Broj živooprasene prasadi rezultat je kompleksnog djelovanja mnogih čimbenika, genetskih i okolišnih. Većini poznavatelja svinja je jasno da postoje plodne i manje plodne pasmine, da krmače pasmina pod snažnom selekcijom danas daju legla u kojima se broj prasadi kreće i više od 20.
Na našim obiteljskim gospodarstvima proizvodni uvjeti su varijabilni: kreću se od izvrsnih do manje dobrih uvjeta za držanje svinja. Iako upravljanje reprodukcijom nazimica i krmača zahtjeva rutinu, ponekad nam je potrebna šira slika. Vrlo često određeni čimbenici prilikom upravljanja reprodukcijom ostaju izvan fokusa, kao primjerice sezonska neplodnost krmača, koja rezultira slabijom oprasivošću i manjim leglima iz ljetnih pripusta. Svjetlosni režim također može utjecati na plodnost.
Krmače izložene dnevnom svjetlu u trajanju od 16 sati u razdoblju estrusa pokazale su bolje rezultate u plodnosti u usporedbi s onima u tamnijim uvjetima. Također, na plodnost mogu utjecati i pogreške prilikom hranidbe svinja. Jedan od glavnih pokazatelja opravdanosti hranidbenog režima je kondicija rasplodnih krmača i nerastova. Ni jedna krajnost ne utječe povoljno na plodnost: kod krmača u tovnoj kondiciji dolazi to težih prasenja ili pojave sindroma mastitisa, metritisa i agalakcije te problema s nogama.
Kod mršavih krmača u izgladnjeloj kondiciji dolazi do atonije maternice i tihog gonjenja te posljedično produženog razdoblja od odbića do koncepcije. Prilikom pripreme obroka za krmače i nazimice, osim korištenja hrane koja će zadovoljiti sve hranidbene potrebe krmača i nazimica, potrebno je voditi računa o higijenskoj ispravnosti hrane.
Značaj higijenske ispravnosti hrane
U posljednje vrijeme problem su mikotoksini u hrani, kukuruzu kao dominantnoj hrani za svinje. Mikotoksini negativno utječu na plodnost, izazivaju pobačaje, manju veličinu legla koje je često avitalno. Poznato je da je najveća plodnost krmača u trećem i četvrtom leglu. Prevođenje nazimica u krmače često je kritični dio upravljanja reprodukcijom. Pravovremeno i ispravno prevođenje omogućuje postizanje većeg prvog legla, što će utjecati na povećanje plodnosti u sljedećim leglima. Stoga je u stadima u proizvodnim uvjetima na većini naših obiteljskih gospodarstava optimalna stopa remonta (zamjena krmača nazimicama) 30–40 %.
Visok udio prvopraskinja smanjuje prosječnu veličinu legla u stadu. U modernim kompanijama koje za proizvodnju prasadi koriste visokoplodne linije krmača koje već u prvim leglima daju velik broj prasadi svjesno se ide na povećanje stope remonta te se krmače izlučuju već nakon četvrtog ili petog legla.
Dobrobit životinja i držanje
Na poboljšanje plodnosti krmača i nazimica može se utjecati upravljanjem smještajnim prostorom. Gdje god je moguće, krmačama, a posebno nazimicama potrebno je osigurati kretanje na otvorenom. Takav pristup poboljšava dobrobit životinja, omogućuje pravilan razvoj i pomaže pri pravovremenom ulasku u estrus. U stajama s većom gustoćom naseljenosti krmača javlja se stres koji negativno utječe na plodnost. Za postizanje optimalne plodnosti u stadu važno je i upravljanje nerastima. Broj nerastova na gospodarstvima koja drže svinje višestruko je manji nego broj krmača. Često se na našim gospodarstvima potrebe nerastova podcjenjuju u odnosu na druge kategorije svinja te je korištenje nerastova neracionalno. Zbog važnosti nerastova u prenošenju poželjnih svojstava na potomstvo, nerastovima je potrebno osigurati optimalne mikroklimatske uvjete i kvalitetnu hranidbu.
Nerastovi moraju biti u rasplodnoj kondiciji, niti predebeli, niti premršavi. Za postizanje rasplodne kondicije nerastova odlučujući faktori su količina i kvaliteta hrane. Ako je nerast ugojen, dolazi do smanjenja libida te smanjene proizvodnje sjemena, koje je ujedno i slabije kakvoće. Također, nerast postaje pretežak za pripust, posebno za nazimicu. Kod nerastova u slabijoj kondiciji također se javlja smanjen libido te sperma slabije kakvoće. Mladi nerastovi u odnosu na tovljenike imaju niže potrebe za energijom, ali veće potrebe za proteinima, ovisno o tjelesnoj masi. Kod nerastova sklonih debljanju, dio obroka može se zamijeniti voluminoznom komponentom ili prijeći na ograničenu hranidbu.
Dnevna količina hrane za neraste ovisit će o tjelesnoj masi nerasta, intenzitetu korištenja i mikroklimatskim uvjetima. U konačnici, postizanje zadovoljavajućih rezultata u plodnosti svinja je kompleksno i rezultat je brojnih čimbenika. Na neke od njih možemo utjecati (mikroklimatski uvjeti, higijena, biosigurnost), dok su neki izvan naše kontrole. Okolišni utjecaji imaju snažan utjecaj na plodnost, stoga je u upravljanju reprodukcijom potrebno uzeti u obzir već poznate, ali i neke nove spoznaje i situacije koje jače dolaze do izražaja u vremenu klimatskih promjena, poput sezonske neplodnost i učestale pojave mikotoksina.
