Influenca ptica je izrazito zarazna virusna bolest peradi i drugih vrsta ptica koju uzrokuje virus influence tipa A. Tijek bolesti može varirati od blagih, gotovo neprimjetnih simptoma do naglog uginuća velikog broja životinja ovisno o virulenciji soja i osjetljivosti zahvaćene vrste.
Prema sposobnosti izazivanja bolesti razlikujemo visokopatogene sojeve (koji se brzo šire i mogu uzrokovati smrtnost i do 100 % unutar 48 sati) i niskopatogene sojeve (koji najčešće izazivaju blaže kliničke znakove te mogu ostati neprepoznati u jatu). Najosjetljivije su kokoši i purani, dok patke i guske obično razvijaju blažu kliničku sliku. Divlje vodene ptice, osobito močvarice, često ne pokazuju znakove bolesti, ali mogu biti prijenosnici virusa i predstavljaju značajan izvor zaraze za domaću perad. Bolest se u jatu domaće peradi također može iznenada pojaviti bez ikakvih znakova bolesti, kad može uginuti veliki broj jedinki. Klinički znakovi bolesti kao potištenost, gubitak apetita i nakostriješenost perja jače su izraženi u ptica koje duže prežive.
Virus se širi sporije u kavezno držanih nesilica ili ptica koje se drže na otvorenom nego u nastambama u kojima se drže brojleri. Nesilice u početku bolesti nesu jaja s mekom ljuskom, ali nesenje ubrzo prestaje. Bolesne ptice često sjede ili stoje u polusvjesnom stanju s glavom na podu, a krijeste i podbradtci su otečeni i plavkasti s točkastim krvarenjima. Prisutan je vodenasti proljev, disanje može biti otežano, zamjetno je suzenje te su na dijelovima kože prisutna brojna krvarenja. Smrtnosti može iznositi od 50 do 100%. Ponekad su prisutni neurološki simptomi, otjecanje glave i vrata te zabacivanje vrata (tortikolis) i nekoordinirani pokreti
Epizootiološka situacija u Europi i Hrvatskoj
Tijekom posljednjih dvadeset godina influenca ptica redovito se pojavljuje u europskim uzgojima peradi, uzrokujući znatne gospodarske gubitke zbog visokog mortaliteta i provođenja mjera suzbijanja, uključujući uklanjanje zaraženih jata. U Republici Hrvatskoj je 2026. godine potvrđena visokopatogena influenca ptica (podtipa H5N1) na više lokacija kod divljih ptica. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izvijestilo je o novom slučaju kod crvenokljunog labuda u Vukovarsko-srijemskoj županiji (na području Vinkovaca), a prethodni slučajevi zabilježeni su u Koprivničko-križevačkoj županiji (na jezerima Jegediš i Šoderica) te u Zagrebačkoj županiji (na ribnjaku u općini Pisarovina). Već od jeseni 2025. godine se bilježi porast izbijanja visokopatogene ptičje gripe u brojnim europskim državama kod divljih ptica, ali i u uzgojima peradi te kod raznih vrsti ptica u zatočeništvu. Tijekom 2026. godine i dalje je prisutna visoka razina cirkulacije virusa u cijeloj Europi, a pojedini slučajevi zabilježeni su i kod nekih vrsta sisavaca.
Važnost biosigurnosnih mjera
Povećan broj slučajeva i uginuća divljih ptica naglašava potrebu za dosljednom provedbom preventivnih mjera s ciljem ranog otkrivanja i sprječavanja širenja bolesti na peradarske objekte. Na snazi je Naredba o mjerama za sprječavanje i suzbijanje influence ptica u Republici Hrvatskoj te Program nadziranja visokopatogene influence ptica u peradi u RH u 2026. godini.
Perad i ptice u zatočeništvu se moraju držati na način koji onemogućuje kontakt s divljim pticama. U slučaju pronalaska bolesnih ili uginulih divljih ptica, građani ih ne smiju dirati, već o tome trebaju obavijestiti nadležnu veterinarsku službu. Preporuke za vlasnike peradi koje je preporučilo nadležno Ministarstvo odnosi se na:
– ograničavanje pristupa osobama i vozilima,
– dezinfekciju ljudi, obuće, opreme i vozila,
– korištenje čiste radne odjeće, obuće i higijenu ruku,
– princip pražnjenja i punjenja objekata – „svi unutra – svi van”,
– redovito i temeljito mehaničko čišćenje i dezinfekciju objekata,
– razdvajanje čiste i nečiste zone unutar gospodarstva,
– sigurnost hrane, vode i stelje (skladištenje, manipulacija, i dr.),
– osiguravanje zdravstveno ispravne i svježe vode,
– sprječavanje kontakta s divljim pticama,
– korištenje zatvorenih objekta, zaštitnih mreža i ograda,
– odvajanje različitih vrsta peradi i
– pravodobno prepoznavanje znakova bolesti
Svaku neuobičajenu pojavu kod peradi (iznenadna uginuća, smanjen unos hrane i vode, promjene u proizvodnji) kao i u slučaju zamijećenog uginuća većeg broja divljih ptica potrebno je bez odgode, odmah prijaviti veterinaru ili Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: veterinarstvo@mps.hr ili na broj dežurnog telefona 099/4392-507.
Moguće posljedice ptičje gripe na manjim gospodarstvima
Osim velikih proizvođača i kompleksa peradarskih farmi, velik značaj i brojne negativne posljedice ova bolest može ostaviti i na manjim gospodarstvima. Za manja gospodarstva pojava visokopatogene influence ptica znači prije svega izravan financijski udar zbog mogućeg usmrćivanja cijelog jata i trenutnog prekida proizvodnje. Time se gubi osnovni izvor prihoda, a oporavak može trajati mjesecima. Iako je predviđena odšteta, ona često ne pokriva izgubljenu dobit ni dugoročne posljedice poput gubitka tržišta i kupaca.
Dodatni problem predstavljaju ograničenja prometa i prodaje u zaraženim i nadzornim zonama, što posebno pogađa mala gospodarstva koja ovise o lokalnoj izravnoj prodaji. U širem gospodarskom smislu, smanjenje proizvodnje peradi utječe na cijeli lanac – od dobavljača stočne hrane do prerađivača i trgovine – te može dovesti do rasta cijena mesa i jaja. Dugoročno, učestale pojave bolesti povećavaju nesigurnost poslovanja, smanjuju ulaganja i mogu dovesti do odustajanja malih proizvođača od djelatnosti, čime se slabi ruralno gospodarstvo i povećava ovisnost o uvozu.
Na manjim gospodarstvima često se uzgajaju lokalne, tradicijske pasmine koje nisu široko zastupljene u komercijalnoj proizvodnji. U slučaju pojave bolesti i obveznog uklanjanja jata, može doći do naglog smanjenja brojnosti tih pasmina, a u ekstremnim situacijama i do njihova potpunog nestanka na određenom području. Budući da su populacije autohtonih pasmina ionako brojčano ograničene, svaki veći gubitak ima razmjerno veći genetski učinak nego kod industrijskih hibrida. Gubitak genetske raznolikosti znači i smanjenje otpornosti sustava u cjelini. Autohtone pasmine često posjeduju specifične prilagodbe na lokalne klimatske uvjete, način držanja i hranidbe. Njihov nestanak smanjuje genetski fond koji bi u budućnosti mogao biti važan za selekciju otpornijih i prilagodljivijih linija. Osim toga, izbijanja bolesti u divljih ptica mogu poremetiti prirodne populacije i migracijske obrasce, što dodatno utječe na ekosustave. Time problem nadilazi poljoprivredni sektor i postaje pitanje očuvanja prirodne ravnoteže.
Foto: Shutterstock
