U razdoblju od siječnja do rujna 2025. godine prosječne otkupne cijene kravljeg mlijeka na razini Europske unije bile su među najvišima u posljednjih nekoliko godina. Međutim, od rujna 2025. bilježi se silazni trend cijena, koji se postupno nastavio do kraja godine.
Za razliku od većine država članica EU-a, otkupne cijene kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u navedenom razdoblju nisu pratile rast europskog prosjeka, već su se zadržale na razinama usporedivima s cijenama iz 2024. godine. Posljedično, krajem 2025. godine prosječne otkupne cijene na razini Europske unije bile su za 7,5 % niže u odnosu na rujanske razine, što potvrđuje izraženiji pad cijena na zajedničkom tržištu. U prosincu 2025. godine prosječna otkupna cijena kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj iznosila je 51 €/100 kg, čime je bila 3,3 % viša od prosjeka Europske unije.
Time se Hrvatska, u usporedbi s ostalim državama članicama, svrstala u skupinu zemalja srednjeg cjenovnog ranga. Više prosječne otkupne cijene zabilježene su u državama poput Češke, Grčke, Španjolske, Italije, Cipra, Malte, Austrije, Finske i Švedske. Prema dostupnim tržišnim pokazateljima i očekivanjima, u siječnju 2026. godine na domaćem tržištu predviđa se blagi rast prosječne otkupne cijene kravljeg mlijeka, što bi moglo pozitivno utjecati na prihodovnu stabilnost proizvođača u kratkoročnom razdoblju.
Otkup mlijeka raste, a isporučitelja sve manje
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u 2025. godini u Republici Hrvatskoj otkupljeno je ukupno 382,5 tisuća kilograma mlijeka, što predstavlja povećanje od 1,02 % u odnosu na prethodnu godinu.
Nastavlja se rastući trend otkupa mlijeka koji je prisutan posljednje tri godine, unatoč činjenici da se broj isporučitelja mlijeka kontinuirano smanjuje. U studenome 2025. godine evidentirano je 2.165 isporučitelja mlijeka, što je 10,13 % manje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Istodobno, prosječna mjesečna isporuka mlijeka po isporučitelju tijekom 2025. godine porasla je za 9 do 17 %, što upućuje na daljnju koncentraciju proizvodnje i jačanje većih, tržišno orijentiranih gospodarstava. Kvaliteta mlijeka i dalje ostaje na visokoj razini, pri čemu udio kravljeg mlijeka 1. razreda kontinuirano premašuje 94 %.
Prema evidencijama Ministarstva, izravna prodaja i prerada kravljeg mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima u 2025. godini bilježi pad u odnosu na prethodne dvije godine. U razdoblju od jedanaest mjeseci ukupno je izravno prodano ili prerađeno oko 10,5 tisuća kilograma mlijeka, što upućuje na smanjenje tog oblika plasmana. S druge strane, vanjskotrgovinska razmjena i dalje pokazuje izraženu ovisnost o uvozu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih deset mjeseci 2025. godine u Hrvatsku je uvezeno 210 tisuća tona mlijeka i vrhnja u vrijednosti od 150 milijuna eura. Količinski je uvoz neznatno veći nego u 2024. godini, dok je vrijednosno porastao za 6,9 %.
Najveći udio u vrijednosti uvozu i dalje zauzima sir, čiji je uvoz iznosio 43 tisuće tona, u vrijednosti od 218,4 milijuna eura, što predstavlja količinski rast od 1,2 %. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih prerađevina u deset mjeseci 2025. godine rezultirala je deficitom u vrijednosti od 330,6 milijuna eura, što je 9,1 % više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iznimku predstavlja razmjena mlaćenice, jogurta, kefira i kiselog mlijeka, gdje se i dalje ostvaruje pozitivna bilanca. U tom segmentu izvezeno je oko 13 tisuća tona proizvoda u vrijednosti od 19,3 milijuna eura, čime je ostvaren suficit od 7,6 milijuna eura.
