PRIPREMITE ZA BISKVIT:
8 dag maslaca,
7 jaja,
22 dag šećera,
sol
naribanu koricu 1/2 limuna
20 dag brašna
8 dag škrobnog brašna

Pripremite za nadjev:
2 listića želatine
15 dag bijele čokolade
1 jaje
3 žumanjka
15 dag svježeg kravljeg sira
sok od 1/2 limuna
15 dag šećera
5 dl slatkog vrhnja
30 dag trešanja
3 žlice badema narezanih na listiće

Istucite jaja sa šećerom i malo soli na pari da dobijete gustu smjesu. Kad se malo ohladi, primiješajte limunovu koricu, maslac i obje vrste brašna. Ulijte u namašten i pobrašnjen kalup, promjera 26 cm. Pecite 5 minuta u pećnici zagrijanoj na 180 Celzijevih stupnjeva, a zatim još 20 – 25 minuta na 170. Za nadjev namočite želatinu u malo hladne vode. Jaje, šećer i žumanjke miješajte na pari s naribanom bijelom čokoladom, da se otopi. Iscijedite želatinu, primiješajte smjesi, a zatim malo-pomalo protisnuti (propasirani) dobro ocije eni sir i limunov sok. U sasvim ohla đeno primiješajte tučeno slatko vrhnje i narezane očiščene trešnje. Prorežite biskvit, pa slijepite i premažite nadjevom s trešnjama. Bademe popržite i utisnite u rub torte, a površinu ukrasite trešnjama.

Prethodni članakSvatovske kocke
Sljedeći članakKeksići s bademima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.