Enterotoksemija je zarazna bolest koja može uzrokovati velike gubitke u uzgojima ovaca. Obolijevaju sve kategorije ovaca, a najčešće janjad. Kod vrlo mladih životinja bolest skoro uvijek završava uginućem. Iako je vakcinacija najbolje rješenje, rizik od pojave enterotoksemije se može smanjiti odgovarajućim smještajem, a naročito hranidbom mladih životinja.
Uzročnik bolesti
Bolest uzrokuje bakterija Clostridium perfrigens tip B. Za ovu bakteriju je karakteristično da luči otrov koji je prema nekim istraživanjima jači od otrova zmija.
Pogodnosti za razvoj bolesti
Tek rođene životinje su vrlo osjetljive na infekciju, jer ako se zaraze, obolijevaju već za 4-5 sati. Pogodovan čimbenik za izbijanje bolesti je loša higijena poda prilikom i nakon janjenja jer dolazi do kontaminacije vimena balegom. Bolesti pogoduju loš smještaj, osobito hladnoća, vlaga i loša higijena poda. Izbijanju bolesti pogoduje i nedostatna hranidba tijekom gravidnosti, zbog čega je janjad slaba i neotporna, zatim prisutnost crijevnih parazita. Najčešći uzrok pojave bolesti je pogrešna hranidba janjadi. U slučaju prežderavanja mlijekom ili žitaricama (smjesa, koncentrat), u probavnom sustavu životinja nastaju uvjeti za umnažanje bakterija koje zatim luče otrove. Vrlo često obolijeva najveća janjad u uzgoju zbog prežderavanja mlijekom ili smjesom. Janjad uskače u jasle tijekom hranidbe odraslih životinja i prežderavaju se smjesom.
Znakovi bolesti
Bolest se pojavljuje sezonski, u vrijeme janjenja. U početku se javlja kod janjadi stare 1-4 dana, a kasnije u dobi od 2 i više tjedana. Vrlo brzog je tijeka pri čemu oboljele životinje ugibaju. Smrtnost se u uzgojima može kretati od 30 % pa čak do 100 %. Ako se zaraze životinje starosti 2-3 tjedna, postoji mogućnost ozdravljenja. Nerijetko se bolest pojavljuje više puta u istom uzgoju. Vrlo često ugiba najjača i najvitalnija janjad, kao što smo naveli bez predhodnih znakova.
U slučaju da bolest potraje (što je rijetko) životinja prestaje jesti, zbog bolova u trbuhu bleji, javlja se proljev, balega je žutozelene boje i kašasta. Zbog proljeva je područje ispod repa i stražnjih nogu jako uprljano. Tjelesna temperatura je povišena do 41°C, a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti, a da se pritom najčešće ne pojavi proljev.
Liječenje
Bolest se teoretski može izliječiti, međutim, zbog vrlo brzog razvoja bolesti i uginuća liječenje je neisplativo.
Dijagnoza bolesti
Na bolest sumnjamo na temelju dobi janjadi, vremena od pojave bolesti do uginuća, načina hranidbe i smještaja. Sigurnu dijagnozu postavljamo razudbom i izdvajanjem i identifikacijom uzročnika. Slični znakovi bolesti se javljaju i kod kokcidioze, zato je potrebno napraviti razudbu uginulih životinja i pretragu balege kako bi se utvrdilo o kojoj bolesti se radi.
Preventiva bolesti
Osnovna mjera u preventivi bolesti je držanje ovaca i janjadi u čistim stajama, zatim sprječavanje prežderavanja mlijekom ili žitaricama. Naročito važno je u vrijeme janjenja ovce držati na suhoj i čistoj stelji. Bolest je najbolje suzbijati vakcinacijom ovaca u zadnjoj trećini gravidnosti, time postižemo sintezu kolostruma u kojem se nalaze protutijela koja nakon poroda i sisanja štite janjad do tri mjeseca starosti. Česte su rasprave oko načina davanja žitarica odnosno granulacije. Pojavi enterotoksemije kao i kisele indigestije pogoduje davanje fino usitnjenih (brašnastih) žitarica. Svakako je preporuka davanja peletirane hrane ili grubo samljevene (drobljene) kako bi se izbjegla brza fermentacija u buragu.
Foto: Antun Kostelić
Pročitaj još:
Upravljanje zdravljem stada ovaca za uspješniju proizvodnju mlijeka i mesa
Kako upravljati zdravljem stada ovaca?
