Priprema zajednice

Za proizvodnju matične mliječi uz prisutnost matice košnice se posebno prilagođavaju. Maticu ostavimo u plodištu a veći dio legla zajedno sa pčelama odvojimo u medište. Plodište i medište pregradimo tako da smanjimo dodir jednih i drugih pčela. Na pregradi je otvor veličine oko 10 x 5 cm. Na ovaj otvor stavimo Hanemanovu rešetku, tako da pčele mogu prolaziti u manjem broju ali ne i matica. Pološka se Hanemanovom rešetkom odvaja na dva dijela, i to tako da u jedan dio stane 10 okvira na kojima je leglo i mlade pčele. U manji dio smještamo ostale okvire i maticu. Kad je zajednica razvijena, prenosimo šest okvira legla iz plodišta u tako pripremljen nastavak, odnosno pregrađeni dio u pološki.

Okvire u tom pregrađenom dijelu slažemo tako da je u sredini leglo, zatim pored njega sa svake strane jedan izgrađeni okvir, i na kraju jedan okvir s medom. Na ovom pregrađenom nastavku treba napraviti malo leto da mogu izlaziti trutovi. U plodište, odakle smo uzeli okvire s leglom, stavimo prazne izgrađene okvire, a ako ih nemamo dovoljno onda okvire sa satnim osnovama samo ako je paša dobra da ih pčele mogu izgraditi. Kad se na taj način jedan dio pčela odvoji, pčele će početi izvlačiti matičnjake i puniti ih s mliječi.

Nakon sedam dana pregledaju se svi okviri i otrgaju svi započeti matičnjaci. Zatim se u sredinu stavi okvir s našim presađenim matičnjacima. Pčele će prihvatiti dodane matičnjake ovisno o snazi zajednice i pašnim prilikama. Kako bi ih prihvatile što više, dio košnice u kojem ih uzgajamo stalno dopunjavamo okvirima s mladim leglom i pčelama koje se na njemu nalaze. To je važno zato jer su na mladom leglu i pčele hraniteljice koje proizvode matičnu mliječ i u matičnjacima. Ako ih unatoč tome prihvaćaju samo 10 – 15, otvor kroz koji pčele prolaze trebamo još više suziti i obilnije prihraniti. Tako ih mogu prihvatiti i izgraditi i do 40.

Presađene matičnjake dobivamo tako da već opisane osnove matičnjaka pričvrstimo na pokretne letvice, i to jedan do drugog razmaknuti 2 – 3 cm. Tako ih na jednu letvicu stane nešto više od desetak, a na jedan okvir između 30 i 40. U te osnove matičnjaka kapnemo malo matične mliječi (nešto više od veličine zrna prosa). Matičnu mliječ za tu namjenu možemo koristiti iz matičnjaka koje su pčele same izvukle, nakon što smo ih pregradili u poseban dio. Na tu kapljicu mliječi iglom za presađivanje lagano prenesemo jednodnevnu ličinku koja ne smije biti starija od 24 sata. Ličinke se uzimaju s okvira koji na sebi ima jajašca i vrlo mlado leglo, a vadimo tako da iglu lagano podvučemo ispod nje tako da rubovi vise preko igle i prenese iz stanice u kojoj se izlegla na kapljicu mliječi u osnovi matičnjaka.

To je precizan posao koji treba raditi brzo, da se ličinke ne isuše i ne prehlade. Zato prostorija u kojoj radimo mora biti topla i vlažna, a kada ličinke prenesemo u nekoliko matičnjaka pokrivamo ih vlažnom laganom krpom ili gazom. Kada je cijeli okvir napunjen matičnjacima i presađenim ličinkama, moramo ga što je brže moguće prenijeti na prihvaćanje i uzgoj među okvire s leglom. Dodani matičnjaci ostaju u košnici dva dana, odnosno ukupno od 48 do 50 sati. Nakon tog vremena okvir se vadi a na njegovo mjesto stavlja drugi s presađenim matičnjacima.

Prethodni članakMatična mliječ
Sljedeći članakNaredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2010
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.