Primorska kupina, lat. Rubus ulmifolius je u narodu poznata pod imenima crna kupina, seoska, brijestolisna ili obična kupina i rubidnica.  Kod nas ove kupine rastu samoniklo. Najbliži su joj od tridesetak srodnika obična kupina (Rubus fruticosus) i dalmatinska kupina (Rubus dalmatinus).  Latinsko ime potječe od riječi ruber (crven), a riječ ulmifolius, znači list brijesta.

U agroturizmu se zreli plodovi kupine, kao najraširenije šumsko voće priobalja, koriste kao svježe sezonsko voće, ali i za spremanje ukusnih slatkih delicija.

Umnažanje ljetnim položenicama

Raste kao poluzimzelena grmolika samonikla biljka u velikim skupinama, na cijelom području jadranske obale od Dubrovnika do Istre. Primorska crna kupina je trnovit dvogodišnji grm koji može narasti i do 2 metra visine. Zbog dužine rasta često je naslonjena na drugom drveću i grmlju. Raste uz rubove oranica, vinograda, maslinika, ustvari na svim zapuštenim zemljištima ali i uz putove, s jakim i dobro razvijenim korijenom.

Kupina se razmnožava vegetativno, što znači da svake godine možemo proizvesti koliko želimo sadnica. Na jesen, jednogodišnju dugu mladicu povijemo i vrh mladice ukopamo u zemlju na dubinu od oko dvadesetak centimetara. Iz nje će se u proljeće razviti nova biljka. Kako kupina rodi na dvogodišnjim mladicama, rezidbom nakon berbe plodova izrođene ovogodišnje mladice uklanjamo rezidbom, kako bi dali mjesto i snagu mladim izbojcima na kojima ćemo iduće godine brati plodove. 

Mladi izbojci su crvenkaste boje, s tankim i dugim bodljikavim izbojcima. Od obične kupine razlikuje se po slabijem rastu, odnosno dužini izbojaka, slabijim i rjeđim svinutim trnjem te krhkim mladicama. Listići su neparno perasti, nazubljeni, na licu tamnozelene, a na naličju svjetlije boje. Pomalo su dlakavi te ostaju na granama i preko zime.

Cvjetovi su ružičaste boje, rastu na tankim stapkama, veličine oko 2 cm s mnogobrojnim prašnicima. Cvijeta u srpnju i  dugo cvjetaju gotovo cijeli mjesec pa tako i plodovi dozrijevaju tijekom cijelog ljeta, pa sve do rujna. Plod tijekom zrenja prelazi iz crvene u plavkastu i ljubičastu boju, pokrivenom tankim injem. Primorska kupina je koštunica, promjera oko 1,5 – 2 centimetra, a sastoji se od mnoštva sitnih zbijenih i sočnih koštica.

cvijet kupine
Cvijet kupine

            Izvrsno podižu imunitet

Plodovi primorske kupine su vrlo sočni, osvježavajući i slatkokiselkastog okusa, bogati brojnim mineralima, ali najviše kalija, kalcija i željeza. Uglavnom se jedu sirovi, tako da se u potpunosti iskoristi visok sadržaj „A“ i „C“ vitamina,  ili se prerađuju u sokove, žele, džemove, marmelade i druge slastice. Sok od plodova ima visoku prehrambenu vrijednost koji se sa šećerom kuha u vrlo ukusan sirup.

Pučka medicina smatra list, korijen i plod kupine izvrsnim diuretikom, tonikom i antiskorbutikom. Primjenjuje se za liječenje gastritisa, čira želuca i protiv proljeva. Sok i sirup kupine izvrsno djeluju na malokrvne osobe, rekonvalescente i trudnice. Sadrže i do 25 posto suhe tvari, malu energetsku vrijednost te se kao takvi koriste i za provođenje dijeta za mršavljenje.

Kupina je izvrsna medonosna biljka, koja dobro medi posebno poslije ljetnih kiša ili uz potoke gdje ima dovoljno vlage u tlu. Med je izrazite kvalitete, iako ga je teško dobiti kao sortni med. Upravo su u to vrijeme medonosne i druge trave. Inače kao sortni med je proziran, bistar ili svijetložute boje. Vrlo je ukusan, pomalo kiselkast, a kristalizira se oko dva mjeseca nakon vrcanja.

kupine
Od kupine se rade  izvrsni pekmezi, džemovi i želei

Žele od kupine

Jedan kilogram zrelih kupina prokuhajte s dva decilitra kvalitetnog bijelog vina, po mogućnosti maraština da plodovi omekšaju. Kako bi od plodova dobili više soka na posebnu zdjelu stavite čistu platnenu krpu i u nju ulijte prokuhane mlake kupine. Pustite da se ocijedi, a ostatak kupina dobro istisnite gnječeći rukama.

Procijeđeni sok ukuhajte s šećerom za želiranje, po uputama proizvođača, dodajte ekstrakta od ruže te ulijte u čiste i suhe staklenke. Žele pospremite na hladno i tamno mjesto do upotrebe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje