Prve proljetne zaštite vinograda

Nakon zimske rezidbe, a već prije blagdana Svetog Josipa, ovisno o lokalitetu (inklinaciji, tipu zemljišta) i vinskoj sorti vinogradari moraju planirati prve usmjerene zaštite vinograda od ekonomski važnijih kategorija štetnih organizama.

Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14, 46/22) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12) svi poljoprivrednici još od početka 2016. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja.

U načelima integrirane zaštite vinograda od štetnih organizama usmjerene aplikacije valja započeti s bubrenjem pupova i pojavom prvih listića (vidi Tablicu 1.). Bakarni fungicidi su ograničeni primjenom u integriranom vinogradarstvu, ali je njihova primjena svakako preporučljiva u nasadima s jačom pojavom apopleksije vinove loze (tzv. “eska”), odnosno naglog sušenja trsja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Bakrene je pripravke smisleno koristiti krajem zime ili početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens). Ipak, bakarni fungicidi u kombinaciji s mineralnim uljima ne rješavaju dovoljno učinkovito problem lozinih grinja šiškarica (Eriophydae) koje prezimljuju u pupovima, niti štetnih gusjenica koje prezimljuju na trsju ispod kore.

Prve zaraze

U nasadima gdje je tijekom rezidbe uočen veći potencijal crne pjegavosti (Phomopsis), prve zaraze očekujemo tek s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na kori rodnog drva. U nekim su nasadima tijekom proteklih godina bile vidljive štete od gusjenica izgrizanjem pupova(npr. Boarmia, Noctuidae), naročito na sortama koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay muškat žuti), ali ponegdje također i na graševini.

Prema iskustvu iz ranijih sezona, najveće izravne štete u početku vegetacije vinograda, a naročito u slučaju prohladno-vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze, očekujemo od lozinih grinja šiškarica – poglavito od uzročnika akarin oze(Calepitrimerus). Pregledom pupova vrlo jaka populacija ovih grinja prezimljava na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac, moslavac bijeli (šipon) i rajnski rizling, a najmanje je lozinim grinjama zaražena sorte chardonnay.

Budući da većina vlasnika u nasadima ima nekoliko vinskih sorata različite epohe dozrijevanja, vinogradarima preporučujemo pratiti početni razvojni stadij dominantnih vinskih sorata, pa prema tome odabrati pripravke i obavljati prve dvije usmjerene zaštite protiv crne pjegavosti i lozinih grinja šiškarica.

U većim plantažnim nasadima preporučujemo planirati prve mjere usmjerene zaštite tek u izraženom razvojnom stadiju vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića, kada protiv grinja uzročnika akarinoze ili erinoze preporučujemo primjenu pojačane koncentracije sumpornih fungicida (npr. 2 %), uz dodatak površinskih organskih fungicida protiv crne pjegavosti. Samo ako se primijete štete od gusjenica na pupovima tada je potrebno još dodati jedan od bio-tehničkih insekticida ili naturalita.

Tablica 1. Prve mjere zaštite vinove loze od štetnih organizama prema razvojnim stadijima “vunasti pup” i pojave prvih listića:

Razvojni stadij vinove loze	Štetni organizmi	Mjere zaštite
Slika A   B-C (“vunasti pup”)	Lozine grinje šiškarice (Eriophydae): akarinoza i erinoza	Sumporni pripravci (WG) formulacija u količini 4 kg/ha uz smanjeni utrošak škropiva (2 % ili prosječno 2 kg /100 lit. vode)
	Crna pjegavost (Phomopsis)	Organski površinski fungicidi 30-50 % propisane količine (folpet, ditianon)(npr. **Solofol, Delan Pro SC i slično)
	Štetne gusjenice (mrazovac i/ili sovice i sl.) (Operophtera, Noctuidae)	Samo prema stvarnoj potrebi: regulatori razvoja kukaca (npr. *Mimic SC) ili naturaliti (*Laser KS). *registrirani protiv grožđanih moljaca
Slika B D-E (razvoj prvih listića i porast 4-5 cm)	Crna pjegavost (Phomopsis)	Organski površinski fungicidi 50-60 % propisane količine (npr. **Solofol, Delan Pro SC i slično)
	Crveni voćni pauk (Panonychus) i lozine grinje šiškarice (Eriophydae)	Specifični akaricid koji učinkovito suzbija dvije skupine grinja (crvene pauke i lozine grinje): npr. tebufenpirad (Shirudo WP)!
	Pepelnica (Erysiphe)	Sumporni pripravci (do 2 kg/lit./ha) (1 %)
	Zelene stjenica (Lygus) i/ili trsna uš (Phylloxera)	Samo prema potrebi (prema pojavi iz prethodnih sezona): *Mospilan SP *registriran protiv američkog cvrčka

**sredstvu Solofol je ukinuta registracija 01.6. 2025., prodaja zaliha bila je moguća do 01.12. 2025., a primjena zaliha moguća je do 01.12. 2026.! Pripravci Mimic, Laser i Mospilan nemaju službenu registraciju za suzbijanje gusjenica mrazovca i/ili sovica niti zelene stjenice i trsne uši, ali su registrirani za suzbijanje drugih nametnika vinove loze!

VAŽNO: napominjemo da mineralnom ulju (npr. Bijelo Ulje EC, Svijetlo mineralno ulje EC, Ovipron Top EC i kombiniranim pripravcima koja sadrže mineralno ulje – npr. Modro Ulje) ne preporučujemo dodavati sumporne fungicide, kao i neke organske pripravke koji suzbijaju crnu pjegavost, npr. djelatne tvari ditianon, folpet.

Obično se nakon pojave prvih listića iz zimskih pupova često izmjenjuju topla i suha razdoblja s prodorima sjevernih kontinentalnih fronti koje donose oborine i prohladno razdoblje. Upravo u slučajevima prohladno-vlažnog i vjetrovitog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo veće štete od lozinih grinja (Eryophidae), uzročnika akarinoze (Calepitrimerus), naročito na sortama graševina, sauvignon, silvanac zeleni i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes), naročito na sortama rajnski rizling i Moslavac bijeli (šipon).

Suzbijanje lozinih grinja šiškarica

Lozine grinje uzročnike akarinoze ili erinoze na osjetljivim sortama i nasadima gdje su ranijih godina uočene veće štete, nije dovoljno suzbijati samo jednom u stadiju vunastog pupa i pojave prvih listića pojačanom koncentracijom sumpornih fungicida, npr. Visul WG, Azumo WG u količini 4 kg/ha, ali uz najveći utrošak 200-300 litara škropiva na hektar! Pritom su navedene količine sumpora registrirane za suzbijanje pepelnice loze, ali uz smanjeni utrošak škropiva 200 lit./ha (20 lit./500 trsa) i dobivenu koncentraciju 2 % (2 kg/lit./100 lit.) povećava se učinkovitost ove mjere na lozine grinje. Odlične smo rezultate dobili pokusnim tretiranjima, naročito kad se nakon aplikacije očekuju barem 3 dana s najvišim temperaturama od 16° do 24°C.Prohladno-vlažno razdoblje umanjuje učinkovitost sumpornih fungicida na grinje. Sumporni fungicidi u pojačanim koncentracijama imaju manji učinak i protiv crne pjegavosti.

VAŽNO! Kad očekujemo pojačanu štetnost lozinih grinja šiškarica, u roku 6 do 8 dana nakon pojačane koncentracije sumpornih fungicida, preporučujemo u stadiju porasta mladica na 4-5 cm ponoviti zaštitu protiv grinja šiškarica specifičnim akaricidom.

Nekada smo preporučivali Demitan SC (0,075 %) u količini 0,5 lit./ha, ali je od 2016. isti pripravak u našoj zemlji dopušten koristiti samo u ukrasnom bilju. Bolje rezultate dobili smo pokusnom primjenom povišene količine tebufenpirad (Shirudo WP)(0,3-0,4 kg/ha). Dodati im jedan od organskih fungicida protiv crne pjegavosti vinove loze (npr. folpet, ditianon). U ovom stadiju dovoljno je koristiti samo 50-60 % propisane doze organskih površinskih fungicida u vinogradima. Tada im je moguće dodati i sumporne pripravke, ali u koncentraciji 1 % ili u količini 2-3 kg/ha. Folijarna hranjiva na osnovi amino i huminskih kiselina, vitamina i/ili morskih aligi + makro hranjiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija preporučujemo koristiti u vinskim sortama i nasadima s jačom populacijom lozinih grinja, u uvjetima hladnijih noćnih temperatura nižim od 10°C.

VAŽNO: Nakon otvaranja zimskih pupova i pojave prvih listića bakarni fungicidi u uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja depresivno utječu na početni porast ili čak mogu u pojačanim koncentracijama biti fitotoksični na vinovu lozu!

Suzbijanje štetnih gusjenica

Na nekim lokalitetima proteklih godina pojavljuju se štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju, naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay, šipon ili moslavac), a kako su u našoj zemlji zadnjih godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (npr. pripravci Mimic SC i Laser KS), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca, a ako je to potrebno, preporučuju se također za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije.

Mogu se miješati s pojačanim koncentracijama sumpornih pripravaka. U stadiju pojave prvih listića i početnog rasta mladica (4-5 cm) na nekim je lokalitetima i sortama potrebno suzbijati zelenu stjenicu i/ili trsnu uš (filokseru) vinove loze. U tu svrhu nemamo registrirane insekticide, ali pokusi su u Međimurju pokazali da je učinkovito sredstvo Mospilan (0,025 %). Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već se puno bolji rezultati dobivaju prskanjem (bez zračne struje ventilatora).

Slike 1, 2 i 3: Lokalno pojedinih sezona štetne gusjenice mogu oštećivati pupove već u vrijeme bubrenja (slika 1). Lozine grinje iz skupine šiškarica ne vidimo okom niti priručnim povećanjem (5-7 x), pa mjere suzbijanja provodimo već tijekom bubrenja pupova i pojave prvih listića. Očekivanu pojavu i potrebu suzbijanja ocjenjujemo prema pojavi simptoma njihova napada iz prethodnih sezona: znakovi akarinoze (slika 2) i erinoze (slika 3). Snimio M.Šubić.