Velika većina agrotehničkih zahvata u pravilu uključuje rad ljudi i strojeva. A rad ljudi i strojeva znači troškove koji vrlo često čine od 20 do 50% svih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji. U konačnici, kad uračunamo učinke, dobijemo i trošak određene operacije po hektaru. Iz tog razloga za svakog poljoprivrednika bitno je da razumije kako izračunati svoje troškove, jer tek tako do kraja može razumjeti svoju profitabilnost. Ako poljoprivrednik ne razumije svoju profitabilnost, kako će znati svoju sposobnost investiranja i zaduživanja?

U poljoprivrednom poslovanju, ako ne uračunamo sve troškove koje imamo na proizvodnji nekog poljoprivrednog proizvoda, možda ćemo donijeti pogrešan zaključak da nam je neka proizvodnja profitabilna – a nije jer nismo računali amortizaciju ili održavanje strojeva. Ili ćemo platiti uslugu više nego što bi trebali jer nemamo brojke za pregovore? Ili ćemo donositi odluke o novim proizvodnjama na temelju osjećaja? (Umjesto na temelju izračuna gdje nam brojke mogu dati podlogu za odluke.)

Brojke pomažu u donošenju boljih  poslovnih odluka

U ovom broju Gospodarskog lista bavit ću se kalkulacijama troškova strojeva. Oni se sastoje od amortizacije stroja i priključka, sati rada, troška kapitala, cijena goriva i troškova održavanja.

Primjetit ćete da se ja volim izražavati brojkama. Brojke pomažu u donošenju poslovnih odluka – za većinu svakodnevnih odluka u proizvodnji trebat ćete brojke. Ovo su neke od odluka koje su meni uštedile tisuće EUR u proizvodnji badema: koja je kombinacija gnojiva jeftinija? Koji mi je povrat investicije za malčer s bočnim diskom za međurednu obradu (umjesto rada sa unutarrednom rotodrljačom)? Koji preparat kupiti s obzirom na cijenu i postatak aktivnih tvari? Ako investiram u pogon za krckanje badema, na mojim proizvodnim količinama, u kojem ću vremenu vratiti ulaganje s obzirom na cijene usluga krckanja na tržištu? Brojke su dobre, jer brojke vas tjeraju na razmišljanje. I pomažu donijeti bolje poslovne odluke.

Kod izračuna troška strojeva, metodologija izračuna je ista bez obzira je li riječ o radu utovarivača, traktora, kombajna, kamiona ili bagera. I bez obzira rade li na dizel, struju ili plin. Ja koristim u svojim primjerima traktor, ali na isti način možete izračunati i troškove rada kombajna ili nekog drugog stroja kojeg koristite u proizvodnji.

Od čega se sve sastoji stavka rada strojeva?

Sastoji se od cijena sata stroja (satne amortizacije), potrošenog goriva (energije), bruto cijene sata rada čovjeka koji ga koristi, održavanja stroja i troška kapitala. Objasnit ću svaku kategoriju detaljno – cilj mi je da uz pomoć mojih objašnjenja možete sami napraviti i svoje računice.

Satna amortizacija: to je trošak sata rada nekog stroja. Kako odrediti tu vrijednost? Naizgled je jednostavno – kupili ste novi traktor od 100 KS za 50.000 EUR, očekujete ga koristiti 10 godina ili 12.000 sati, i očekujete da ćete ga tada prodati sa ostatkom vrijednosti od 14.000 EUR. To znači da vas je tih 12.000 sati rada koštalo 36.000 EUR, odnosno da vas je sat njegova rada koštao 3 EUR (zvuči jako malo, jel’ da?)

Amortizacija postaje malo kompliciranija za izračun kad se radi o rabljenim strojevima. Evo primjera: Kupili ste traktor od 100 KS star 5 godina s 5000 sati za 34.000 EUR. Koristit ćete ga do 12.000 sati, kad ćete ga prodati za 14.000 EUR. To je trošak satne amortizacije od 20.000 EUR/7000 sati = 2,9 EUR/sat. Opet smo (očekivano) na sličnom iznosu troška po satu kao kod novog stroja (3 EUR/sat). Sličan trošak satne amortizacije novog i rabljenog stroja je logičan i očekivan, jer strojevi gube na vrijednosti upravo ovisno o tome koliko su korišteni. Odnosno koliko su amortizirani. Amortizacija je zapravo mjera koliko trošite neki stroj. Ako imate traktor s kojima radite 1200-1500 sati godišnje, logično je njegovu amortizaciju procijeniti na 10-ak godina (odnosno 12.000-15.000 radnih sati).

Evo još nekih primjera troška satne amortizacije raznih vrsta strojeva:
  • Traktor 500 KS: 350.000 EUR, 10 godina korištenja, 10.000 sati, ostatak vrijednosti 100.000 EUR. Satna amortizacija traktora je 25 EUR/h.
  • Teleskopski utovarivač 100 KS: 100.000 EUR, 10 godina korištenja, 12.000 sati, ostatak vrijednosti 16.000 EUR. Satna amortizacija utovarivača je 7 EUR/h.
  • Kombajn od 400 KS. 250.000 EUR, 10 godina korištenja, 4.000 sati vršalice, ostatak vrijednosti 50.000 EUR. Satna amortizacija kombajna je 50 EUR/h.

Potrošena energija za pokretanje stroja: kod strojeva u poljoprivredi se uglavnom radi o dizel motorima, ali ponekad je pogon i električni (npr. neki mlin koji melje kukuruz) ili plinski (npr. za kotao s parom za neki proces prerade).

U primjeru rada s dizel motorima, ako naš traktor troši prosječno 8 litara/sat, po cijeni plavog dizela od 0,70 EUR/litri, radi se o trošku od 5,6 EUR/sat.

U drugom primjeru, ako naš mlin u svom radu troši 22 kW električne energije, tada je cijena energije 22 kW x 0,11 EUR/ kWh=2,42 EUR/sat. Ipak, trošak električne energije za taj mlin je veći, jer postoje još naknade za distribuciju i obnovljive izvore energije koje treba nadodati na navedeni trošak. Kao i PDV ako poljoprivrednik nije u sustavu PDV-a.

Trošak kapitala

Uzmimo jednostavnu računicu po kojoj uzimate kredit na 5 godina i 5% kamate, bez naknade. Bankovni izračuni kažu da za svaki EUR koji ste posudili od banke plaćate u konačnici oko 13 centi kamata. To znači da vas u konačnici traktor iz gornjeg primjera košta za taj iznos više – to je u mojim izračunima stavka koju zovem trošak kapitala. Što ako uzmete kredit na 10 godina i 5% kamate? – trošak kapitala je čak 25 centi za svaki posuđeni EUR. 10 godina i 7% kamate – čak 40 centi za svaki posuđeni EUR.

Za prvi izračun (5g, 5%),  za traktor od 100 KS iz gornjeg primjera znači 0,4 EUR/satu troška kapitala.

Trošak rada

Ova stavka je jednostavna za izračunati – ako plaćate radnika 7 EUR/sat neto, to bi značilo da su vam ukupni troškovi oko 11.5 EUR/sat nakon što platite poreze, doprinose, zdravstveno i mirovinsko. Vodite računa da je čovjek prosječno 15% svog vremena na godišnjem ili bolovanju. Iz tog razloga, u svojim kalkulacijama ne računam 11.5 EUR/sat, nego 13.2 EUR/sat.

Foto:Shutterstock

Bez obzira radite li sami ili plaćate traktorista, ja uvijek računam ovaj trošak u kalkulaciji proizvodnje. Razlog je jednostavan, a to je što biste, da radite za nekog drugog, bili plaćeni za to što radite. Zašto onda ne biste i sami sebe platili? Na ovaj način vrednovat ćemo rad, bez obzira čiji on bio. Uvijek u svojim edukacijama nastojim da naši poljoprivrednici razlikuju sebe kao radnika i sebe kao poljoprivrednog poduzetnika. Ovaj prvi ne treba znati računati. Ovaj drugi mora znati računati, pregovarati, biti psiholog, meteorolog, pravnik…


Trošak održavanja

Ovo je stavka koja je najsloženija za izračunati. Razlog za to je taj što su obično održavanja kod ovakvih strojeva teška za planirati. Imate neki dio redovnih servisa, prvih nekoliko godina u pravilu nemate većih problema, a kako se traktor bliži 10.000 sati kreću i prvi ozbiljniji kvarovi. Dalje, puno toga ovisi o tlu, stanju lenija, traktoristu…

Bazirano na mojim vlastitim iskustvima (10 g. podaci na bazi desetaka strojeva) i podacima od trgovaca mehanizacije, za troškove održavanja strojeva koji imaju motore i obavljaju teške poslove (traktor) koristim iznos od 4% troškova novog stroja godišnje, gledajući prosječni životni vijek od 15.000 sati i 10 godina eksploatacije. To bi značilo da traktor iz gornjih primjera vrijednosti 50.000 EUR, prosječno u svom životnom vijeku od 10 godina, godišnje generira 2.000 EUR troškova održavanja. To je u cijelom životnom vijeku 20.000 EUR troškova održavanja. Odnosno 1,6 EUR/sat troška održavanja.

Foto:Shutterstock

Usporedite tih 20.000 EUR ukupnog troškova održavanja u 80% životnog vijeka traktora s novonabavnom cijenom traktora od 50.000 EUR – radi se čak o 40% iznosa. U svojim kalkulacijama morate računati održavanje čak i ako ove godine niste imali kvarova – dogodit će se prije ili kasnije. Bolja gospodarstva su sigurno ispod 3%, dok sa 4% nećete pogriješiti, a ako kupujete rabljeni stroj koji ima više od 10.000 sati možete računati i više od 10% godišnjih troškova vrijednosti nabavljenog rabljenog stroja.

Koliki su onda ukupni troškovi sata rada traktora od 100 KS kojeg ste platili 50.000 EUR? U mom primjeru, traktor od 100 KS ima ukupne troškove rada po satu od 23,80 EUR.

Slika ispod pokazuje od čega se sve sastoji taj trošak.

Ilustracija: Freepik AI

To ujedno i znači da će vas traktor kojeg ste inicijalno platili 50.000 EUR, nakon 12.000 sati eksploatacije koštati čak 285.600 EUR svih troškova?!?

Meni su ovakvi izračuni zanimljivi i zato što mogu dati drugi pogled na poslovanje. Npr. na kupovinu traktora za gospodarstvo. Prema ovoj kalkulaciji cijene sata rada, ispadne da je puno važnije da vam traktor manje troši nego da ga jeftino kupite u startu. I ispada da je daleko najznačajni trošak u satu rada nekog stroja radnik – traktorista. A njegov kvalitetan rad posljedično utječe i na potrošnju goriva i trošak održavanja. Što bi značilo da je puno važnije potrošiti vrijeme za obuku i motivaciju traktorista nego na pregovaranje o cijeni stroja kojeg kupujemo. U stvarnosti , većina nas radi obratno.

Iz gornje kalkulacije se može donijeti i idući zaključak: u svim proizvodnjama vrlo je važno da ste učinkoviti i da koristite što veće strojeve. Npr. ako ste ratar koji obrađuje 200 hektara površina, iduća tablica prikazuje kakvi su vam troškovi zamišljene obrade tla ako koristite traktor od 150 KS u odnosu na traktor od 300 KS. Pretpostavit ću da radite na velikim tablama i da ne gubite puno učinka sa strojevima većih zahvata (radi okretanja, uvratina, putovanja…).
 150 KS300 KS 
novonabavna vrijednost€90,000.00€180,000.00 
broj sati1200012000
ostatak vrijednosti3000060000
satna amortizacija€5.00€10.00
cijena rada traktoriste€13.80€13.80
trošak kapitala (EUR/sat)€0.65€1.30
održavanje (EUR/sat)€2.67€5.33
plavi dizel (EUR/sat)10.521
UKUPNO€32.62€51.43
hipotetski učinak operacije  (ha/h)24
Cijena po hektaru operacije€16.31€12.86€3.45 -21.2% (ušteda)

Ova tablica daje vrlo jasnu sliku razlike u radu manjim i većim traktorima – ako ćete raditi traktorom od 300 KS, trošak operacije po hektaru će vas koštati čak 21% manje nego ako radite iste operacije traktorom od 150 KS. Razlog tome je značajan trošak rada u ukupnim troškovima sata rada kod obavljanja neke agrotehničke operacije. Drugi način gledanja na brojku od 21% razlike u troškovima dio investicije jest da će se dio investicije u veće strojeve vratiti kroz smanjenu cijenu rada, odnosno broj sati rada traktorista.

Također, primjetite da na traktoru od 150 KS trošak rada čini čak 42% ukupno troška agrotehničkog zahvata, dok na traktoru od 300 KS čini bitno manje – 27% troška. Iz tog razloga bitno je bazirati svoju proizvodnju na što većim traktorima – naravno treba biti razuman vezano uz ukupnu veličinu gospodarstva. Zato ja na svom malom masliniku imam motokultivator od 12 KS, a ne traktor od 100 KS.

Zašto je računanje amortizacije u poslovnim knjigama fer?

Poljoprivrednici u svojim poslovnim izvještajima moraju prikazati godišnji iznos amortizacije svoje imovine (npr traktora ili nekog drugog stroja). Razlog tome su računovodstveni standardi, odnosno fer prikaz troška stroja po godini korištenja. U suprotnom bi sav trošak stroja prikazali u godini kupnje stroja, iako ćemo ga koristiti minimalno 10 godina. Prikaz ukupnog troška u godini kupnje smanjio bi osnovicu poreza na dobit i dalo krivu sliku poslovanja (bili bi u gubitku). Zato se koristi amortizacija kao fer način prikaza troškova nekog stroja u vremenskom razdoblju korištenja.

Formiranje cijena usluga

Što kad ćete trebati iznajmiti svoj stroj kolegi koji treba stroj jer je njegov u kvaru, a mora hitno obaviti posao? Recimo da se radi o tome da želi iznajmiti samo stroj, bez radnika, a on će sam voziti i točiti gorivo. Amortizacija stroja kojeg želite iznajmiti je 4 EUR/sat, održavanje 2 EUR/sat, kamata 0,5 EUR/sat. Ukupno 6,5 EUR/sat. Pošteno je da zaradite na tome 25% (da imate 25% marže), odnosno da susjedu naplatite sat rada traktora oko 8 EUR. Mislim da se niti susjed neće loše osjećati s ovakvom računicom, i dalje ćete popit rakiju s njim s vremena na vrijeme.

Ilustracija: Freepik AI

U idućem broju Gospodarskog lista objasnit ću kako izračunati cijenu rada priključaka. Iz cijena sata rada strojeva prijeći ćemo u polje i računat ćemo cijene agrotehničkih operacija po hektaru. Oranje, vršidba, gnojidba, sjetva… to ću sve začiniti praktičnim primjerima iz prakse bliske hrvatskoj proizvodnji.

(nastavlja se)