Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka. Također onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.
![""](https://gospodarski.hr/Multimedia/Pictures/Bioloska-zastita-bilja.png")
U sustavu integrirane poljoprivredne proizvodnje nastoji se svim raspoloživim metodama spriječiti ekonomska štetnost od uzročnika bolesti, životinjskih nametnika i neželjenih biljaka. Pritom je osim uzgoja otpornijih sorata, provođenja karantenskih, agrotehničkih i fizikalnih zaštitnih mjera, vrlo važna biološka zaštita.
Viši stupanj integrirane proizvodnje čini održiva ili samodostatna poljoprivreda. Ona podrazumijeva uzgoj bilja i stoke, te kruženje tvari u sustavu: tlo – biljka – životinja. Ona štiti tlo, vodu, biljne i animalne resurse, ne degradira okoliš, tehnički je primjerena, ekonomski opstojna i socijalno prihvatljiva.
Ekološka poljoprivreda, definirana posebnim zakonom (u našoj zemlji prvi je zakon usvojen još u siječnju 2001. godine) i pratećim pravilnicima, nastoji svim gospodarski i društveno opravdanim metodama smanjiti negativne posljedice kemijsko-tehnoloških mjera. Time spriječiti onečišćenje okoliša. Svi nabrojeni oblici nekonvencionalne proizvodnje bilja traže puno više znanja i iskustva poljoprivrednika.
Uvođenje biološke zaštite
Jedna od vrlo značajnih mjera kojima se značajno smanjuje ili se može potpuno nadomjestiti uporaba kemijskih sredstva za zaštitu bilja je biološka zaštita bilja. Pri korištenju bioloških mjera koristimo izravno ili neizravno različite organizme i njihove proizvode za suzbijanje štetnih organizama. Premda se još prije stotinu godina biološko suzbijanje nametnika smatralo vrlo perspektivnim, danas u ukupnom globalnom prometu biološka sredstva ne dostižu niti 1%. Od ukupne pak vrijednosti bioloških pripravaka, čak 90% otpada na sredstva koja sadrže spore i toksine bakterije Bacillus thuringiensis. Ona se uspješno koristi za suzbijanje štetnih gusjenica i ličinke kornjaša (npr. krumpirove zlatice).
Sredinom 1990-tih godina se procijenilo da unatoč mjerama suzbijanja izravni gubici od biljnih štetočinja u našoj zemlji iznose 29,2%. Ovisno o vrsti usjeva uzročnici bolesti pritom umanjuju prinose u rasponu od 4-30%. Vrlo velike štete od biljnih bolesti bilježimo u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Najčešće se protiv njih u više navrata tijekom sezone poduzimaju kemijske mjere zaštite primjenom fungicida. Među biološkim agensima protiv biljnih se patogena najčešće primjenjuju korisni mikroorganizmi. Naime, uzročnici bolesti nisu osamljeni. Prije ili poslije uspostavljanja parazitskog odnosa s višom biljkom mogu postati vrlo ranjivi kad se nađu zajedno s prirodnim suparnicima.
U našoj se zemlji mogu nabaviti pripravci koji sadrže antagonističku gljivicu Trichoderma. Pomoću nje se uspješno mogu suzbijati različiti zemljišni patogeni na ratarskim i povrtlarskim kulturama.
Tablica 1: Neki korisni mikroorganizmi kao biološka sredstva za zaštitu bilja od uzročnika bolesti na našem tržištu…TABLICU MOŽETE PRONAĆI U TISKANOM IZDANJU GOSPODARSKOG LISTA BROJ 6/17.
Važno je da se mikrobiološka sredstva koriste odvojeno od ostalih kemijskih pripravaka. Odnosno da se miješaju s drugim djelatnim tvarima samo prema uputama proizvođača.
Pozitivna iskustva primjene korisnih mikroorganizama
U našoj se zemlji posljednjih godina uspješno koristi i vrsta Trichoderma spp. u pripravcima “Tiffi“, “Trifender” i “Trianum” (mikrobiološki poboljšivači tla i stimulans rasta i prinosa), na način da se preventivno prska (1%) površina tla prije sjetve ili sadnje ratarskih i povrtlarskih kultura (npr. suncokret, krumpir, mrkva, celer, peršin, paprika, rajčica, luk i dr.) i inkorporira u zemljište na dubinu 10-20 cm.
Na taj je način pokusima na dva lokaliteta u središnjem dijelu Međimurju (Pribislavec, Šenkovec), na tri gospodarski raširene sorte krumpira (adora, laura, vineta), u iznadprosječno vlažnoj sezoni 2010. godine ostvaren je prosječno 31,4 % veći prinos tržne frakcije gomolja krumpira na dijelu površina gdje je primijenjen pripravak Trifender (3,0 kg/ha) u odnosu na netretirane površine.
Slični su rezultati dobiveni i tijekom sušne 2011. sezone. Osim toga gomolji krumpira koji rastu u zemljištu koje je tretirano antagonističkom gljivicom ne pucaju zbog negativnog djelovanja štetnog biljnog patogena Rhizoctonia solani, a također je smanjena zaraza uzročnikom obične krastavosti gomolja (Streptomyces scabies).
Od 2016. u hortikulturnoj se proizvodnji (voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo) uspješno počeo koristiti mikroorganizam Bacillus subtilis u pripravku Ekstrasol, koji pokazuje antibiozu prema izrazito značajnim skupinama bolesti (krastavosti, plijesni, pepelnice, bakterijski palež i dr.). Antibiozu možemo definirati kao odnos dvaju mikroorganizma. Od kojih je jedan izrazito štetan za drugoga jer produktima svoga metabolizma onemogućuje drugom da se razmnožava, razvija ili ga uništava…
