Na natjecanju u Nadinu za titulu najboljih konkuriralo je 180 mladih vina i 95 uzoraka maslinovih ulja. Zašto su posebno ocjenjivane autohtone sorte maraština, plavina i oblica?

Od ukupno 180 mladih vina i 95 uzoraka mladih maslinovih ulja koliko ih je pristiglo na 17. Degustaciju u Nadin, dva proizvođača imaju najviše razloga za zadovoljstvo. Prvi je Trifun Poljak, vlasnik Vinarije Poljak u Diklu. Njegov Cabernet sauvignon najbolje je ocijenjen u kategoriji crnih vina. K tome, s osvojenih 89 od 100 mogućih bodova isto vino je ujedno i šampion cijele manifestacije.

Nagrade za najbolje

Znao sam da imam kvalitetno vino, ali biti apsolutni pobjednik u jakoj konkurenciji više je nego  ugodno iznenađenje. San snova, kaže Poljak. On je zapravo ponovio prošlogodišnji uspjeh kad je njegov Syrah bio također najbolji. Ovaj put, uz titulu apsolutnog šampiona manifestacije, ovaj uspješni vinar, osvojio je još tri medalje. Dvije zlatne za crna vina Syrah i Merlot i srebro za Pošip.

Šampion Trifun Poljak s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom

Uz Poljaka, dvije titule osvojio je i OPG Radoslava Bobanovića i to za najbolje ocjenjeno vino Plavinu, ali i mlado ekstra djevičanski maslinovo ulje od sorte Oblica. „Kad se hoće sve se može“, nije krio zadovoljstvo Bobanović. Nisu ga obeshrabrili ni problemi u koje je zapala PZ Masvin u stečajnom postupku.

Navedimo i ostale nagrađene vinare i maslinare. Najbolje ocjenjeno bijelo vino ovogodišnje berbe je Žlahtina, vlasnika Darka Mandića, Udruge Belica iz Kastava . Najbolje mlado vino Rosse, ima novoosnovana PZ Ravni kotari, Benkovac, koja okuplja 18 proizvođača grožđa sa benkovačkog područja. Nagradu za najbolju mladu Maraštinu dobio je OPG Rajko Arbanas iz Smilčića.

Radoslav Bobanović – najbolja Oblica i Plavina

Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje od sorti leccino, picholine, coratina, s osvojena 104,3 boda ima Niko Buterin iz Paljuva. Slijedi OPG Mate Dušević, Ljubač, čije višesortno ulje je osvojilo 103,95 bodova. Zlatnu medalju i treće mjesto osvojila je OPG Garmica, iz Starog Grada na Hvaru, a najbolje ekološko ekstra djevičansko ulje od sorti Oblica i Leccino ima Svemir Vrsaljko iz Nadina. Za najbolje EDMU srednjih svojstava od Oblice, Bijelice i Lastovke nagrađen je OPG Čelini, vlasnika Tomislava Čudine iz Pakoštana, a Maša Brzoja iz Nadina ima najbolje ulje blagih svojstava od autohtone Oblice.

Prvo kušanje Galca i Dugoveza

Proglašenju rezultata prethodila su stručna predavanja. O oplemenjivanju zadarskih sorti vinove loze govorio je prof. dr. sc. Edi Maletić, profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Uz domaći Galac i Dugovez, kušana su i vina od introduciranih sorti porijeklom iz Francuske i Španjolske. O aktualnom stanju u maslinarstvu Zadarske županije, posebno o različitim intenzitetima rezidbe masline te o Central – BIC projektu valorizacije autohtonih sorti masline, govorio je doc. dr. sc. Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Pozornost je privuklo i predavanje magistra agronomije Tonija Družijanića o tome kako različite vrste tla utječu na zdravlje maslina i kvalitetu ulja.

Dobiveno 1096,5 hektolitara ulja

Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ovogodišnji urod maslina na području Zadarske županije slabiji je za 45 posto nego prethodne godine. Prema dostupnim podacima Savjetodavne službe Zadarske Županije ukupno je pobrano oko 6450 tona ploda od čega je dobiveno 1096,5 hektolitara maslinovog ulja, s prosječnim randmanom od 17 posto.

Nakon svih provedenih analiza za uzorke koji su pristigli na ocjenjivanje u Nadin, članovi Profesionalnog panela Udruge senzorskih analitičara maslinovog ulja Olea Zadar objavili su sljedeće rezultate: 92 posto ulja svrstano je u kategoriju ekstra djevičanskih maslinovih ulja, 6 posto je djevičanskih, a samo su dva uzorka ocijenjena kao djevičansko maslinovo ulje lampante. Preračunato, od ukupno 69 ekstra djevičanskih 38 ih je zlatnih, 21 srebrna i 10 brončanih. Od ostala 23 ulja njih 18 dobila su diplome za ekstra djevičanska ulja, a osam diplome za sudjelovanje.

Bolesti i mane vina

Za razliku od maslinarske, za vinogradarsku godinu uvjeti su bili povoljniji. Tijekom većeg dijela vegetacije, na području naše županije, imali smo vrlo povoljne uvjete, što je u startu davalo razloga za optimizam. Zdravstveno stanje grožđa bilo je relativno lako očuvati, naravno uz pravilnu i pravovremenu zaštitu nasada, kaže Marina Pavlović, diplomirana inženjerka agronomije koja je ujedno i predsjednica Komisije za ocjenjivanje vina.

Podsjetila je da je ljeto, kao i posljednjih nekoliko godina, obilježila visoka temperatura i suša. Zbog toga je berba nekih ranijih sorata ponovno započela ranije nego što je uobičajeno. Međutim, početkom rujna uslijedila su kišna razdoblja koja su poremetila uobičajeni tijek dozrijevanja.

Posljedica toga, podsjeća Pavlović, bilo je neujednačeno dozrijevanje bobica te usporeno nakupljanje šećera, što se odrazilo i na strukturu vina. Rezultat toga su nešto laganija vina, slabije strukture i aromatike. Crna vina su nešto slabijeg intenziteta boje te im nedostaje punoće karakteristične za tipične stilove našeg područja.

Unatoč izazovima, na ovogodišnju manifestaciju pristigao je čak veći broj uzoraka nego lani – ukupno 180 vina, od čega 102 bijela, 14 rosea i 64 crna vina. Vina su ocjenjivanja prema OIV metodi do 100 bodova. U zasebnoj kategoriji su cjenjena vina Plavina i Maraština, kako bi se dao značaj autohtonim sortama.

Nažalost, dio uzoraka nije zadovoljio minimalne kvalitativne zahtjeve zbog prisutnosti bolesti i mana, otkriva Pavlović.

Najčešći su problemi bili oksidacija, octikavost, acetatni miris, sumporovodik i drugi reduktivni tonovi. Kod pojedinih vina ove su mane slabijeg intenziteta pa se pravilnim enološkim zahvatima još može poboljšati njihova kvaliteta, dok je kod drugih, nažalost, već prekasno, smatra Marina Pavlović. Na kraju je zaključila ova godina možda nije za pamćenje, ali sigurno će dati nekolicinu vina visoke kakvoće, pod uvjetom da ih se stručno i pažljivo odnjeguje do kraja.

Dodajmo još da su i ove godine autohtone sorte vina maraština i plavina, te ulja od oblice, posebno ocjenjivane i nagrađene, kako bi se poticala njihova proizvodnja.

Tražilo se mjesto više

Fešta u Nadinu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, i ove godine, uz natjecatelje, okupila je brojne ljubitelje vina i ulja. Dvorana u Domu bila je pretijesna pa se, kao i lani, uz dom , podigao i veliki šator koji je također bio popunjen do posljednjeg mjesta. Uz članove Bratovštine hrvatskih vinarskih vitezova, gradonačelnika Grada Benkovca Tomislava Bulića i županijskog pročelnika Daniela Segarića, nazočili su Ivan Mesić, predsjednik Saborskog odbora za gospodarstvo, Tugomir Majdak, državni tajnik, izaslanik ministra poljoprivrede i Frane Tokić, državni tajnik Ministarstva demografije.

Svima se zahvalio poznati nadinski vinar Željko Vrsaljko, koji je ujedno i predsjednik Inicijativnog odbora čiji članovi Denis Ožaković, Tomislav Škaulj, Elvis Nimčević, Denis Plastić i Krešimir Marić su i ove godine učinili sve za uspjeh 17. degustacija mladih vina i maslinovih ulja u Nadinu. Uz ostalo, organizirali su i humanitarnu akciju. Pet nadinskih vinara i jedan uljar donirali su svoje proizvode, a ukupan prihod namijenjen je jednoj potrebitoj obitelji s benkovačkog područja.

Podsjetimo još da je ova nadinska manifestacije prva u Hrvatskoj objedinila natjecanje vinara i maslinara, što je Nadinm na čijem je području impresivnih 320 ha vinograda, pozicioniralo na vinsko-maslinarsku kartu kao domaćina jedne od najmasovnijih smotri i okupljanja vinara i maslinara, osobito ako se uzme u obzir kako Nadin nosi epitet “naj eko sela” u Hrvatskoj, jer je mnoštvo vinogradara i maslinara na ovom području odlučilo svoju budućnost tražiti u eko proizvodnji.  Nije falilo  „ni tičjeg mlika“ Od fritula do vojničkog graha s kobasicama i odojka s ražnja uz kojega je posluženo domaće kiselo zelje začinjeno mladim uljima da bi se sve zajedno zalijevalo mladim vinima. Uz pjesmu Tedija Spalata fešta je potrajala dugo u noć i nitko iz Nadina, kao ni inače,  nije otišao ni gladan ni žedan.

Foto: Nedjeljko Jusup

Prethodni članakMinistar Vlajčić uručio ugovore o dodjeli gotovo 4 milijuna eura bespovratnih sredstava
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.