U ovom članku možete doznati više o Marku Dobriću, dipl. ing. agr. koji savjetuje poljoprivrednike u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj radi kao viši savjetnik uUpravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Marko Dobrić diplomirao je bilinogojstvo – voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i trenutno radi kao Viši savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva – Službe za stručnu podršku – Područna jedinica Šibenik,  Ispostava Šibenik. Završio je dodatnu edukaciju i stažiranje iz područja maslinovog ulja i vina te dobio Certifikat za kušača i ocjenjivača maslinovog ulja, te za kušača i ocjenjivača vina. Redovito sudjeluje kao član raznoraznih Komisija za ocjenjivanje vina i kao član Panela „OLEA“ za ocjenjivanje maslinovog ulja. Redovito se dodatno educirao pogotovo preko Mjere 2.3. na području vinogradarstva i voćarstva mediterana.

Rad na pronalasku izumrle sorte šibenska zelenka

Od 26.4.2010. godine do danas radim u nekadašnjoj Savjetodavnoj službi (HZPSS, HPK, Javna poljoprivredna savjetodavna služba, HPŠSS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede). Uži stručni interesi su mi voćarstvo mediterana, vinogradarstvo i vinarstvo te maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja i ruralni razvoj Šibensko-kninske županije. Sudjelovao sam na mnogo projekata, a meni najdraži i s najboljim rezultatima bio je projekt izrade brošure gdje sam pisao stručni tekst na hrvatskom i engleskom jeziku „Autohtone sorte vinskog grožđa i autohtona vina Šibensko-kninske županije, istaknuo je Marko Dobrić i dodao da je cilj  tog projekta i namjena da se revitaliziraju i promoviraju vina Šibensko-kninske županije.

Trenutno na poziv prof. dr. sc. Maletić Edija s Agronomskog fakulteta sudjeluje u pronalasku stare izumrle sorte vinove loze Šibenska Zelenka i pokušaja otkrivanja nezinog porijekla i genske identifikacije.

Marko Dobrić savjetuje poljoprivrednike

Navodnjavanje trajnih nasada – glavni cilj rada

Markov radni dan najviše ovisi o trenutnim aktualnostima i zadanim aktivnostima kao što je provedba Intervencije 78. 01. Potpora prenošenju znanja i Intervencije 78.02. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. Dan ili tjedan u uredu najviše ovisi o tekućim obvezama kao i o vegetacijskoj sezoni te se jedno i drugo kombinira u dogovoru s drugim kolegama. Praćenje vegetacije i uvjeta proizvodnje Marko Dobrić vidi kao osnovu rada i najveći izazov, ali i najveće zadovoljstvo među svim radnim obvezama.

U zadnjih 5 godina sam se najviše posvetio i vidim kao glavni cilj svog savjetodavnog rada u području navodnjavanja trajnih nasada na krškim supstratima i mogućnost uspostave javnih arteških bunara (bušotina) i retencija za potrebe poljoprivredne proizvodnje, Marko Dobrić

Poljoprivrednike s kojima Marko Dobrić radi muči dosta problema, a ponajviše je okrupnjavanje zemljišta i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Sve su veći problemi s klimatskim neprilikama i sve značajniji izazovi u proizvodnji tijekom ljetnih mjeseci gdje se bez sustava za navodnjavanje teško može očekivati ozbiljnija proizvodnja. Usitnjenost parcela i trošak bušenja bušotina i postavljanja sustava za navodnjavanje i neriješeni imovinsko pravni odnosi onemogućuju poljoprivrednike da kroz razne Natječaje i Intervencije ulažu u nužno potrebno navodnjavanje i modernizaciju i unapređenje proizvodnje. Također je veliki problem i plasman na tržište, nekonkurentnost i veliki ulazni troškovi u proizvodnji što konačni poljoprivredni proizvod čini jako skupim i nedostupnim za veliku većinu kupaca u maloprodaji, smatra Dobrić kojem je u radu s poljoprivrednicima najdraži individualan rad na terenu u nasadima, ali isto tako i kroz specijalistička predavanja manjim grupama istog interesa i s istom problematikom.

Kad moj angažman i savjetovanje rezultira dobrim prinosom, podizanjem kvalitete ili plasmanom na europsko ili svjetsko tržište, tada je to najveće priznanje u radu, zaključuje Marko Dobrić.

Poljoprivredni proizvođači savjetnike mogu kontaktirati izravno putem telefona i e-maila koji sudostupni na internetskoj stranici www.savjetodavna.hr.

Prethodni članakŠto trebate znati ako imate pampas travu u svom vrtu?
Sljedeći članakHPK: Za Skupštinu komore 109 kandidata, izbori kreću on line 16. veljače
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.