Broj 6 od 01.04.2017.

Koja je kultura isplativija – soja ili šećerna repa?

Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).

Zemljišni štetnici u krumpiru

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Biološka zaštita bilja uz pomoć korisnih mikroorganizama

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

Kako kontrolirati bujnost voćaka ?

Činjenica je da bez rasta izbojaka (vegetativnog rasta) nema ni zametanja i rasta plodova (generativnog rasta). Vegetativni rast mora biti umjeren, jer u suprotnom generativni rast biva znantno smanjen ili čak izostaje. Voćarska je znanost značajno doprinjela mogućnosti približavanja idealnoj ravnoteži vegetativnog i generativnog rasta, ali se u praksi još uvijek javljaju problemi zbog nedovoljne razine znanja i poremetnji izazvanih nepovoljnim ekološkim čimbenicima.

Serama – najmanja kokoš na svijetu

Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.

Prilog broja:Sjetva okopavina

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.