Ljekovito bilje za probleme s disanjem

Pluća su jedan od najbitnijih organa u ljudskom organizmu. Budući da se upravo uz njihovu pomoć odvija disanje, bitno je da su čista i zdrava. Ljekovite biljke sadrže značajne prirodne spojeve koji djeluju protupalno, antibakterijski i ekspektorantno (potiču iskašljavanje) čime olakšavaju disanje, smanjuju kašalj i općenito jačaju pluća.

Od davnina se ljekovito bilje koristi za ublažavanje tegoba dišnog sustava, a znanja i recepti prenose se generacijama. Duboko disanje je bitno za zdravlje pluća i eliminaciju toksina. Različiti biljni pripravci mogu pomoći i olakšati probleme s disanjem, utjecati na ozdravljenje pluća ili poboljšati njihovo stanje.

Bijeli sljez (Althaea officinalis)

Bijeli sljez je višegodišnja zeljasta biljka snažnog korijenovog sustava. Korijen je s vanjske strane svijetložute, iznutra bijele boje. Iz glave korijena izbija više ravnih stabljika koje dosežu 1,5-2,0 m. Listovi su na stabljici raspoređeni naizmjenično. Liska je srcolikog oblika i po obodu jako nazubljena. Bijeli i svijetlo ružičasti cvjetovi smješteni su pojedinačno ili kao cvat ispod lista. Cijela je biljka obrasla nježnim sivo-bijelim dlačicama. Bijeli sljez je biljka umjerene kontinentalne klime, a dobro podnosi i niske temperature tijekom zime. Cvjeta u lipnju i kolovozu. Odavno se upotrebljavao u narodnoj medicini, a danas se sve više koristi i u službenoj. Korijen bijelog sljeza sadrži 30-35% sluzi, oko 35% škroba, dosta polisaharida, nešto saharoze i pektina. Zbog velikog sadržaja sluzi koja povoljno utječe na dišne organe, osobito protiv kašlja, najviše se upotrebljava korijen biljke, bilo kao sirup ili čajna mješavina.

Čaj od bijelog sljeza povoljno djeluje u liječenju prehlade, kašlja, bronhitisa i plućnog katara. Preporučuje se kao lijek protiv bronhijalne astme i početne tuberkuloze pluća. Ubrzava vrijeme zacjeljivanja i smanjuje napadaje suhog kašlja jer stvara zaštitni film na upaljenoj sluznici.

Čaj od bijelog sljeza

Dvije čajne žličice suhog korijena (može i svježeg) namočimo u hladu vodu i ostavimo da odstoji nekoliko sati. Prije ispijanja ugrijemo do prikladne temperature. Vruću vodu ne koristimo jer se škrob koji se nalazi u drogi djelomično zasluzi i sprječava ekstrakciju biljnih sluzi. Tako spravljamo i čaj od listova i cvjetova.

Čajne mješavine

Katkad se preporučuje mješavina jednakih dijelova korijena, listova i cvjetova sljeza. Čaj spravljamo kao hladnu iscrpinu i pijemo po dvije do tri šalice na dan. Najbolje je preko noći u jednu šalicu staviti jednu žličicu biljke, uliti hladnu vodu (vodu možete prije prokuhati i ohladiti ). Ujutro procijedite, po želji zasladite medom i ako vam godi zagrijte da bude mlako i pijte u laganim gutljajevima. Druge čajne mješavine spravljamo kao oparke. Stavite vodu na štednjak i pričekajte da proključa. Kad voda zakuha, valja ju pomaknuti s vatre i ostaviti poklopljenu da odstoji 5 minuta. Temperatura vode tada će biti oko 90 stupnjeva celzijevih.

Nakon toga u vruću vodu stavite potrebne biljke i dobro promiješajte. Ponovno lončić s čajem poklopite i držite 10-ak minuta da odstoji. Kod kašlja i prehlade osobito su djelotvorne mješavine: korijen bijelog sljeza (Althaeae radix) 25 g, list podbjela (Farfarae folium) 25 g, plod komorača (Foeniculi fructus) 25 g, list uskolisnog trputca (Plantaginis lanceolata folium) 25g i korijen bijelog sljeza (Althaeae radix) 50 g, plod komorača (Foeniculi fructus) 20 g, plod anisa (Anisi fructus) 20 g.

Uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.)

Trputac je višegodišnja zeljasta biljka, kratkog i okomitog rizoma iz kojeg razvija prizemnu rozetu lišća. Korijenov sustav sadrži brojne žilice koje mu osiguravaju veliku usisnu moć. Listovi uskolisnog trputca su uski i izduženi, a po obodu cijeli. Žile na listovima su paralelne i jasno izražene (najčešće ih ima 4-6). Listovi rastu okomito i mogu doseći visinu od 30-50 cm. Cvjetne stabljike su ravne i tanke, a završavaju cilindričnim ili glavičastim cvatovima. Cvatovi su, za razliku od ženskog (širokolisnog) trputca, kratki. Trputac je biljka umjerene klime. Uspješno se uzgaja u nizinskim i brdsko-planinskim područjima. U listovima su glavni sastojci trjeslovine, sluzi, iridoidni glikozid aukubin te katalpol.

Također, listovi sadrže klorogensku i fenilkarboksilnu kiselinu, flavonoide, kremenu kiselinu i mnogo mineralnih tvari. Sadrži i ulje gorušice, koje uz aukubin vjerojatno najviše pridonosi antibiotičnom djelovanju. Zbog trjeslovina djeluje kao adstrigens, a zbog sluzi ublažava upale. Poboljšava izlučivanje sluzi i iskašljavanje. Koristi se u obliku čaja protiv upale grla, krajnika i gornjih dišnih putova. U narodnoj je medicini cijenjen kao lijek za zarastanje rana. Trputac ima bakteriostatsko i baktericidno djelovanje. Od njega se izrađuju ekstrakti za pripremu sirupa za iskašljavanje. U iste se svrhe koristi i sok iscijeđen iz svježeg lista. Mljeveni, osušeni listovi prah) upotrebljavaju se za zaustavljanje krvarenja.

Čaj od lista trputca

Dvije čajne žličice preliti sa 2 dcl proključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 15 minuta, a zatim procijediti. Popiti do tri šalice čaja na dan.

Čajne mješavine za poboljšanje iskašljavanja i ublažavanje kašlja

Trputac je važan sastojak mnogobrojnih čajnih mješavina. List uskolisnog trputca (Plantago lanceolata folium) 25 g, list podbjela (Farfarae folium) 25 g, list kadulje (Salviae folium) 25 g, podanak omana (Helenii rhizoma) 25 g. Također u istu svrhu pije se i čajna mješavina: list uskolisnog trputca 20 g, list podbjela 20 g, korijen glatkog sladića (Liquirtiae radix) 20 g, cvijet divizme (Verbasci flos) 20 g, cvijet jaglaca (Primulae flos) 20 g.

Čajna mješavina kod gripe i drugih infekcijskih bolesti dišnih organa, djeluje antiseptički i poboljšava opću otpornost: list uskolisnog trputca (Plantago lanceolata folium) 30 g.

Plućnjak (Pulmonaria officinalis)

Plućnjak raste samoniklo u listopadnim i mješovitim šumama u gotovo cijeloj Europi. Zeljasta je trajnica visine 10-30 cm. Niska stabljika prekrivena je oštrim dlačicama, a tamnozeleni listovi nerijetko imaju blijedobijele pjege. Plućnjak cvate od ožujka do svibnja ružičastim, ljubičastim ili plavim cvjetovima. Upravo u tom razdoblju beru se listovi i suše u tankom sloju. Važno je da se suše u hladu na prozračnom mjestu kako bi sačuvali zelenu boju. Osušeni listovi sabrani za vrijeme ili nakon cvatnje sadrže silicijevu kiselinu, flavonoide, fenolne kiseline, trjeslovine, sluzne polisaharide, saponine i antocijane. Ljekovito djelovanje plućnjaka je kao ekspektorans (pomaže izbacivanju sluzi) i pomaže kod nadražujućeg kašlja što znači da se koristi kod bolesti dišnog sustava. Također, sastavni je dio raznih biljnih mješavina i sirupa za liječenje plućnih bolesti.

Čaj od plućnjaka

Jednu čajnu žličicu osušenog lista plućnjaka preliti s 2-3 dcl proključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 15 minuta, a zatim procijediti. Popiti do tri šalice čaja na dan.

Veliki oman (Inula helenium L.)

Oman se ubraja u red najstarijih ljekovitih biljaka. Još je Dioskorid njegov aromatičan korijen preporučivao kao djelotvoran lijek kod kašlja, stezanja u prsima, grčeva probavnih organa, vjetrova i ugriza otrovnih životinja. U srednjem se vijeku oman namočen u vino smatrao univerzalnim sredstvom kod bolesti glave, želuca, tegoba u prsima, kod kuge i brojnih drugih bolesti. Pomalo se uvriježila uporaba omana protiv zasluzenja dišnih organa kod kašlja i bronhitisa, tako da se koristi još i danas. Raste samoniklo u grmlju uz riječne obale i u zapuštenim vlažnim područjima. Nekoć se oman češće uzgajao u seoskim vrtovima jer se vjerovalo da iz staja tjera zle duhove. Podanak se ubire u jesen ili rano proljeće. Dobro opran i oguljen razreže se po duljini kako bi ga lakše osušili. Suhi podanak je lijepe žućkaste boje, ugodna mirisa, blago ljuta do gorka okusa.

Podanak sadrži gorke seskviterpenske laktone, eterično ulje s glavnim sastojkom heleninom (mješavina laktona), triterpene i mnogo inulina. Ljekovito djelovanje omana je višestruko. Utječe na sluznice bronhija, ublažava kašalj i opušta grčeve. Zbog toga se nalazi u brojnim čajevima protiv kašlja, hripavca čak i astme. U narodnoj se medicini još i danas često koristi kod želučanih tegoba, bolesti crijeva, jetre, žučnog mjehura te kao diuretik.

Čaj protiv kašlja

Pola čajne žličice osušenog podanka preliti sa 2 dcl proključale vode. Ostaviti da odstoji poklopljeno 15 minuta, a zatim procijediti. Čaj zasladiti medom, tijekom dana ispijati u manjim gutljajima po jednu šalicu čaja.

Čajne mješavine kod kašlja

Podanak omana (Helenii rhizoma) 25 g, list podbjela (Farfarae folium) 25 g, list kadulje (Salviae folium) 25 g, list uskolisnog trputca (Plantago lanceolata folium) 25 g. Od dviju čajnih žličica mješavine pripremamo oparak. Dva do tri dana pijemo topli čaj uvijek svježe pripremljen.