U ovom članku možete doznati više o Boženi Beljan, dipl. ing. agr. koja savjetuje poljoprivrednike u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Moj životni i radni put potječe iz težačko-poljoprivredne obitelji, obitelji koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća i voća. Godine 1985. diplomirala sam na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, na studijskom programu Voćarsko-vinogradarsko-vrtlarski odsjek, smjer Vrtlarstvo s oblikovanjem pejsaža, te stekla zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede – vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Prvo radno iskustvo stekla sam još za vrijeme studija, na Fakultetu poljoprivrednih znanosti, OOUR Institut za agroekologiju, Zavod za ishranu bilja, gdje sam od 1984. do 1985. godine radila na analizi biljnog materijala ratarskih, voćarskih i povrćarskih kultura, opisuje svoje školovanje Božena Beljan koja se nakon završetka studija zapošljava se kao pomoćni tržišni inspektor kod poslodavca Radna zajednica općinskih organa uprave Trogir, a zatim je radila u poduzeću „Dalma“ Export-import OOUR „Saldun“ Trogir na mjestu stručnog savjetnika i šefa otkupa poljoprivrednih proizvoda.

Bogato radno iskustvo i priznanje

Još 1991. g. prelazi u Poljoprivredni centar Hrvatske Zagreb – Poljoprivredno-savjetodavnu javnu službu za selo RH, kao poljoprivredno-stručni savjetnik sa sjedištem u Trogiru, a kasnije nastavlja raditi u Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Split, kao savjetnik za poljoprivredu i poljoprivredni inspektor te inspektor za zaštitu bilja, te u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika. Bila je i pročelnica područne jedinice Splitsko-dalmatinske županije do 1999. godine.

Nakon toga nastavila je rad u savjetodavstvu u institucijama: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba i Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika, u hortikulturi kao užem području stručnoga rada. Tijekom radnog vijeka usavršavala se na različitim područjima poljoprivrede kroz tečajeve, seminare, radionice i manifestacije. Objavila je i više radova i stručnih članaka. Boženi Beljan je dodijeljeno i priznanje za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u savjetovanju u 2017. godini od strane Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Svakodnevne aktivnosti s poljoprivrednicima

Tijekom dugogodišnjeg rada u Savjetodavnoj službi u Trogiru, kao i na ranijim poslovima stručnog savjetnika, stekla je značajno profesionalno iskustvo i stručna znanja te je bila od pomoći velikom broju poljoprivrednih gospodarstava (više od tisuću) na području njezinog djelovanja. Aktivno surađuje sa zadrugama i udrugama na području Splitsko-dalmatinske županije.

Svakodnevni rad u uredu i na terenu obuhvaća davanje stručnih savjeta i informacija iz svih područja poljoprivrede, zakonodavstva i tehnologije (maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i stočarstvo). Uz redovite poslove sudjelujem u FADN projektu, prikupljajući knjigovodstvene podatke poljoprivrednih gospodarstava. Aktivno sudjelujem u organizaciji i provedbi edukacija za poljoprivrednike u sklopu intervencije 78.01. – Potpora prenošenju znanja, koje se provode u suradnji s kolegama.

Edukacije su usmjerene na pojašnjavanje administrativnih obveza, kao i prava i odgovornosti korisnika u okviru aktualnih mjera koje raspisuju APPRRR i jedinice lokalne (područne) samouprave. Savjetovanja provodimo u sklopu naših savjetničkih paketa, kao i prema individualnim dogovorima i pozivima, ističe Božena koja pruža značajnu pomoć poljoprivrednim gospodarstvima u administrativnim poslovima te im svakodnevno pomaže u svim segmentima poslovanja – od vođenja dokumentacije i prijava na natječaje, do savjetovanja u vezi s propisima, poticajima i drugim obvezama na godišnjoj razini. Najčešći upiti poljoprivrednika odnose se na tumačenje zakonodavstva, ostvarivanje prava na poticaje, subvencije i isplate.

Problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu

Kad se sagleda stvarna situacija na području mog savjetodavnog rada, mogu se jasno izdvojiti problemi koji iz godine u godinu muče poljoprivrednike. Veliki problemi su imovinsko-pravni odnosi i otežano dokazivanje posjeda i vlasništva poljoprivrednih površina, naglasila je Božena i objasnila da zbog nemogućnosti dokazivanja posjeda, mnoge površine (posebno maslinici i vinogradi) nisu upisane u Upisnik poljoprivrednika, čime su poljoprivrednici zakinuti u poticajnim mjerama i subvencijama. U ruralnim područjima dalmatinske zagore poljoprivredna proizvodnja na kršu i kamenjaru često nije isplativa. Najvrednije poljoprivredne površine, koje su nekada bile ogledalo uspješnosti poljoprivrede u općinama Seget, Marina, Okrug i gradu Trogiru, danas su velikim dijelom pretvorene u građevinske zone ili zapuštene, osobito u priobalju. Time su se smanjile površine pod povrćem (posebno na otvorenom), voćem i vinogradima.

Mnoga poljoprivredna gospodarstva koja su se specijalizirala za moderne proizvodne tehnologije – poput uzgoja povrća u zaštićenim prostorima i proizvodnje mandarina – zbog tržišne neizvjesnosti ne proširuju proizvodnju. Nema organiziranog tržišta, prevladava stihijska proizvodnja i prodaja. Velike količine proizvedenog povrća i voća prodaju se na veletržnicama i prekupcima.

Jedan od najvećih problema predstavlja visoka cijena vode za navodnjavanje, visoki troškovi proizvodnje te nedostatak subvencija za sustave navodnjavanja i opremu. Velik dio zagorskih dijelova općina još uvijek nema tekuću vodu za navodnjavanje, a ponegdje ni za piće, navodi Božena.

Zašto je lijepo biti poljoprivredni savjetnik?

Biti poljoprivredni savjetnik znači svakodnevno biti povezan s ljudima koji stvaraju život — s poljoprivrednicima koji svojim radom i upornošću čuvaju zemlju i tradiciju. Lijepo je biti dio njihova puta, pružati im stručnu pomoć, ohrabrivati ih u izazovima i zajedno s njima tražiti rješenja. Svaki uspjeh proizvođača — svaka litra ulja, kilogram povrća i voća, grožđa, svaki novi nasad ili ostvarena potpora — rezultat su zajedničkog rada, znanja i povjerenja. Upravo ta međusobna suradnja, mogućnost prenošenja znanja i osjećaj da svojim savjetodavnim radom doprinosim održivosti i razvoju poljoprivrede, ono je što ovaj posao čini posebnim, izazovnim i stvarnim, zaključuje Božena Beljan.

Prethodni članakPotrošači sve više traže okus rajčice koji se izgubio
Sljedeći članakHrvatski maslinar Alen Šalov nagrađen za maslinovo ulje od čak 70 autohtonih sorti maslina
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.