno doba godine.
Spolna zrelost i ciklusi
U rasplodnoj sezoni ovce imaju više spolnih ciklusa. Spolna aktivnost počinje kad se dani skrate (a produži noć), obično krajem ljeta ili početkom jeseni te kod većine pasmina traje od rujna do veljače, iako postoje razlike ovisno o geografskoj širini i pasmini. Spolni ciklus u ovaca traje u prosjeku 17 dana (raspon 14–19 dana), s fazom estrusa (spolne prijemčivosti) koja traje 24 do 36 sati. Tijekom estrusa ovca prihvaća ovna i pare se. Kad dođe do parenja, u tijelu ovce se događa ovulacija (otprilike 24–30 sati nakon početka tjeranja), tj. ispušta se jajašce koje čeka da ga oplodi spermij.
Spolna zrelost kod ovaca obično nastupa između 5. i 12. mjeseca života, ovisno o pasmini, prehrani i uvjetima uzgoja. Kod većine mesnih pasmina preporučuje se da se ovce ne pare prije nego dostignu 60–70% tjelesne mase odraslih jedinki svojstveno za pasminu, kako bi se izbjegli problemi tijekom gravidnosti i pri porođaju. Ovnovi postaju spolno zreli nešto ranije, ali se za reprodukciju obično koriste nakon navršene godine dana. Jedan ovan se u prirodnom pripustu može uspješno pariti s 30–50 ovaca tijekom sezone.
Od parenja do janjenja – put od pet mjeseci
Gravidnost kod ovaca traje prosječno oko 5 mjeseci ili 147 (144 do 152) dana, ovisno o pasmini i broju plodova. Ovce često nose blizance (neke i više plodova), osobito pasmine selekcionirane za višestruke porođaje (npr. romanovska, finska ovca). Plodnost ovaca mjeri se brojem janjadi po ovci godišnje, a optimalne vrijednosti se kreću između 1,5 i 2,0. Tijekom gravidnosti potrebno je osigurati pravilnu prehranu, osobito u posljednjem tromjesečju kad plod(ovi) najviše rastu. Nedostatak energije i bjelančevina u tom stadiju može dovesti do metaboličkih poremećaja, problema pri porođaju i male porođajne mase janjadi.
Porođaj kod ovaca je obično brz i bez komplikacija, traje između 30 minuta i jednog sata po janjcu. No, ipak je ponekad potrebna intervencija kod teškog porođaja. Ovce su, kao i većina biljojeda, razvile sposobnost brzog janjenja jer su u prirodi bile izložene grabežljivcima pa je vrijeme porođaja evolucijski skraćeno. Neposredno nakon porođaja važno je omogućiti brz kontakt majke i janjeta te unutar prvih nekoliko sati osigurati unos mljeziva.
Mljezivo – prva zaštita novorođenog janjeta
U sat vremena nakon porođaja janje već pokušava ustati i sisati, a majka ga čisti (liže) te ga prepoznaje po mirisu. Mljezivo ili kolostrum je prvo mlijeko koje ovca proizvede, a iznimno je važno jer sadrži protutijela i hranjive tvari koje štite janje od bolesti u prvim danima života. Ako janje ne dobije mljezivo u prvih nekoliko sati, njegov opstanak je upitan. Upravljanje rasplodnjom obuhvaća planiranje parenja, sinhronizaciju spolnog ciklusa, izbor ovnova te kontrolu zdravlja spolnog sustava. Metode poput izvansezonskog parenja, hormonske sinhronizacije i umjetnog osjemenjivanja sve se više koriste kako bi se povećala proizvodnja i omogućilo preciznije planiranje janjenja.
Selektivni uzgoj također igra važnu ulogu u unaprjeđenju reproduktivnih osobina, poput povećane plodnosti, kraće sezonalnosti i boljeg majčinskog instinkta. Reprodukcija ovaca je složen proces pod utjecajem brojnih unutarnjih i vanjskih čimbenika. Učinkovito upravljanje reprodukcijom zahtijeva razumijevanje spolnog ciklusa, pravilnu prehranu, selekciju i pravovremenu veterinarsku skrb. Napredne reproduktivne tehnologije i genetski odabir omogućuju povećanje produktivnosti i ekonomičnosti ovčarske proizvodnje, osobito u intenzivnim sustavima uzgoja.
