Prekomjerno konzumiranje soli i minerala (natrija) je naširoko proširen zdravstveni problem. Pružate li ruku za soljenkom kad god je hrana na stolu? Ako je tako, onda izlažete svoje dugoročno zdravlje riziku sa svakim dodatnim sipanjem soli.

Prekomjerno konzumiranje natrija (koji je u soli) je snažno približavanje po život opasnim oboljenjima, kao što su srčane bolesti i možda udar. Istraživanja pokazuju da ljudi uzimaju daleko više soli nego što ju ustvari trebaju. To da mi trošimo u hrani više soli što je potrebno, u tome nema nikakve sumnje. Jaki konkurenti u tome su nam i Englezi i Amerikanci i mnogi drugi narodi. Možemo slobodno reći da vlada prava pošast prekomjerne upotrebe kuhinjske soli (natrijevog klorida).

OGLAS

Sol održava normalno funkcioniranje tijela

Za sol kažu da je jedna od triju bijelih opasnosti: druge dvije su masti i šećer. Međutim, sol ustvari nije šala, sve dok ju se ne uzima previše. Ona održava tijelo da funkcionira normalno i da čovjek preživi. Natrij i kloridi su elementi koji pomažu da se održavaju razine tekućine u organizmu i da se hranjive tvari pretvaraju u energiju. Oni, također, podržavaju ritam srca, funkciju mozga i kontrolu mišićnog rada. Međutim, uzimati previše soli može biti vrlo štetno i opasno. Hrana bogata solju može povećati krvni tlak, povećati rizik od srčanog oboljenja i moždanog udara, a to su vodeći uzroci smrti u čitavom svijetu. Višak soli je štetan i u slučajevima preboljelog infarkta, zatim u kroničnim upalama bubrega, reumatizmu, čiru na želucu i dvanaesniku, bolestima centralnog živčanog sustava, glaukoma, kod uzimanja steroidnih hormona itd. Sljedeće komplikacije uključuju zadržavanje tekućine u organizmu (oticanje nogu i drugih dijelova tijela), otežanu bubrežnu funkciju (povišeni tlak krvi), loša kvaliteta sna.

Koliko soli je previše?

Preporučljivo je da da zdrava odrasla osoba konzumira manje od 2,3 grama soli dnevno. To je otprilike, pola čajne žličice stolne soli. Ako osoba permanentno prekoračuje tu preporuku, može oštetiti svoje zdravlje. Za većinu ljudi, problem je održavati tu mjeru. Primjerice, prosječni Amerikanac konzumira 3,4 grama soli dnevno. To je oko 48 posto iznad preporučene količine.

Znojenjem je moguće izbaciti iz tijela višak soli (tjelovježba i druge fizičke aktivnosti; sauna). Pomaže i hidriranje tijela – uzimanje dovoljnih količina vode, kao i uzimanje hrane bogate kalijem (banane, krumpir, rajčica i naranče).

Što je s manjkom soli?

I manjak soli može predstavljati problem. Čovjeku je potrebno minimum 1,5 grama soli dnevno. Ići ispod toga može dovesti do niskog krvnog tlaka i neravnoteže elektrolita. Najčešći simptomi niskog krvnog tlaka su: vrtoglavica, glavobolja, manjak energije, mišićni zamor, mučnina. Do 20 posto od ukupnog dnevnog unosa soli potječe od namirnica koje prirodno sadrži sol (jaja, meso, riba). Naknadnim dosoljivanjem hrane unesemo oko 15 posto od ukupno unesene soli. Ostatak od 75 posto potječe od procesuiranih namirnica (skrivena sol), proizvedenih bilo industrijski, bilo kućne proizvodnje. Dakle, sasvim je sigurno da je konzumiranje previše soli loše za naše zdravlje. Direktan napor oko brige za sol u prehrani pomoći će vam da održavate krvni tlak niskim i reducirate rizik od srčane bolesti i moždanog udara. Osim toga, osjećat ćete se bolje zbog manje nadutosti i drugih neugodnosti koje su u vezi s viškom soli i natrija.

Prethodni članakLjekovite drvenaste vrste (2. dio)
Sljedeći članakSvaki madež nosi priču
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.