Baranja ima isti broj sunčanih sati godišnje kao i Hvar, a bogatu vinsku povijest, na plodnoj zemlji između Drave i Dunava, piše još od rimskog cara Probusa. Gospodarski list je istražio kakva vina proizvodi vinarija Belje nakon preuzimanja od Podravke, zatim vinarija Josić, koja je u novu vinariju investirala 2,5 milijuna eura, eko vinarija Kalazić, jedna od samo tri eko vinarije u Slavoniji i Baranji, te vinarija Gerštmajer iz Zmajevca, iza koje stoje četiri generacije vinogradara i vinara.
Vinarija Belje, iza koje stoji tri stoljeća vinogradarstva i vinarstva, ima novu liniju vina – Savoj. Naime, linija Savoj nije tek još jedno ime u širokom portfelju. Riječ je o pažljivo osmišljenoj i marketinški promišljenoj vinskoj cjelini koja se oslanja na povijesni kontekst, ali ga interpretira suvremenim jezikom. Živopisne, ilustrirane etikete te izražen identitet i stilska jasnoća odmah poručuju kako je riječ o vinima stvorenima za uživanje, ali ne i bez karaktera.
Linija je prvenstveno namijenjena HoReCa kanalu, restoranima i barovima koji traže vina s pričom, ali istovremeno zahtijevaju pitkost, pristupačnost i senzibilitet prema generaciji Z, koja trenutačno predstavlja najveći marketinški izazov vinskom sektoru u cijelom svijetu. Graševina, Blanc, Orange – macerat koji odbija slijediti trendove, Rosé i Rouge čine zaokruženu paletu stilova – od svježih i aromatičnih do ozbiljnijih i strukturno izraženih.
Podrum Belje već desetljećima gradi reputaciju kroz linije koje su obilježile domaću vinsku scenu. Riječ je, naime, o najnagrađivanijoj hrvatskoj vinariji, koja jedva može izbrojiti zlatna odličja osvojena na prestižnim svjetskim natjecanjima. Među „standardno zlatnim“ etiketama posebno se ističe linija Goldberg, perjanica vinarije i sinonim za vrhunske položaje južnih padina Banovog brda.
Pjenušci La Belle, vinificirani charmat metodom, donose pak dimenziju elegancije, profinjenosti i svježine, a nije naodmet ni činjenica da predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac. Predikati poput etiketa Jade i Ruby, nastali u godinama kada priroda dopusti plemenite note botritisa, potvrđuju koliko Baranja može biti raskošna i u desertnom izričaju. To su vina koja se ne proizvode svake godine, ali zato godinama ostaju u sjećanju.
Impresivne brojke i nove investicije
Vinogradi u Baranji smješteni su na položajima koji imaju optimalan odnos tla, klime i izloženosti suncu, što se izravno odražava na stil i kvalitetu vina. Belje danas predstavlja jednu od najvažnijih vinarija u Hrvatskoj i neodvojiv dio identiteta Baranje. Vinogradi su smješteni na položajima koji imaju optimalan odnos tla, klime i izloženosti suncu, što se izravno odražava na stil i kvalitetu vina.
Belje u svom vlasništvu ima 506 hektara rodnih vinograda, čime se svrstava među najveće vinogradarske sustave u Hrvatskoj. Godišnja proizvodnja kreće se oko 3,5 do 4 milijuna litara vina. Ovdje se uzgajaju mahom internacionalne sorte: graševina, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, muškat žuti, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc.
Graševina, jasno, dominira na više od 85 % ukupnih nasada, ali u planu je i povećanje crnog sortimenta kroz nove nasade cabernet franca, sorte koja je proslavila obližnji Villány i koja u baranjskom terroiru daje možda i najbolje rezultate na svijetu, a sve kao hommage najstarijoj butelji iz arhive, koja datira iz 1949. godine.
Poseban naglasak stavlja se na graševinu kao ključnu sortu – ne samo Baranje već i čitave Hrvatske, jer je svaki četvrti trs – graševina, koja se profilira na način da zadržava svježinu i sortnu prepoznatljivost, dok istodobno pokazuje ozbiljnost, strukturu i potencijal odležavanja.
U Belju se posljednjih godina snažno radi na preciznijem razumijevanju vinograda i mikro-lokacija. Svaki se položaj promatra zasebno, s ciljem da se iz svake parcele izvuče maksimum, ali bez forsiranja stila. Naglasak je na ravnoteži između zrelosti grožđa, kiselina i alkohola. Posebna se pažnja posvećuje vremenu berbe, kao i ručnoj berbi grožđa za premium vina, koje se određuje isključivo prema stanju grožđa u vinogradu, a ne prema unaprijed zadanim datumima. Time se postiže veća dosljednost kvalitete, ali i izraženija razlika među berbama, objašnjava glavna enologinja podruma Belje Marijana Škiljo.
Dodaje da se njihova podrumarska filozofija temelji na minimalnim intervencijama uz maksimalnu kontrolu procesa. Tehnologija se koristi kao alat, a ne kao cilj sama po sebi. Kod odležavanja posebnu pažnju posvećujemo izboru drva i duljini kontakta s bačvom. Drvne note ne smiju dominirati, već nadopunjavati vino, naglašavajući njegovu strukturu i kompleksnost. U tom smislu svaka etiketa ima vlastiti put i vlastiti tempo dozrijevanja, ističe Škiljo.
Ulaskom u sustav Podravke, vinarija Belje, prije godinu dana, ušla je u novu, strateški bitnu razvojnu fazu koja donosi financijsku stabilnost, krupne investicije i dugoročnu viziju razvoja poljoprivrednog i vinarskog segmenta. Planovi uključuju dodatna ulaganja u vinograde, 20-ak ha novih vinograda svake godine, modernizaciju proizvodnje, jačanje vinskog turizma te snažnije pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu s jasnim naglaskom na kvalitetu, održivost i prepoznatljivost regije.
Vino postalo dio šire enogastro priče
Posjet starom, ali pažljivo obnovljenom podrumu u Kneževim Vinogradima, koji se prvi put spominje još 1526., nije samo „još jedan obilazak vinarije“. Impresivni nizovi bačvi od slavonskog hrasta i pogled u vinsku arhivu koja broji više od 20.000 butelja, uz stručno vodstvo Đenđi Burjan, voditeljice turizma Belja, impresivno su iskustvo!
Danas je fokus na iskustvu od vinograda i podruma do stola i gastronomije. Vino se ne promatra kao izolirani poljoprivredni proizvod, već kao dio šireg kulturnog i gastronomskog miljea. To je izuzetno važno za kreiranje identiteta Baranje kao jedne od najvažnijih destinacija enogastro turizma kontinentalne Hrvatske. Na tome tragu je i Park prirode Kopački rit, gdje se smjestio najveći multimedijalni centar u Hrvatskoj, ali obnavlja se i legendarni dvorac Tikveš, koji je dio burne povijesti Baranje. U planu je i istraživački centar, ali i kuća meda i vina. U suradnji s vinarijom Erdut krenule su već od veljače jednodnevne posjete Kopačkom ritu iz Zagreba. Zanimljiva je i Baranjska kuća u Karancu s Muzejom sela, gdje kao da je vrijeme ‘’stalo’’ zadnjih 100 godina. Osim živog muzeja, valja posjetiti i Etnološki centar baranjske baštine u Belom Manastiru.
Nova vinarija Josić vrijedna 2,5 milijuna eura
Damir Josić zaokružio je višegodišnju viziju razvoja brenda u Zmajevcu koji nastaje na Banovoj kosi, prostoru koji su još stari Rimljani zvali Zlatno brdo, vjerujući da se ondje rađa ‘zlatna kapljica’, nektar posebne kvalitete, koji danas nosi i Decenterova odličja. Na tim obroncima, na 25 hektara vlastitih vinograda Josić i otkupljuje grožđe s još 25 ha i proizvede približno 250.000 litara vina. To su domaće sorte, ali i međunarodno priznate loze, od kojih nastaje široka paleta vrhunskih bijelih i crvenih vina. Posebna vrijenost cijeloj priči daje vinski podrum iz 1935. godine, čiji je kapacitet bio 180.000 litara vina godišnje, koji je sada nadograđen, dijelom iz EU fondova u iznosu od 950.000 eura, a većim dijelom iz kredita (1,5 milijuna eura) s kapacitetom do 300.000 litara.
Ovo proširenje, a u planu je i postupna sadnja 10 ha vinograda, znači uvođenje novih tehnologija i još veći fokus na preciznosti u proizvodnji biranih vina, kojih sada imamo 16 etiketa od 13 sorti grožđa. Dakle, cilj nije samo još više vina već i bolja vina, koje planiramo udvostručiti u narednih 20 godina, otkriva naš domaćin u vinariji, Albin Smiljan, koji najavljuje jednog dana i hotel u Zmajevcu.
Prva eko vinarija u Baranji, ali i ona sa tri EU projekta
Vinarija Slavka Kalazića je prva ekološka vinarija u Baranji, kojih je samo tri u cijeloj Slavoniji i Baranji. Enolog Damir Zrno drži da je okretanje ekologiji u vinogradarstvu i vinarstvu nužno, zbog učestalih bolesti vinove loze, ali eko certifikat kod nas još dovoljno prepoznat, odnosno potvrđen i na tržištu.
Osim toga, Zrno drži da ulazak u eko proizvodnju, iako sama procedura prelaska s konvencionalne na eko proizvodnju, nije toliko zahtjevna, zna biti izazovna, jer se zna dogoditi da eko vinar zbog štetnika u vinogradu, ostane bez jednogodišnjeg uroda grožđa. Kalazić ima 16 ha vinograda, odnosno tri linije vina za širok spektar potrošača. To je godišnje oko 120.000 do 130.000 litara vina. Uzgaja 10 sorti grožđa, od čega je 70 posto bijelih sorti, a ostatak crni.
Iza vinotočja Gerštmajer iz Zmajevca, koje ima 13 ha vinograda, stoje vrijedne ruke četiri generacije ove obitelji. Miškin unuk Ivan nadogradio je zadnjih godina vinariju s tri EU projekta, od kojih je prvi bio 2017. godine u vrijednosti od 370.000 kuna, što je danas oko 50.000 eura. Gerštmajer spremno kaže da nije bilo teško doći do EU novaca, ako se sve radi kako treba i uz dobrodošlu pomoć ljudi iz Agencije za plaćanje. On je ponosan na bolju prošlost vinogradarstva u Zmajevcu, koje je još prije 100 godina, imalo 250 vinskih podruma, a danas, kaže, ima manje stanovnika nego nekada podruma. Njihov obiteljski vinski podrum datira iz 1854. godine.
Prodaja vina, ističe, ide najbolje na kućnom pragu vinarije, gdje prodaje čak 90 posto vina, koje dobije od loze stare 80 godina. Stare vinograde ne prihranjuje, jer bi ih tako dodatno iscrpio, a još na tri hektara ima jedini tzv. ’kalifornijsku zavjesu’ , koja je davala i do sedam kilograma grožđa po trsu, a danas je to najviše dva kilograma, a kod nekih sorata, kao što je graševina i dvostruko manje, zaključuje naš domaćin Ivan Gerštmajer.
