Crnčići. Definitivno najtraženiji recept na internetu za crni kolač bez jaja poznat pod nazivom crnac bez jaja. Uvjerite se zašto je ovaj recept najbolji!

 width=

Tijesto:
– 9 dag oštrog brašna
–  9 dag glatkog brašna
– 10 dag šećera
– 6 dag šećera u prahu
– 1 žličica sode bikarbone
– 1 žličica vanilin šećera
– 1 žličica praška za pecivo
– 4,5 dag kakaa
– 10 dag džema
– 0,4 dcl mlijeka
– 2 dcl jogurta
– 1,25 dcl ulja

Premaz:
– džem

Glazura:
– 5 dag čokolade za kuhanje
– 2,5 dag maslaca
3 žlice vrhnja za šlag

Priprema tijesta:

Pomiješati obje vrste brašna, šećere, sodu bikarbonu, vanilin šećer, prašak za pecivo i kakao. Dodati džem, mlijeko, jogurt, ulje te sve zajedno miksati da se poveže. Smjesu prebaciti u kalup i peći na 180 °C 45 minuta. Probati čačkalicom da li je biskvit dovoljno pečen. Ako je čačkalica suha i čista, biskvit je pečen.

Priprema premaza: Vrući biskvit premazati džemom.

Priprema glazure: Na laganoj vatri otopiti čokoladu, maslac i vrhnje pa s time preliti vrući kolač.

 

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2

Prethodni članak700.000 kuna za uzgojne organizacije u stočarstvu
Sljedeći članakRolada od kakaa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.