Proizvodnja meda je sve manje isplativ posao, a posljedično je sve manje zanimanja mladih za bavljenje pčelarstvom. Klimatske promjene postaju ključne u količini proizvodnje koja oscilira od godine do godine i postaje sve manja zbog medonosnog bilja koje sve manje daje meda.
Već duže vrijeme se u krugu pčelara, a i u javnosti, govori o problemima s kojima se susreću hrvatski pčelari. Na 21. Pčelarskom sajmu u Gudovcu, koji je održan zadnjeg vikenda u veljači, i koje je mjesto njihovog središnjeg godišnjeg okupljanja, pčelari su o tim problemima otvoreno i bez ustezanja progovorili, uglavnom izvan protokola koji je o pčelarstvu i rezultatima i dalje govorio biranim riječima kao o uspješnoj gospodarskoj grani. U razgovoru s nekolicinom pčelara na 21. Pčelarskom sajmu mogli smo saznati pravo stanje.
Masovni uvoz jeftinog meda
U postojećim uvjetima pčelari smatraju da je nemoguće održati sadašnju proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda, a gotovo nikako je povećavati i planirati u budućnosti. Objašnjavaju to prije svega nesređenim tržištem meda na kojemu su domaćim pčelarima nelojalni konkurenti jeftini uvozni medovi iz Ukrajine i Kine za koje se kaže da su patvoreni, iako to još nitko u Hrvatskoj nije dokazao. Tako ni to što se sumnja da su patvoreni nije osnovni kamen spoticanja nego niska cijena uvoznog meda od svega nekoliko eura kilogram. Toj cijeni hrvatski pčelari ne mogu konkurirati, odnosno s tom cijenom proizvode med s gubitkom.
Zbog toga, saznali smo da nije čudno što neki pčelari imaju zalihe meda od prije tri sezone jer ne žele prodati med po ucjenjivačkoj cijeni otkupljivača koja je za bagremov med svega 3,5 eura. Pčelarima također nije prihvatljiva ni ograničena, zaštićena cijena meda u trgovinama od strane države 5,70 eura. Hrvatski pčelari u takvoj situaciji ipak uspijevaju prodavati med za 7 do 10 eura na kućnom pragu (na moru i do 20 eura) svojim kupcima koji znaju da je daleko iznad kvalitete uvoznog meda, ali na taj način pčelari ga mogu prodati tek u ograničenim količinama.
Masovni uvoz jeftinog meda jednostavno zaustavlja razvoj pčelarstva koje je već desetak godina na istoj razini, na istim količinama i s istim brojem pčelara. Zapravo je postojeće stanje u hrvatskom pčelarstvu jedan oblik stagnacije, a ne razvoja u vrijeme kad europsko tržište vapi za kvalitetnim medom, a u Hrvatskoj je upravo takav, jer da nije kvalitetan ne bi ga miješali da se poboljša kvaliteta uvoznih medova.
Stari odlaze, bez mladih nema budućnosti!
Posebna je priča starosna struktura pčelara koja je daleko od poželjne. Stari pčelari zbog godina starosti odlaze, a mladi ne dolaze zbog toga što ne vide mogućnost zarade. Budućnost pčelarstva u Hrvatskoj na taj je način više nego ugrožena. Jednostavno rečeno, od pčelarstva se više ne može živjeti. Čak nije ni sustav državnih poticaja primjeren prilikama u kojima se pčelarstvo nalazi. I dalje su poticaji za nabavu košnica, opreme i repromaterijala, ali pčelari su ukazivali da je ispravnije poticaje davati prema broju košnica, a tek je takav sustav u razmatranju i pčelari vjeruju da bi uskoro mogao zaživjeti u praksi.
Ta potpora bila bi razumljiva jer se odnosi na vrednovanje oprašivačke uloge. Svima je poznato da bez oprašivanja nema ni proizvodnje hrane.
Klimatske promjene ugrožavaju pčele
Prema riječima pčelara s kojima smo razgovarali, budućnost pčelarstva ovisi i o klimatskim promjenama koje su dakako na štetu pčela. Na primjer, paša bagrema vremenski se skratila. Nekada je trajala dva tjedna, a zadnjih godina samo tjedan dana, tako da su količine bagremovog meda dvostruko manje. Slično je i s voćkaricama koje sve češće stradavaju od mraza i vremenskih nepogoda. Nema cvijeta, nema ni meda. Sve je manje pravih cvjetnih livada tako da se smanjuje i proizvodnja livadnog meda. Također treba spomenuti i sve češće slučajeve tretiranja biljaka nedopuštenim i štetnim kemijskim sredstvima. I to bez upozorenja od strane poljoprivrednih proizvođača koji ne vode brigu o zdravlju pčela koje im omogućavaju njihovu ratarsku ili voćarsku proizvodnju svojim oprašivanjem.
Klimatske promjene nemoguće je izbjeći, a u izravnoj su vezi s budućnosti pčelarske proizvodnje tako da je i s te strane upitna buduća proizvodnja meda, kakvog i koliko. Većina proizvođača meda imaju stacionarne pčelinjake i većina su zapravo hobisti, a manje je onih velikih pčelara i onih koji svoje pčele u sezoni sele prema tome gdje se nalazi najbolja paša. Već su i ranije pčelari znali govoriti da „med rodi na kotačima“, a danas je to postala najveća istina. To traži značajna financijska ulaganja. Tko je na njih spreman u tako neizvjesnim vremenima i s tako niskom cijenom meda? Koji su to neki novi pčelari, mladi sigurno nisu. Ne treba zaboraviti činjenicu da za bavljenje pčelarstvom nije dovoljno reguliranje tržišta i poticajne cijene meda i spremnost na poveću investiciju, nego se treba tu vrstu proizvodnje voljeti i dobro je poznavati.
Sve što su nam pčelari govorili na Pčelarskom sajmu u Gudovcu nije moguće sabrati u nekoliko rečenica jer problematika je široka i ne baš jednostavna, a budućnost pčelarstva upitna. Vidljivo je to i u posjećenosti stručnim predavanjima na sajamskom prostoru gdje se jedva skupilo 200 pčelara za razliku od prije desetak godina kada je predavanja pratilo i tisuću ljudi. To je, kažu pčelari otvoreno, pokazatelj da je starih pčelara sve manje, a mladih nema. Pčelari jednostavno strahuju za budućnost hrvatskog pčelarstva.
Imaju pčelari, koji su nam govorili o stanju u hrvatskom pčelarstvu, rješenja. Treba ih samo pitati i poslušati. Jer, kako tvrde, do sada su u Hrvatskoj stvoreni dobri temelji za bolje pčelarenje i država ima alate za djelovanje. To je evidencija košnica i pčelara, mogućnost reguliranja pčelarenja kao dopunske djelatnosti, kao i otvaranje mogućnosti plaćanja primjerenog poticaja po košnici, koji bi bio poticajan i za mlade i za stare pčelare. Uvijek je otvorena mogućnost borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi itd. Također je otvorena i mogućnost uređenja tržišta meda u suradnji i dogovorom sa zemljama iz kojih se jeftini med uvozi.
Uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici
21. Međunarodni pčelarski sajam, 12. izložbu vina i vinogradarske opreme te 2. sajam voćarstva i opreme za voćarstvo u Gudovcu otvorila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, Marijana Petir, istaknuvši kako ovi sajmovi potvrđuju snagu i raznolikost hrvatske poljoprivrede.
Govoreći o pčelarskom sektoru, Petir je podsjetila kako je od prošlog sajma, u stalnom dijalogu sa svim relevantnim institucijama, potvrđena opravdanost zahtjeva Odbora za poljoprivredu za uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici, a zeleno svjetlo takvom prijedlogu dala je i Europska komisija, o čemu je obavijest stigla ovih dana.
Time osiguravamo stabilniji i pravedniji okvir za pčelare te štitimo sektor koji je temelj oprašivanja, poljoprivredne proizvodnje i sigurnosti opskrbe hranom, poručila je.
Naglasila je i važnost udruživanja proizvođača u voćarskom sektoru, istaknuvši kako je upravo zahvaljujući organiziranosti voćara država mogla pomoći u izgradnji distributivnih centara koji pridonose boljem skladištenju, pripremi i plasmanu domaćeg voća. To je primjer kako zajedničko djelovanje jača konkurentnost i stabilnost domaće proizvodnje, rekla je Petir.
Osvrnuvši se na vinarski sektor, istaknula je kako hrvatski vinari osvajaju brojna međunarodna priznanja i potvrđuju visoku kvalitetu svojih vina, ali se istodobno suočavaju s izazovima na tržištu i bolestima poput zlatne žutice vinove loze, što zahtijeva sustavnu zaštitu i pravodobno djelovanje.
Petir je upozorila i na šire strateške izazove pred poljoprivredom – klimatske promjene, novu Zajedničku poljoprivrednu politiku te pregovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije. Naglasila je potrebu snažnog zastupanja interesa hrvatskih poljoprivrednika i očuvanja financijskih sredstava namijenjenih poljoprivredi.
Podsjetila je kako je zalaganjem saborskog Odbora za poljoprivredu izmijenjena Odluka o zelenoj javnoj nabavi, kojom se javne naručitelje obvezuje na veću zastupljenost domaćih proizvoda, a uskoro se očekuju izvješća o provedbi te odluke u prvoj godini primjene. Također je istaknula prijedlog Odbora da se prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene proglasi nepoštenom trgovačkom praksom kako bi se zaštitili domaći proizvođači, napomenuvši da su na razini Europske unije u tijeku rasprave o reviziji Direktive koja uređuje to područje, te je izrazila nadu da će i resorno Ministarstvo podržati njihov prijedlog.Poljoprivreda nije samo proizvodnja – ona je čuvanje hrvatskog ruralnog prostora i jamstvo prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske, poručila je Petir.
