Poljoprivrednim proizvođačima koji nisu uspjeli obaviti sjetvu travnih i djetelinsko-travnih smjesa u optimalnim rokovima sjetve u jesen, čime se osigurava brzi porast u proljetnom dijelu vegetacijske sezone te mogućnost ranijeg korištenja krme, ostaje mogućnost sjetve u proljeće.
Travne i djetelinsko-travne smjese predstavljaju proizvođačima krme bogat i cjelovit izvor hranjivih tvari za hranidbu stoke. Uspjeh proljetne sjetve ovisan je o vremenskim prilikama nakon zime jer je sjetvu potrebno obaviti tijekom ožujka i početkom travnja, odnosno što je ranije moguće zbog mogućeg porasta temperatura i manjka oborina u proljeće ako se siju kasnije. Proljetna sjetva travnih i djetelinsko-travnih smjesa u većoj je mjeri ovisna o vremenskim prilikama od sjetve u jesenskom roku. Viši i sigurniji prinosi ostvaruju se sjetvom djetelinsko-travnih ili travno-djetelinskih smjesa, nego sjetvom neke od vrsta trava koju je potrebno planirati u jesenskom roku sjetve. Biljne vrste iz porodice leguminoza (lucerna, djeteline) imaju dublje razvijeni korijenov sustav od ljuljeva, pa stoga i bolje podnose nedostatak vlage i više temperature (pogotovo lucerna).
Djeteline imaju dublji korjenov sustav i koriste hranive tvari i vodu iz dubljih slojeva tla i obogaćuju tlo dušikom kojeg koriste trave iz smjese. U proljetnom roku sjetve zbog viših temperatura nicanje usjeva je brže, no i veća je pojava korovskih vrsta koje niću u isto vrijeme kao i zasijane biljne vrste te je zasijani travnjak više zakorovljen od onog sijanog u jesen. Prvom košnjom, koja ne smije biti preniska (oko 10 cm), uništit će se dio izniklih korova, a uzgajanim travama i djetelinama dati prostor za rast i razvoj.
Odabir smjese i priprema tla za sjetvu
Tlo za sjetvu je potrebno pripremiti do sitno grudičaste strukture, kako bi se sjemenu osigurali povoljni uvjeti za klijanje, a mladim biljkama dobre uvjete za brzo nicanje, početni rast i razvoj. Nakon sjetve koju je potrebno provesti na 1-2 cm dubine, potrebno je obaviti valjanje kako bi se ostvario bolji kontakt sjemena s tlom, a time i bolje klijanje i nicanje usjeva. Količina sjemena za sjetvu ovisna je o biljnim vrstama u smjesi i okvirno se kreće od 30 do 35 kg/ha.
Izbor mješavina djetelina i trava ovisan je o mnogim čimbenicima. Prilikom izbora vrlo je važno poznavati stanje tla, njegova fizikalna, kemijska i biološka svojstva. Kod izbora leguminoze u smjesi vrlo je bitno znati koja je pH vrijednost tla. Lucerna ne podnosi kisela tla te na takvim tlima propada ili ostvaruje značajno niže prinose. Na takvim tlima sigurnija za uzgoj je crvena djetelina koja podnosi pH 5,5-6, dok na tlima nižih pH vrijednosti je potrebno provesti kalcizaciju.
Lucerna zbog svojeg vrlo dubokog razvijenog korijenovog sustava podnosi uzgoj u godinama s manjom količinom oborina, a u kombinaciji s klupčastom oštricom i na šljunkovitim terenima. Iako klupčasta oštrica nije kvalitetna trava za krmu, na šljunkovitim terenima i u godinama s manjkom oborina kombinirana s lucernom ostvaruje dobre prinose zadovoljavajuće kvalitete krme. Na vlažnijim tlima može se sijati crvena djetelina. Osim stanja tla potrebno je poznavati teren na kojem želimo obaviti sjetvu, je li ravan ili brežuljkast, vrstu staništa i podzemnih voda (suho ili vlažno stanište).
Sastav smjese ovisan je i o dužini njenog korištenja kao i namjeni za koji se krma upotrebljava (sjeno, sjenaža ili ispaša). Odabir pojedinih vrsta trava i djetelina kao i njihov međusobni odnos važan je i iz razloga što su neke vrste agresivnije (talijanski ljulj) te zbog brzog nicanja i brzog rasta mogu smetati u nicanju vrsta koje sporije niču, što kasnije uzrokuje smanjene prinose krme. Sastav djetelinsko-travne ili travno-djetelinske smjese ovisan je o vrsti, ali i o kategoriji stoke za čiju hranidbu će biti korištena. Trave sadrže više lako probavljivih vlakana od lucerne, ali niže razine ugljikohidrata bez vlakana. Kako bi se osigurale agronomske i prehrambene vrijednosti za preživače, smjesa trava i mahunarki trebala bi sadržavati najmanje 30-40% trava.
Idealna razina trave može varirati ovisno o načinu korištenju krme za ispašu i hranjenje stoke. Iako možemo postaviti ciljeve sastava, važno je prepoznati da na omjer mahunarki i trave utječe vrijeme sjetve i vremenske prilike tijekom rasta smjese te da će se mijenjati i unutar sezone i tijekom životnog vijeka sastojine. Kod hranidbe mliječnih krava u vrhuncu proizvodnje s visokim potrebama za proteinima i energijom, poželjan udio trava u smjesi je oko 20%. Za ispašu različitih kategorija goveda koja se uzgajaju za meso poželjno je čak 40-60% trave. Važno je ispitivati sastav hranjivih tvari u krmi kad se u obrocima za stoku koriste mješavine mahunarki i trava te prilagoditi njihovim potrebama.
