Hranidba ptica zimi

135

""Ptice su poput svih živih bića neraskidivi dio prirode u kojoj imaju svoju ulogu. Od mnogobrojnih vrsta nama su trenutno najzanimljivije ptice koje u našim krajevima obitavaju čitave godine. Opstanak im ponajviše ovisi o vremenskim prilikama; iako su vrlo prilagodljive i snalažljive, pomalo postaju ugrožene zbog neprirodnih uvjeta u kojim se nalaze – osobito u većim gradovima gdje gube svoja prirodna staništa, a s njima i hranu. Hladne zime, snježni pokrivač i led to dodatno otežavaju, pa će naša intervencija biti dobrodošla.

""

Uz malo truda i novaca, uvelike im možemo pomoći, pa će zimu preživjeti veći broj jedinki. U gradovima i obližnjim šumama obitava mnogo vrsta ptica: sjenice, vrapci, češljugari, crvendaći, palčići, kosovi, djetlići, šojke, golubovi, grlice, gugutke, batokljuni… U blizini voda obitavaju galebovi, labudovi, patke… Pri pomaganju pticama djelujemo i na prirodnu ravnotežu vrta. Da bi prehranile sebe i svoje mladunce, ptice od proljeća do jeseni mogu pojesti na tisuće ličinki, gusjenica i raznih odraslih štetnih insekata koji nam ugrožavaju biljke. Osiguramo li pticama hranu i zimi, velika je vjerojatnost da će se zadržati u blizini čitave godine, jer se neće trebati seliti u potrazi za hranom i vodom. Usto, moći ćemo promatrati ta prekrasna bića, a jutra i večeri biti će ispunjene njihovim pjevom.

""

Koju hranu odabrati?

Od hrane za ptice najzdraviji su insekti, sjemenke (buča, bundeva, konoplja, lan, suncokret, kukuruz, riža i ostale žitarice), orašasti plodovi (lješnjaci, kikiriki, orasi…), voće (jabuke, kruške, razne bobice, suho voće…), ostaci povrća i masnoće (svinjsko salo, goveđi loj i kikiriki maslac).

Namirnice ne smiju biti industrijski obrađene, pošećerene ili posoljene. Veće ptice vole krupnije žitarice poput kukuruza i zeleno povrće. Najbolje je načiniti ili kupiti mješavinu sjemenki. Kruh i peciva trebamo posve izbjegavati, jer osim brašna sadrži razne aditive, te ih ptice ne mogu probaviti, pa ishod može biti fatalan.

""

Hranilice, pojilice i kućice za ptice mogu biti ukras vrta, balkona ili prozora. Možemo ih nabaviti u trgovačkim centrima i specijaliziranim trgovinama za životinje, ali i načiniti sami. Trebamo pripaziti da nisu suviše jarko obojene i ukrašene, jer to ptice može odbijati i plašiti. Najbolje je da su što prirodnije i ne odudaraju od okoliša. Trebat ćemo ponešto alata i pribora, a najviše pištolj s vrućim ljepilom, čavle, čekić, škare, konop i razni drugi materijal. Pri postavljanju biramo skrovito mjesto nedostupno mačkama ili ih postavljamo na glatke, metalne stupiće. Hranilice i pojilice i nama trebaju biti pristupačne. Kućice pticama mogu biti zimsko sklonište, ali i trajnija nastamba. Jednostavne kućice i hranilice možemo načiniti s tetrapakom od mlijeka ili soka. Dobro ih operemo, izrežemo otvor, obojimo ih ili ukrasimo, te objesimo ili učvrstimo na prikladno mjesto. Kućice možemo načiniti od drva, grana, kore, iverica ili šperploče, te ih obojiti (zaštititi) i ukrasiti. Postavimo li ispred malo širu daščicu, ujedno može biti hranilica. Ako u blizini nema mačaka, hranu za ptice možemo rasuti po tlu, betonu i terasi, te klupčici prozora, ogradi balkona ili uz kućice za ptice. Za hladna vremena hranu redovito dodajemo. Po granama voćaka, drveća i grmova možemo objesiti jednostavne hranilice od raznih materijala.

""

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLjubavna rolada
Sljedeći članak100 dana Ministarstva poljoprivrede
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje