U ovom članku možete doznati više o Žarku Mulcu, dipl. ing. agr. koji savjetuje poljoprivrednike u Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj radi kao voditelj Službe upodručnoj jedinici Delnice, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Žarko Mulc diplomirao je na Poljoprivrednom fakutetu u Zagrebu 1988.godine i stekao zvanje diplomirani inženjer poljoprivrede – smjer mehanizacije poljoprivrede.
Prva iskustva kao poljoprivredni savjetnik
Prvo radno mjesto bilo mu je kao voditelja kooperacije proizvodnje sjemenskog krumpira u Poljoprivrednoj zadruzi Brod Moravice od 1988.-1990.godine. Nakon toga radio je kao voditelj kooperacije sjemenskog krumpira i žitarica, te kao tehnolog na sušari žitarica u Goraninu Delnice od 1990 do 1992.godine. Od 1992 do 1994 radio je kao tehnolog proizvodnje sjemenskog krumpira u Zavodu za krumpir u Staroj Sušici, a od 1994 do 1997 u poljoprivrednoj apoteci u Rijeci u Sjemenarni Rijeka. Od 1997 godine zapošljava se u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Podružnica Primorsko goranske županije u Delnicama, za područje Gorskog Kotara, gdje je stjecao prva iskustva kao poljoprivredni savjetnik. Od 2088. godine, nakon odlaska u mirovinu dotadašnje pročelnice Mirte Blažević postaje voditelj službe u PGŽ.
U 28 godina rada u Savjetodavnoj službi na području Gorskog Kotara i Primorsko Goranske županije uz redovite poslove završio je i tečajeve travnjaštva, proizvodnje sjenaže, pravilnog sušenja sijena, sudjelovao u projektima travnjačkih voćnjaka, preradi voća u razne proizvode, projektima proizvodnje i prerade bobičastog voća u brdsko planinskom području. Dugo godina surađivao s radio Gorskim Kotarom na radio emisiji Goranska brazda, kao i Novim listom u kojemu je zajedno s kolegama pisao članke za Zelenu nit. Bio je i suorganizator raznih manifestacija na području Gorskog Kotara, koje se redovito održavaju svake godine.
Uobičajeni radni dan
U županiji u kojoj Žarko Mulc radi kao voditelj u uredu Delnice, rade još 4 viša stručna savjetnika i to u uredima u Rabu, Krku, Čavlima i Čabru. Zbog dislociranosti svaki radni tjedan započinje telefonskim razgovorima u kojima dogovara radne zadatke, kao i pisanjem izvješća o obavljenim zadacima. Početkom svakog mjeseca održava i kolegije podružnice na kojima se izmijenjuju informacije o radu i dogovaraju mjesečni zadaci. Ured Ministarstva poljoprivrede u Delnicama nalazi se u zgradi Grada Delnica, te ga dijeli s dva savjetnika za privatne šumoposjednike.
Radni dan počinje od rada u uredu, na poslovima voditelja , zatim radu, s korisnicima koji dolaze osobno, nazivaju telefonom te odgovorima na email na upite. Najčešći upiti vezani su uz administrativne obveze te prava i obveze poljoprivrednika vezane uz aktualne mjere koje raspisuje APPRRR i JLP(R)S.
Obavljam i ostale administrativne poslove koji su u nadležnosti voditelja podružnice.
Pomažem poljoprivrednicima kod ispunjavanja raznih obrazaca koji se traže od njih. Najviše radimo na edukacijama poljoprivrednika u sklopu intervencije 78.01. Potpora prenošenju znanja, opisuje radnu uredsku svakodnevicu Žarko i dodaje da što se tiče terenskog posla, najviše obilazi poljoprivredna gospodarstva u sklopu savjetničkih paketa jer je rad na terenu ključan za dobru suradnju s OPG.
Koje su najveće teškoće poljoprivrednika na koje nailazi?
Žarko Mulc dugo nabraja najčešće probleme poljoprivrednika na koje nailaze i s kojima se susreću i traže pomoć.
Ako preskočimo administrativne teškoće, koje su zaista veliko opterećenje našim
poljoprivrednicima, čak i mlađima, na području na kojem radim, izdvajam veliku starosnu dob poljoprivrednika, depopulacija mladih, te nezainteresiranost mladih da nastave rad na OPG, klimatske prilike za poljoprivrednu proizvodnju koje su surove u Gorskom kotaru, zatim rasparceliranost zemljišta, kao i nesređeni posjedovni ili vlasnički papiri. Upravo zbog sve većeg zapuštanje poljoprivrednih površina, dolazi i do sve većih šteta od divljači na preostalim poljoprivrednim površinama, izdvaja probleme Mulc i ističe da bi trebalo više napora uložiti u udruživanje proizvođača, jer je kod trženja poljoprivrednih proizvoda izraženo prisutan izostanak proizvođačkih organizacija ili nekog drugog oblika udruživanja.
Najdraže mi je kod rada s poljoprivrednicima kad poljoprivredniku pomognete u njegovom trudu, te kad postigne dobre rezultate u svojoj proizvodnji. Kad vas dočeka na svom gospodarstvu kao nekoga svoga ili dođe u ured kao nekome svome, tko mu je pomogao riješiti problem, poboljšao proizvodnju, odnosno prinose, zaključuje Žarko Mulc.
