Pri podizanju novih kupinjaka nismo imali dovoljno iskustva, pa se dosta griješilo. Tako su vrlo brzo propali veći nasadi u okolici Ivanić Grada i Slavonskog Broda (lokalitet Bebrina). Projektanti tih prvih većih društvenih voćnjaka nisu konzultirali niti stranu stručnu literaturu, niti koristili transfer znanja, odnosno tuđe iskustvo, pa su ti nasadi propali zbog lošeg izbora proizvodnog prostora. Sada se novi nasadi podižu na osnovi našeg prvog iskustva i preuzetog znanja i iskustva iz strane proizvodne prakse.
Proizvodnja kupina bez bodlji u nas je vrlo skromna, iako postoje povoljni ekološki uvjeti za proširenje proizvodnje. Velika je prednost kupine što rano dolazi u rod, i to već u prvoj godini nakon sadnje. Osim toga, postižu se obilni i redoviti prirodi od oko 20.000 kg/ha. Nadalje je važno istaknuti da plodovi dozrijevaju u vrijeme kad nema drugih važnijih poljoprivrednih poslova, pa se može lagano organizirati berba.
Plod kupine je vrlo cijenjeno voće za potrošnju i svježe i u obliku raznih prerađevina. Puno se uzima za duboko smrzavanje. Velika je potražnja kupine na domaćem i stranom tržištu. Kupina sadržava vrlo mnogo vrijednih hranjivih sastojaka. Među kojima veće značenje imaju šećeri (od 6,3 do 12,2%), organske kiseline (od 0,30 do 1,47%), pektini, celuloza, minerali i vitamini.
Uzgoj kupine najbolje se može unaprijediti ako se kod većeg broja privatnih proizvođača organizira proizvodnja i osigura otkup preko udruženja ili zadruga. Pritom je osobito važno da se osigura dostatan opseg proizvodnje u pojedinim proizvodinim područjima. I to plodova kvalitetnih sorata za potrebe izvoza i stalno rastućih domaćih potreba. Plodovi kupine vrlo brzo nakon berbe podložni su kvarenju. Potrebno je odmah nakon berbe plodove ili rashladiti, smrznuti ili odmah svježe prodati.
Stoga bi trebalo organizirati plasman veće količine plodova. Tako da neposredno nakon berbe kupci, odnosno otkupljivači preuzimaju robu u hladnjače, koje ju razvoze do potrošača odnosno prerađivača ili dorađivača (duboko smrzavanje). Manji proizvođači često problem plasmana plodova rješavaju sami iznoseći svježe ubrane plodove na tržište, ili ih prerađuju u kućnoj radinosti. Najčešće u sokove ili kupinovo vino, koji sadržavaju dosta željeza i služe kao hrana ili lijek za slabokrvne, djecu, starce i rekonvalescentne.
Izbor i uređenje proizvodnog prostora
U uzgoju i zahtjevima prema klimi i tlu kupina bez bodlji nemamo dovoljno praktičnog iskustva. Pri podizanju novih nasada često se poistovjećuje s divljom kupinom ili malinom. Zbog toga se mjestimice uzgaja na položajima koji joj u potpunosti ne odgovaraju. Dakako da su na takvim položajima prirodi manji, a kakvoća plodova lošija.
Iskustvo u svijetu, a i naše novije, pokazuje da kupina bez bodlji, u usporedbi s malinom, ima znatno veće zahtjeve prema klimatskim prilikama, a posebice prema temperaturama.
Za uzgoj kupina prikladni su topli i umjereno topli položaji. Plemenite sorte kupina bez bodlji puno su osjetljivije prema niskim temperaturama (hladnoći) nego sorte maline. Uvjetovano je to nizom čimbenika, a osobito dugim trajanjem razdoblja vegetacije. Praksa je u nas pokazala da izdanci kultiviranih sorata kupine mogu pozepsti kod temperature od -10 do -17° C. No, ako niska temperatura traje kratko, da se ne dospiju rashladiti tkiva, tada mogu podnijeti nešto niže temperature. Pod snijegom izdanci mogu podnijeti temperaturu i do -25° C. Kolebljive temperature koje se javljaju u proljeće, kad se smjenjuju aktivne (+6° C) i niske (-7° C), mogu prouzročiti velike štete.
Općenito možemo reći da kupina najbolje uspijeva u područjima s prohladnim i vlažnim ljetom, a blagim zimama.
U odnosu na malinu, kupina samo nešto malo bolje podnosi sušu. Valja istaknuti da obilno i redovito rodi, kao i da daje krupnije plodove tamo gdje ima dovoljno vlage. Za uzgoj kupina potreban je godišnji zbroj oborina veći od 800 mm. Od čega u tijeku vegetacije padne više od 400 mm. Osim tog kupina, kao i malina, zahtijeva veću relativnu vlagu zraka (oko 75 posto). U uzgoju kupina štetni su hladni suhi i olujni vjetrovi. Kupina je heliofit (svjetloljubiva), pa traži puno sunčanih dana i puno sati svjetla.
