Kao članica Europske unije, ali i monetarne unije – eurozone, Hrvatska se može uspoređivati u različitim pokazateljima s ostalim državama članicama za koje vrijedi načelo slobodnog zajedničkog tržišta, bez carina u unutarnjem prometu svih roba, pa tako i poljoprivrednih proizvoda. Neke države prije ulaska u EU bolje su se pripremile i zaštitile domaće proizvođače, nego što se to pokazalo u slučaju Hrvatske.
Bojkot trgovačkih lanaca u Hrvatskoj otvorio je pitanje mogu li potrošači utjecati na smanjenje cijena koje su uvođenjem eura, ratom u Ukrajini i postpanedemijskoj gospodarskoj i energetskoj inflaciji, značajno porasle u Hrvatskoj koja je i u ovu godinu ušla s teretom inflacije koji je među najvećima u Europskoj uniji. Tako je zabilježeno da je Hrvatska u prosincu imala četvrtu najvišu stopu inflaciju od 27 članica EU. Prema projekcijama ekonomskih analitičara, inflacija će ove godine nastaviti usporavati, i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, no u dinamičnom geopolitičkom ozračju u svijetu, primjerice Trumpovim nepredvidljivim uvođenjem ili prijetnjama carinama, teško je reći hoće li doći do stvarnog usporavanja inflacije.
Hrvatska pod većim udarom poskupljenja
Prema podacima Eurostata, kako prenosi Telegram, na jedinstvenom tržištu Europske unije inflacija nije u svim državama članicama slična, štoviše, razlike su prilično velike. Od srpnja 2021. do kraja prošle godine cijena hrane porasla je u Francuskoj i Finskoj oko 20 posto; u Estoniji, Latviji i Litvi oko 50 posto, a najgore je prošla Mađarska gdje je hrana poskupjela 60 posto. U Hrvatskoj je hrana u prosincu prošle godine u prosjeku bila 42 posto skuplja nego u srpnju 2021. što je oko 9% više od prosjeka Europske unije ili od susjedne Slovenije, što znači da je Hrvatska bila pod većim udarom poskupljenja hrane nego Slovenija, ali slabijim nego Mađarska.
Uz podatke o kretanju potrošačkih cijena, Eurostat nudi i one o kretanju cijena u cijelom lancu opskrbe hranom, dakle o rastu proizvođačkih cijena u poljoprivredi i u prehrambenoj industriji te o uvoznim cijenama hrane. Tu se krije dio objašnjenja za razliku cijena u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Hrvatska je specifična po tome što su proizvođačke cijene u poljoprivredi i prehrambenoj industriji rasle sporije nego u većini članica. S druge strane, uvozne cijene hrane rasle su dvostruko brže od cijena domaćih proizvođača. Takva razlika ne postoji ni u članicama s jačom inflacijom od Hrvatske, ni u onima gdje je inflacija slabija.
Slovenija je imala znatno manji kumulativni rast cijena hrane od Hrvatske, a Mađarska znatno veći. Slovenija i Hrvatska su članice eurozone, Mađarska nije. Usto, s obzirom na svoju ekonomsku moć, Mađarska i Slovenija imaju stabilniju poljoprivredu od Hrvatske.
Hrvatski poljoprivrednici opet prošli lošije
Proizvođačke cijene u poljoprivredi u Hrvatskoj bile su u prosincu prošle godine 29 % više nego u srpnju 2021., u Sloveniji je to 38 %, a u Mađarskoj 45 %. Cijene u hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji porasle su 26 %, u Sloveniji 39 %, a u Mađarskoj čak 64 posto. I Slovenija i Mađarska imale su dakle znatno veći rast proizvođačkih cijena od Hrvatske, pa su njihovi proizvođači bolje prošli u vrijeme visoke inflacije.
Uvozne cijene su u prosincu u Hrvatskoj bile 53 posto više nego u srpnju 2021., u Sloveniji su bile 35 posto više, a u Mađarskoj čak 63 posto. Dakle, Slovenija je uz znatno veći rast cijena svojih poljoprivrednika i proizvođača, i osjetno niže uvozne cijene od Hrvatske, uspjela imati slabiji rast cijena hrane. Mađarska je u cijelom lancu, od poljoprivrednika do uvoznika, imala veći rast cijena, pa je logično i da ima višu inflaciju, zaključuje se u Telegramu.
No, i u Mađarskoj i Sloveniji uvozne cijene rasle su otprilike jednako koliko i cijene tamošnjih proizvođača. U Hrvatskoj su uvozne cijene rasle dvostruko više od cijena domaće prehrambene industrije i gotovo dvostruko više od cijena u poljoprivredi. To sugerira tko je profitirao od rasta cijena hrane. To sasvim sigurno nisu domaći poljoprivredni proizvođači.
Izvor: telegram.hr
