Promatrajući kretanja unatrag posljednjih desetak godina, jasno se uočava da se tržište povrća može podijeliti na razdoblje prije i nakon 2020. godine. Upravo od te godine započinje izraženiji rast cijena, dok je od 2022. godine taj rast dodatno ubrzan.
U posljednje tri godine cijene gotovo svih vrsta povrća osjetno su više u odnosu na razdoblje prije 2022. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na 2020. godinu, cijene povrća u 2023. i 2024. godini bile su u prosjeku i do 50 % više.
Trend rasta cijena
Trend rasta cijena nastavio se i tijekom 2025. godine kod većine povrtnih kultura. Početkom siječnja 2026. godine na veletržnicama su i dalje zabilježene visoke cijene blitve, cvjetače, češnjaka, kelja, kupusa, koktel rajčice i zelene salate, iako su one u pravilu nešto niže nego u istom razdoblju 2025. godine.
Najviše cijene u posljednjih nekoliko godina tijekom siječnja ove godine bilježe se kod mladog luka, pri čemu je moguće da slabija potražnja dodatno utječe na tržišna kretanja, kao i kod špinata, koji se također ističe među skupljim proizvodima.
Na tržnicama se trend rasta cijena u velikoj mjeri nastavlja u skladu s kretanjima na veletržnicama. U siječnju 2026. godine zabilježene su stabilne, ali i dalje povijesno najviše razine cijena za pojedine povrćarske kulture, čiji se uzlazni trend prati još od 2024. i 2025. godine. Takve visoke cijene evidentirane su kod blitve, krumpira, mrkve, koktel rajčice i zelene salate. Promatrajući siječanjske cijene na tržnicama u 2026. godini, najviše razine zabilježene su kod češnjaka, graha, kelja, luka i salate. Istodobno, kod pojedinih kultura poput cvjetače, kupusa i rajčice bilježe se nešto niže cijene u odnosu na 2025. godinu, no unatoč tom padu one i dalje ostaju na relativno visokoj razini.
Cijene kupusa
Tijekom prošle godine kupus se na veletržnicama prodavao po prosječnoj godišnjoj cijeni od 0,99 €/kg, što predstavlja povijesno najvišu godišnju prosječnu cijenu u posljednjih deset i više godina. Početkom ove godine veleprodajne cijene kupusa bile su u prosjeku oko 25 % niže u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najniže veleprodajne cijene, od 0,50 €/kg, zabilježene su u tjednu zaključno s 1. veljače 2026. godine na veletržnicama u Metkoviću i Osijeku, dok su najviše cijene dosezale 1,50 €/kg na tržnici u Rijeci, iako je istodobno bilo moguće pronaći kupus i po nižim cijenama. Na tržnicama raspon cijena bio je izrazito širok od 0,50 €/kg zabilježenih u Bjelovaru do čak 4,00 €/kg u Dubrovniku. Više cijene, uglavnom u rasponu od 2 do 3 €/kg, bilježe se na tržnicama jadranske Hrvatske, dok se na tržnicama kontinentalne Hrvatske kupus najčešće prodavao po cijenama između 0,80 i 2,00 €/kg.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih deset mjeseci 2025. godine u Hrvatsku je uvezeno oko 8.471 tona bijelog i crvenog kupusa, u vrijednosti od 5,3 milijuna eura, odnosno po prosječnoj cijeni od 0,62 €/kg. Vanjskotrgovinska razmjena kupusa u 2025. godini rezultirala je negativnim trgovinskim saldom od 3 milijuna eura, odnosno 5.446 tona.
Povećava se uvoz zelene salate
Unatoč dobroj ponudi, cijene zelene salate na veletržnicama početkom 2026. godine zadržale su se na povišenim razinama, iako su niže nego u 2024. i 2025. godini. U usporedbi s 2025. godinom, cijene u siječnju ove godine bile su niže za gotovo 30 %. Najniže veleprodajne cijene zabilježene su u Metkoviću, gdje se krajem siječnja salata prodavala po cijeni od 1,40 €/kg, dok su najviše cijene evidentirane na veletržnici u Rijeci, u rasponu od 2 do 3 €/kg. Prosječna cijena zelene salate na veletržnicama u promatranom tjednu iznosila je 1,73 €/kg.
Na tržnicama su cijene u prosjeku bile više za 109 % u odnosu na veletržnice, te se cijena zelene salate u siječnju uglavnom kretala od 3 do 4 €/kg. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska u posljednje dvije – tri godine bilježi rast uvoza salate, kao i pogoršanje trgovinske bilance. Tako je u prvih deset mjeseci 2025. godine uvezeno 8.080 tona salate, što je 14 % više nego u istom razdoblju prethodne godine, uz prosječnu uvoznu cijenu od 1,41 €/kg, koja je bila niža za 8 %. Negativna trgovinska bilanca u tom je razdoblju iznosila 6.983 tone, što predstavlja rast od 13 % u odnosu na godinu ranije.
Foto: Pixabay
