Porastom dnevnih temperatura nakon zimskog razdoblja potrebno je planirati obavljanje prvih agrotehničkih mjera na oraničnim površinama zasijanih ozimim strnim žitaricama i uljanom repicom. Jedna od važnijih agrotehničkih mjera pri uzgoju ozimih ratarskih usjeva koja se obavlja izlaskom usjeva iz zime i početkom proljetnog dijela vegetacije je prva prihrana usjeva.
Provođenje svih oblika gnojidbe usjeva, pa tako i prihrana, treba biti ekonomski isplativa i u isto vrijeme ekološki prihvatljiva. Prva prihrana ozimih ratarskih usjeva provodi se kad se dnevne temperature zraka ustale na nekih 10 ˚ C, dok je temperatura u zoni korijenovog sustava oko 5˚ C. Nije poželjno provoditi prvu prihranu kad su biljke još u fazi mirovanja, po smrznutom ili previše mokrom tlu. U takvim slučajevima dolazi do velikih gubitaka dušika koje biljka neće moći iskoristiti zbog još slabo razvijenog korijenovog sustava te će se dodani dušik isprati u dublje slojeve tla i tako dovesti do zagađenja tla i podzemnih voda. Provedbu prve prihrane treba provesti kad to omogući stanje tla i vremenske prilike, a također ovisi i o stanju usjeva (usjevi sijani u optimalnom roku ili kasna sjetva).
Izbor gnojiva presudan je za učinkovitost prihrane
U prvoj prihrani potrebno je koristiti mineralna dušična gnojiva koja sadrže lako pristupačni dušik, jer su biljčice još slabo razvijene (nemaju dovoljno razvijenu lisnu površinu, a ni korijen ne može usvajati velike količine dušika). Biljke usvajaju dušik u nitratnom i amonijskom obliku, dok amidni oblik dušik (UREA sadrži 46 % dušika u amidnom obliku) biljka ne može usvojiti, nego mora proći proces pretvorbe prvo u amonijski te nakon toga u nitratni oblik dušika. U tom procesu pretvorbe događaju se veliki gubici dušika, pa provedba prve prihrane ureom nema opravdanja.
Lako pristupačni dušik biljkama nalazi se u KAN-u (kalcijsko-amonijski nitrat – 50 % N je u amonijskom, a 50 % N je u nitratnom obliku) i ASN-u (amonijev sulfonitrat -20 % N u amonijskom + 6 % N u nitratnom obliku + 15 % sumpora). ASN nije pogodan za provedbu prihrane na kiselim tlima budući da sadržava 15 % sumpora koji dodatno može zakiseliti tlo. Prije provedbe prihrane treba uvijek provjeriti meteorološke prilike i predviđenu količinu oborina jer se dušik u nitratnom obliku lako ispire iz zone korijena biljaka (da bi biljka mogla usvojiti nitratni dušik dovoljna je manja količina oborina).
Pšenica i ječam – prilagodba količine dušika stanju usjeva
Usjevi pšenice posijani u optimalnim rokovima sjetve u vrijeme provedbe prve prihrane i doba kad se temperature zraka ustale na 10˚ C (tada dolazi do povećanja volumena stanica i brzog porasta nadzemne mase) imaju razvijena 3-4 lista. Tako razvijeni usjevi pšenice mogu iskoristiti maksimalno 55 kg čistog dušika po hektaru, pa dodavanje većih količina nije opravdano. Usjevi ozimog ječma nakon izlaska iz zime prepoznatljivi su na oranicama zbog svoje žućkaste boje. Razlozi ovakvog stanje mogu biti kiselo tlo ili nedostatak dušika. Ječam započinje s fazom busanja prije pšenice i ima pliće razvijeni korijenov sustav, pa mu je potrebno nakon izlaska dok vremenske prilike omoguće dodati prihranom nešto manju količinu dušika od pšenice. Zbog mogućeg polijeganja ječam se prihranjuje s 40-50 kg čistog N/ha (npr. 150-180 kg/ha KAN-a).
Foto: Suzana Pajić
Prihrana uljane repice i značaj sumpora
Prva prihrana uljane repice obavlja se kad se regenerira njen korijenov sustav, nakon izlaska iz zime, pri kretanju vegetacije da se potakne njen rast i razvoj. Za prihranu uljane repice koristi se dušik i sumpor u lako pristupačnom obliku (KAN ili ASN). Sumpor u ishrani uljane repice utječe na povećanje broja sjemenki po mahuni, sintezu klorofila i proteina te povećava sadržaj ulja u sjemenu.
Zaštita usjeva i nova pravila vođenja evidencije
Osim prve prihrane u ozimim ratarskih usjevima potrebno je obaviti pravodobnu zaštitu usjeva od štetočinja (biljne bolesti, štetnici i korovi). Poljoprivredni proizvođači koji nisu proveli zaštitu usjeva od korova ujesen, ovu agrotehničku mjeru trebaju napraviti u proljeće kad vremenske prilike dopuste (uobičajeno nakon prve prihrane) prema spektru korova na oraničnoj površini. Valja napomenuti da rast i razvoj korova u ozimim usjevima započinje već ujesen. U usjevima uljane repice potrebno je nakon porasta temperatura pratiti pojavu proljetnih štetnika (velike i male repičine pipe te nešto kasnije repičinog sjajnika). Sva registrirana sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u fitosanitarnom informacijskom sustavu (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/). Vođenje Evidencije primjene sredstava za zaštitu bilja koju vode profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja od ove godine razlikuje se od prethodnih.
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/564 od 10. ožujka 2023. o sadržaju i formatu evidencije o sredstvima za zaštitu bilja koju vode profesionalni korisnici, u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, propisano je da su profesionalni korisnici od 1. siječnja 2026. godine obvezni voditi evidenciju o sredstvima za zaštitu bilja u elektroničkom i strojno čitljivom obliku. Profesionalni korisnici evidenciju primjene sredstava za zaštitu bilja moraju spremiti na računalo te popunjavati na računalu tijekom 2026. godine, tj. do uspostave modula u FIS bazi. Od 01.01.2027. godine evidenciju će biti potrebno popunjavati u FIS bazi u koju se korisnici prijavljuju vjerodajnicom za ulazak u e-građane. U usporedbi s prijašnjom evidencijom primjene sredstava za zaštitu bilja, u novoj je potrebno navesti: registracijski broj sredstva (podatak dostupan u FIS-u – Rješenje ili na etiketi SZB) i EPPO oznaku usjeva (podatak dostupan na https://gd.eppo.int/ ).
